Godinama govorimo da se sjever Crne Gore prazni.

Govorimo o odlasku mladih, manjku investicija, slabijoj privredi, nedostatku radnih mjesta i razlici između sjevera i centralnog dijela države.

Ali možda sve vrijeme postavljamo pogrešno pitanje.

Možda problem sjevera nije samo u tome koliko novca u njega dolazi, već u tome kako je organizovan.

Jer prostor postaje periferija onda kada kroz njega ništa ne prolazi.

Kada nema dovoljno tokova ljudi, robe, znanja, kapitala i usluga. Kada proizvođač ima proizvod, ali nema sistem kojim će ga brzo i pouzdano poslati tržištu. Kada je kompaniji jednostavnije da posao organizuje stotinama kilometara dalje. Kada se svaki novi projekat posmatra izolovano, umjesto kao dio jedne šire mreže.

Tu počinje logistika.

Ne logistika kao kamion i skladište, nego logistika kao krvotok razvoja.

Ako taj krvotok ne postoji, možete izgraditi objekat, otvoriti poslovnu zonu, napraviti put ili ponuditi subvenciju – ali prostor i dalje neće živjeti punim kapacitetom.

Sjeveru zato nije potrebna još jedna priča o tome koliko potencijala ima.

Potencijala ima dovoljno.

Potrebna mu je infrastruktura koja će taj potencijal povezati.

Berane je u tom smislu posebno zanimljivo.

Ne zato što treba proglašavati Berane centrom bilo čega dekretom ili sloganom, već zato što njegov položaj omogućava da se o gradu razmišlja potpuno drugačije: kao o mjestu u kojem se mogu povezivati privreda, transport, lokalna proizvodnja, distribucija, javne službe i sistemi reagovanja u vanrednim situacijama.

Drugim riječima – kao o čvorištu.

To je velika razlika.

Grad koji je samo krajnja tačka puta zavisi od drugih.

Grad koji postane čvorište počinje da proizvodi vrijednost upravo zato što se kroz njega stvari povezuju.

Tu se otvaraju potpuno nova pitanja.

Zašto proizvodi sa sjevera često moraju prvo da odu daleko da bi stigli do kupca?

Zašto mali proizvođači pojedinačno rješavaju transport, skladištenje i distribuciju?

Zašto poslovne, transportne i javne kapacitete posmatramo odvojeno ako mogu biti dio istog sistema?

I najvažnije – da li sjever treba da čeka da neko drugi osmisli njegovu budućnost?

Mi mislimo da ne treba.

Centar za logistiku i pametne gradove Crne Gore upravo zato želi da otvori jednu novu temu: logistika sjevera ne smije biti posledica razvoja. Ona mora postati njegov preduslov.

To znači da prije novih velikih obećanja moramo znati gdje su naši tokovi, gdje su prekidi, šta proizvođačima nedostaje, šta privredi povećava troškove, koji kapaciteti već postoje i kako ih povezati.

Tek kada to znamo, možemo ozbiljno govoriti o novim investicijama.

Jer investitor ne dolazi samo tamo gdje postoji zemljište.

Dolazi tamo gdje postoji sistem.

Proizvođaču nije dovoljno da proizvede kvalitetnu robu.

Mora postojati način da ona brzo, pouzdano i konkurentno stigne do tržišta.

Ni građaninu nije dovoljno da mu kažete da živi u području sa potencijalom.

On mora da vidi da taj potencijal stvara posao, prihod i razlog da ostane.

Zato se razvoj sjevera ne može svesti samo na pitanje koliko ćemo kilometara puta izgraditi ili koliko ćemo novih projekata najaviti.

Pravo pitanje je:šta će tim putem prolaziti kada ga izgradimo?

Ako nemamo odgovor na to pitanje, onda imamo infrastrukturu.

Ali još nemamo razvoj.

Na sjever Crne Gore zato ne treba gledati kao na udaljenu periferiju kojoj treba pomoć.

Treba ga posmatrati kao prostor koji mora biti bolje povezan, bolje organizovan i sposoban da svoju geografsku poziciju pretvori u ekonomsku vrijednost.

A Berane može biti jedno od mjesta od kojih će ta promjena početi.

Ne sloganom.

Ne još jednom strategijom koja će završiti u fioci.

Nego ozbiljnim podacima, planiranjem i projektima koji mogu da se mjere.

Jer sjever Crne Gore nije periferija.

Samo je predugo organizovan kao da jeste.

U Beranama je pokrenut Centar za logistiku i pametne gradove Crne Gore – CLPG, organizacija koja će se baviti istraživanjem i razvojem rješenja u oblastima logistike, mobilnosti, infrastrukture, savremenog upravljanja gradovima i primjene novih tehnologija u lokalnim zajednicama.

Ideja Centra polazi od uvjerenja da se o razvoju gradova više ne može govoriti kroz odvojene teme. Saobraćaj, kretanje ljudi i robe, dostupnost usluga, infrastruktura, demografska kretanja, digitalizacija i kvalitet javnog prostora danas su djelovi istog sistema i zahtijevaju povezano posmatranje.

Osnivači CLPG-a smatraju da upravo manji gradovi i sjever Crne Gore mogu biti posebno zanimljiv prostor za razvoj takvog pristupa, jer problemi ovih sredina često nijesu posljedica samo nedostatka infrastrukture ili novca, već i načina na koji se postojeći resursi planiraju, povezuju i koriste.

Nikola Lakušić, jedan od pokretača Centra, ističe da pojam „pametnog grada“ ne treba svoditi na aplikacije, senzore i novu tehnologiju.

„Grad ne postaje pametan zato što je dobio još jednu aplikaciju ili digitalni servis. Pametniji postaje onda kada bolje razumije sopstveno funkcionisanje – kako se ljudi kreću, gdje nastaju problemi, kako se koristi prostor, gdje se gubi vrijeme i novac i šta se može organizovati bolje. Tek nakon toga tehnologija dobija pravi smisao“, kaže Lakušić.

Posebno mjesto u radu Centra imaće logistika, koja se u javnosti često poistovjećuje isključivo sa transportom robe. U CLPG-u je posmatraju znatno šire – kao sistem kretanja ljudi, robe, informacija i usluga kroz grad i njegovu okolinu.

To podrazumijeva pitanja svakodnevnog saobraćaja, dostave, parkiranja, pristupa javnim službama, povezanosti gradskih i ruralnih područja, organizacije prostora, interventnog reagovanja, ali i načina na koji se postojeća infrastruktura koristi.

„Kada dobar sistem funkcioniše, uglavnom ga i ne primjećujemo. Kada ne funkcioniše, posljedice osjećamo kroz gužve, izgubljeno vrijeme, veće troškove, otežan pristup uslugama ili loše iskorišćen prostor. Upravo tu postoji veliki prostor za istraživanje i za rješenja koja ne moraju uvijek biti ni skupa ni spektakularna da bi bila korisna“, navodi Lakušić.

Iako Centar svoj rad započinje iz Berana, njegova djelatnost neće biti ograničena na jednu opštinu. Namjera je da se kroz istraživanja, stručne analize i projektne inicijative otvaraju teme relevantne za lokalne zajednice širom Crne Gore, uz saradnju sa institucijama, privredom, akademskom zajednicom, domaćim i međunarodnim organizacijama.

U CLPG-u naglašavaju da žele izbjeći pristup u kojem se izraz „pametni grad“ koristi samo kao savremena etiketa.

„Nas prije svega zanima šta taj koncept može da znači ovdje – u našim gradovima, sa našim mogućnostima i našim problemima. Ne vjerujem da manje sredine treba samo da čekaju da im neko sa strane donese razvoj. Imamo dovoljno znanja da najprije ozbiljno razumijemo sopstvene probleme, a zatim da za njih tražimo konkretna i mjerljiva rješenja. Znanje ima obavezu da bude korisno. Upravo iz te ideje nastao je CLPG“, zaključuje Lakušić.

Centar trenutno priprema prve istraživačke i projektne inicijative, koje će javnosti biti predstavljene u narednom periodu.

Večeras u kafe baru „Marija Magdalena“, koji se nalazi na svega pet kilometara od centra Berana u podnožju Đevojačkog krša – u Donjoj Ržanici, od 20h očekuje vas garantovano dobar provod.

Za sjajnu atmosferu ovog vikenda zadužena je sve popularnija mlada crnogorska pjevačica, Nikolina Grba koja je tokom dosadašnje karijere sarađivala sa poznatim muzičarima poput Zdravka Đuranovića i Senada Derševića.

Otpjevaće velike hitove i još jednom pokazati zašto “Marija Magdalena” važi za mjesto gdje je odličan provod.

„Potrudiću se da svima koji dodju priredim noć za pamćenje“, kaže Nikolina.

Nema sumnje da je sjajan provod u kafe baru „Marija Magdalena“ zagarantovan, zato se što prije organizujte, pozovite vaše prijatelje i zajedno provedite nezaboravno veče.

Preporučujemo da što prije rezervišete mjesto za vas jer je interesovanje zaista veliko, a to možete učiniti pozivom na broj 069/883-103.

U Mariji Magdaleni i preko dana, dok sjedite uživaćete u mirnom i prijatnom ambijentu.