Connect with us

POLITIKA

ŠEF DIPLOMATIJE NAKON NATO SAMITA

Ranko Krivokapić: Rusija je direktna prijetnja miru i stabilnosti (VIDEO)

„Crna Gora je to osjetila 2016. godine, a sada i drugi znaju kako te prijetnje izgledaju u zločinu koji se dešava u Ukrajini“, kazao je Krivokapić

Krivokapić, Foto: Screenshot

Rusija je označena kao direktna prijetnja miru, stabilnosti i demokratiji euroatlantskog prostora, kazao je crnogorski ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, dodajući da je to Crna Gora osjetila 2016. godine.

Krivokapić je nakon NATO Samita u Madridu rekao da je Samit poslije više od deceniju usvojio novi strateški koncept, ali istovremeno donio odluku o otvaranju vrata za Švedsku i Finsku i njihovo punopravno članstvo u Alijansi.

“Napravljen je veliki iskorak prema demokratijama koje daju primjer ostalima u svojoj uspješnosti, otvorenosti, orijentaciji slobodnog društva i ukupnoj pomoći međunarodnoj zajednici u razvoju demokratije”, dodao je on.

Krivokapić je rekao da Crna Gora ravnopravno participira sa onima gdje prirodno pripada, na Zapadu i dijeli vrijednosti koje su okupile NATO savez.

“U strateškom konceptu Rusija je označena kao direktna prijetnja miru, stabilnosti i demokratiji euroatlantskog prostora”, kazao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je osjetila to 2016. godine, a sada i drugi znaju kako te prijetnje izgledaju u zločinu koji se dešava u Ukrajini.

“Snažno smo podržali borbu ukrajinskog naroda ali i dali podršku drugima narodima koji su pod prijetnjom i Gruzije i Moldavije i nama najvažnije Bosne i Hercegovine (BiH)”, kazao je Krivokapić.

On je rekao da je BiH dobila podršku više sastankom ministara odbrane i da je time region dobio dodatni stepen zaštite koji nije imao prije Samita.

Krivokapić je naveo da Crna Gora pokazuje dosljednost, istrajnost i otpornost na sve pritiske koje prema njoj idu.

“Uvjeren sam da će snaga ovog Samita dati dodatni kapacitet koji je naša vlada prihvatila danas. Vlada je među prvima prihvatila protokol o pristupanju Finske i Švedske koji će iduće sedmice potpisati naš ambasador u Briselu, i koji će, nadam se ubrzo, biti ratifikovan u Skupštini”, poručio je Krivokapić.

Krivokapić je rekao da je danas posjetio posjetio NATO vazduhoplovnu bazu u Torehonu, sjeveroistočno od Madrida.

Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), u centru je zaposleno osoblje iz 18 država članica NATO-a.

“Zona odgovornosti centra obuhvata evropski vazdušni prostor južno od Alpa koji uključuje teritoriju 14 država članica”, kaže se u saopštenju.

Tokom radne posjete sa komandantom Centra, generalom potpukovnikom Fernandom de la Krus Karavakom obavljena je prezentacija rada u operativnom centru i predstavljen model političko-vojnog obrasca procesa komandovanja.

“Zajednički je konstatovano da, bez obzira na planetarnu tehničku superiornost NATO saveza, i za NATO važi princip koji je ministar vanjskih poslova prenio generalu de la Krusu, a sažet je u crnogorskoj borbenoj mantri “boj ne bije svijetlo oružje, nego srce u junaka””, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su se sagovornici saglasili da u svakom vremenu, pa i u NATO-u, to jeste osnovna poruka.

„Tokom obilaska baze, pohvaljen je doprinos naše države Centru za vazdušne operacije”, navodi se usaopštenju.

Iz MVP su naveli da je od juna 2018. godine Crna Gora dobila od saveznika podršku u oblasti zaštite vazdušnog prostora, kroz misiju NATO-a, koja je neborbenog karaktera, a sprovode je grčki i italijanski lovci.

“Pomenuta misija obavlja se pod nadzorom Centra za vazdušne operacije u Torehonu. Sastanku je prisustvovao i crnogorski potpukovnik Dušan Malušić, koji se na poziciji štabnog oficira u NATO komandi nalazi od marta 2020. godine što je direktan doprinos komandnoj strukturi Alijanse”, rekli su iz MVP-a.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Patrijarh: Pozivamo Albance na dijalog, na Kosovu ima mjesta za sve

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost

Foto: Screenshot/Instagram

Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije pozvao je kosovske Albance na dijalog jer, kako je istakao, na Kosovu ima mjesta za sve.

Patrijarh je na naučnom skupu u Beogradu rekao da su na djelu potpuno fiktivne i imaginarne konstrukcije po pitanju srpskih svetinja, prenosi RTS.

„Opet i opet, vođeni Hristovom ljubavlju, pozivamo na dijalog Albance, jer kao što na Kosovu ima mjesta za sve, uvijek i još uvijek ima mjesta dijalogu o životu ljudi na Kosovu“, poručio je patrijarh.

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost.

„Ta prava pripadaju svima, a moraju biti garantovana i srpskoj crkvi i njenom vjernom narodu, odnosno univerzalna ljudska i vjerska prava i slobode ne mogu biti dio statusnih pregovora i političkih sporazuma“, zaključio je patrijarh.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić organizovao sastanak lidera parlamentarne većine kako bi riješili krizu

Mandić je pokušao da miri zavađene strane. Na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza

Lideri parlamentarne većine započeli su danas dijalog kako bi prevazišli krizu nastalu nakon izbora v.d. direktora Uprave policije.

Sastanak je u Šipčaniku organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a prisustvovali su predstavnici Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić i Boris Bogdanović, čelnik Albanskog foruma Nik Đeljošaj, te premijer i lider Evrope sad Milojko Spajić, piše RTCG.

Mandić je, kako saznaje RTCG, pokušao da miri zavađene strane. Navode da na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza.

Dogovoreno je da se dijalog između lidera parlamentarne većine nastavi.

Premijer i Vlada su 13. marta odbili da na mjesto direktora policije izaberu policijskog službenika Lazara Šćepanovića koga je predložio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović iz Demokrata. Kako ministar nije iznio drugi predlog, većina u Vladi je ovlastila premijera Spajića da on predloži novog kandidata. Premijer je predložio, a Vlada izabrala Aleksandra Radovića za v.d. šefa policije.

Šaranović je ocijenio da je „preuzimanjem ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova grubo prekršen zakon“ i najavio prijavu nadležnima protiv Vlade zbog „izvršenog krivična djela“.

Premijer Spajić je odbacio optužbe Demokrata.

„Vlada nije obavezna da podrži predlog ministra. Ne slažem se da smo ušli u kršenje zakona,“ rekao je Spajić 14. marta.

Predsjedništvo Demokratske Crne Gore oročilo je potom podršku vlasti do sticanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), nakon čega će sprovesti temeljnu analizu odnosa među potpisnicima koalicionog Sporazuma. Odlučeno je i da Predsjedništvo neće podržati bilo kakvu inicijativu za reviziju Sporazuma u smislu principa, konstituenata, podjele oblasti i resora unutar 44. Vlade

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Istraživanje CEDEM-a: Evropu sad bi glasalo 26,3, a DPS 26 odsto ispitanika

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori 11,3 odsto ispitanika bi glasalo Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika

Spajić (PES) i Živković (DPS)

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) predstavio je danas rezultate njihovog istraživanja na temu „Političko javno mnjenje Crne Gore“, prema kojem je 9,5 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 31,5 odsto njih uglavnom zadovoljno, 22,9 odsto uglavnom nezadovoljno, 13,2 veoma nezadovoljno, a 22,9 odsto nema stav.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić je kazala da se bilježi trend rasta od 2022. godine, kada je u pitanju zadovoljstvo učinkom neke vlade.

„Od pada Vlade Zdravka Krivokapića počinju dinamičniji događaji na sceni. Izabran je SDT, desila se hapšenja, potpisivanje temeljnog ugovora…“, navela je, pišu „Vijesti„.

Da se Crna Gora kreće pravim putem smatra 34,6 odsto ispitanika, krivim njih 31,1 odsto, dok je 34,3 odsto odgovorilo da ne znaju.

Bilježi se, u odnosu na mjerenje iz maja prošle godine, pad broja onih koji misle da se država kreće pogrešnim putem.

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori, 26,3 odsto ispitanika bi glasalo Pokret Evropa sad, 26 odsto Demokratsku partiju socijalista (DPS), 11,3 odsto Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika.

Ispod cenzusa bi ostali Socijaldemokratska partija (SDP) sa 2,3 odsto, kao i Socijaldemokrate i Socijalistička narodna partija (SNP) sa 2,2 odsto podrške.

Pokret Evropa sad bilježi pad podrške, pošto ih je na mjerenju u maju 2023. podržalo 29,1 odsto ispitanika, dok DPS bilježi rast sa 24,1 na 26 odsto.

foto: Aljoša Turović

„Napuštanje Milatovića koštalo je PES podrške, kao i isključenje Milovića, napuštanje nekih poslanika. Situacija je takva da imamo pad u odnosu na prošlo mjerenje, a DPS rast. Može se pripisati kongresu, ali i tome da su neki njihovu glasači otišli drugim partijama, ali nakon odluka nove većine, vratili se DPS-u. Prošli put smo ispitivali za ZBCG, ovaj put kao posebne partije. Blagi rast je vjerovatno zbog ulaska u vlast“, rekla je Bešić.

Milatović ima najbolju ocjenu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović političar je sa najboljom prosječnom ocjenom (2,93), a drugi na listi je premijer Milojko Spajić (2,77).

Slijede Aleksa Bečić (2,47), Milo Đukanović (2,45), Milan Knežević (2,41), Dritan Abazović (2,34), Nikola Janović (2,28), Danijel Živković (2,26), Andrija Mandić (2,23), Srđan Perić (2,18).

Nakon njih slijede Goran Danilović (2,10), Ivan Vuković (2,10), Boris Bogdanović (2,10), Vladimir Joković (2,06), Boris Mugoša (2,05), Nik Đeljošaj (2,02), Ervin Ibrahimović (2,00), Nikola Đurašković (1,94), Srđan Pavićević (1,93), Damir Šehović (1,89), Andrej Milović (1,88), Genci Nimanbegu (1,88), Duško Marković (1,87), Mehmed Zenka (1,86), Fatmir Đeka (1,86), Vladislav Dajković (1,80), Ivan Vujović (1,78), Vatroslav Belan (1,76) i Seid Hadžić (1.68).

Kad je u pitanju udio najviših ocjena, najviše ih ima Spajić (17,6 odsto), pa Milatović (16,4), Đukanović (16,3), Knežević (14,9), Mandić (12,8).

Spajić u segmentu najviših ocjena bilježi najveći porast, sa 10,3 na 17,6 odsto, a značajan je rast i kod Kneževića sa 9,8 na 14,9 odsto.

Kada je riječ o programu „Evropa sad 2“, 32,8 odsto ispitanika misli da on ne postoji, 23,3 odsto da će on biti realizovan tokom mandata ove vlade, a 17,1 da se program već sada realizuje.

Njih 44,9 odsto je zabrinuto za ekonomsku stabilnost. „Potvrđuje da je standard veoma važan građanima“, rekla je Nevenka Vuksanović, projektna koordinatorka u CEDEM-u.

Rekonstrukciju Vlade podržava 34,1 odsto ispitanika, a 21,9 ne podržava.

Da nisu potrebni vanredni parlamentarni izbori smatra njih 39,3 odsto, a 32,1 da jesu.

Ostavku Milatovića u PES-u dobrom smatra 30,4 odsto, a lošom 21,9 odsto ispitanika. „To pokazuje da ga građani percipiraju kao predsjednika svih građana“, navodi Vuksanović.

Porast povjerenja u policiju

Kada je u pitanju povjerenje u institucije, najveće povjerenje imaju sistem obrazovanja, policija, Srpska pravoslavna crkva, zdravstveni sistem…

Uglavnom i veliko povjerenje u sistem obrazovanja ima 55,2 odsto ispitanika, što je manje u odnosu na maj kada je ova brojka iznosila 59,3 odsto. Bešić ovaj fenomen objašnjava nedavnim štrajkom prosvetnih radnika.

Sa druge strane, porast povjerenja bilježi policija o kojoj je u maju 50,9 odsto ispitanika imalo uglavnom ili veliko povjerenje, a po posljednjem 53,5 odsto.

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku. Učestvovalo je 1.007 ispitanika, dok je standardna statistička greška +/- 3,01 odsto..

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije