Nikad nisam vjerovao da sudska odluka može biti ovoliko nepravedna, rat Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) je bio oslobodilački, poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku, ministar ekonomskog razvoja i lider Albanskog foruma (AF) Nik Đeljošaj na Fejsbuku, komentarišući današnju odluku Specijanog suda u Hagu.

Taj sud osudio je danas bivše vođe OVK Hašima Tačija i Jakupa Krasnićija na po 25 godina zatvora, a saoptužene Kadrija Veseljija i Redžepa Seljimija na 18, odnosno 13 godina zatvora, proglasivši ih krivim za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, 1998-99.

„Veoma loša vijest i izuzetno nepravedna odluka! Danas može biti dan žalosti za Albance, ali dostojanstven stav optuženih daje snagu albanskom narodu da izdrži ovaj bol, uz vjeru da će ova užasna presuda biti oborena pred višim instancama“, kazao je Đeljošaj.

Kako je dodao, nikad nije vjerovao da sudska odluka može biti „ovakva i toliko nepravedna“.

„Ovo je prvostepena odluka i sudski proces nije završen. Vjerujemo da će se, do potpunog okončanja procesa, dokazati nevinost svih. Rat OVK bio je samoodbrambeni, oslobodilački i pravedan. Bio je to rat za opstanak, slobodu i državu Kosovo, uz podršku naših zapadnih saveznika. Agresor ne može i ne smije biti izjednačen sa onim ko je bio prinuđen da se brani. Albanci i sami optuženi poštovali su međunarodne institucije. Niti su pobjegli, niti su se skrivali, već su se pojavili pred pravdom i svoju pravnu bitku nastaviće do kraja“, kazao je.

Đeljošaj je istakao da „svaki Albanac u srcu nosi svetu borbu OVK i legendarnog komandanta Adema Jašarija“, ali i da „svaki Albanac vjeruje u njihovu nevinost“.

„Sloboda i nezavisnost imaju jedan pečat: OVK i Amerika!“, poručio je.

On se osvrnuo i na svoju izjavu iz sinoćnje emisije „Reflektor“ na Televiziji „Vijesti“.

„U Crnoj Gori imamo političke partije koje učestvuju na izborima. Nema otvorenih lista. Lista koju sam predvodio imala je moje ime i prezime u nazivu. Ja zastupam politički subjekat, ali imamo odluke predsjedništva. Smatramo da glasamo o vrijednostima. Osnovne vrijednosti su jeste li poštovali međunarodne odluke sudova“, rekao je tom prilikom, komentarišući stav njegove partije da glasa za smjenu šefa parlamenta Andrije Mandića zbog saučešća porodici osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.

Lider AF je poručio da „ne vrijedi komentarisati izvlačenje jedne moje izjave iz konteksta i manipulaciju njome“.

„Razgovor je bio o poštovanju odluka međunarodnih sudova od strane Albanaca, za razliku od stava druge strane. Nikada nisam vjerovao da međunarodni sudovi mogu činiti nepravdu. I Ante Gotovina je doživio nepravdu u prvom stepenu, ali je u drugom stepenu pravda pobijedila. Vjerujemo do kraja; borba za pravdu se nastavlja“, kazao je.

Uz objavu na albanskom jeziku, Đeljošaj je objavio fotografiju na kojoj je prikazana mapa Evrope, kruna od trnja (simbol koji se vezuje za Isusa Hrista) i natpis „sramota“.

Bivši predsjednik Kosova i ratni komandant tzv. Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hašim Tači proglašen je u Hagu krivim za ratne zločine i osuđen na 25 godina zatvora, dok je oslobođen optužbi za zločine protiv čovječnosti. Zajedno s ostalim optuženima, proglašen je odgovornim za učešće u zajedničkoj kriminalnoj namjeri.

Pred sudom u Hagu, Jakup Krasnići je osuđen na objedinjenu kaznu od 25 godina, Kadri Veselji na jedinstvenu kaznu od 18 godina, a Redžep Seljimi na jedinstvenu kaznu od 13 godina zatvora, prenosi N1.

Tači je optužen po više tačaka, uključujući ubistva, mučenje i progon, zajedno s Kadrijem Veselijem, Redžepom Selimijem i Jakupom Krasnićijem. Riječ je o prvostepenoj presudi.

Tužioci pred Specijalizovanim vijećima Kosova zatražili su maksimalnu kaznu od 45 godina zatvora za svu četvoricu optuženih, dok su oni odbacili navode tužilaštva.

Specijalni sud utvrdio je da četvorica čelnika OVK-a nijesu počinila zločine protiv čovječnosti.

„Kada je riječ o postojanju široko rasprostranjenog napada na civilno stanovništvo kao uslovu za postojanje zločina protiv čovječnosti, Prvostepeno vijeće utvrdilo je da Specijalizovano tužilaštvo nije uspjelo da dokaže da je takav široko rasprostranjeni napad na civilno stanovništvo počinjen“, rekao je predsjedavajući sudija.

Prvostepeno vijeće takođe je navelo da se incidenti koji su počeli nakon 20. juna 1999. godine, a za koje su podignute optužnice za ratne zločine, ne mogu kvalifikovati kao ratni zločini.

U međuvremenu, sud je naveo da je, „kada je riječ o tački ‘Nezakonito ili proizvoljno hapšenje ili pritvaranje’, Prvostepeno vijeće utvrdilo da je između aprila 1998. i juna 1999. godine najmanje 385 osoba proizvoljno lišeno slobode od strane pripadnika OVK-a u nekoliko pritvorskih centara pod kontrolom OVK-a“.

„Uhapsili su ih pripadnici OVK-a i vojne policije. Bili su pritvoreni pod optužbama da su saradnici, špijuni i izdajnici. Ne postoje vjerodostojni dokazi da su osobe koje su bile pritvorene zaista bile saradnici, izdajnici ili špijuni, kako je OVK tvrdio“, rekao je Smit, prenosi Klix.

Tužilaštvo je dokazalo da su pripadnici OVK-a umišljajno izvršili radnje činjenja i nečinjenja koje su dovele do smrti najmanje 98 osoba, odnosno da je počinjen ratni zločin ubistva, saopšteno je tokom izricanja presude.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Specijalizovano tužilaštvo uspjelo da dokaže počinjenje ratnih zločina okrutnog postupanja i mučenja nad 303 osobe na Kosovu i u dvije oblasti Albanije.

Specijalni sud utvrdio je da su četvorica čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) imali strategiju za uklanjanje osoba koje su smatrali preprekama, uključujući pripadnike drugih političkih i vojnih snaga.

Utvrđeno je da je Tači doprinio zajedničkoj kriminalnoj namjeri.

„Lično je učestvovao u izvršenju krivičnih djela, podsticao ih i podržavao“, navelo je vijeće.

Utvrđeno je i da je Tači bio upoznat s krivičnim djelima počinjenim nad protivnicima OVK-a, ali nije preduzeo nikakve mjere kako bi ih spriječio.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Kadri Veseli doprinio sprovođenju zajedničke kriminalne namjere i da je bio ključni član u njenoj realizaciji.

Prema riječima sudije Charlesa Smitha, Veseli je zajedno s ostalim optuženima djelovao na ostvarivanju tog cilja.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Redžep Selimi na različite načine podsticao i učestvovao u počinjenju zločina.

Prema riječima sudije Čarsla Smita, Selimi je takođe učestvovao u hapšenju 13 osoba u Qirezu.

Prema riječima sudije Čarsla Smita, Selimi je, kao član Glavnog štaba OVK-a, imao ključnu ulogu u uspostavljanju operativnih zona, koje je redovno obilazio.

Takođe je često dobijao izvještaje o osobama koje su bile osumnjičene i smatrane protivnicima.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Selimi bio svjestan da jedinice OVK-a ciljaju određene osobe.

Prvostepeno vijeće utvrdilo je da je Jakup Krasnići značajno doprinio sprovođenju zajedničke kriminalne namjere i da je bio ključni član u sprovođenju politike usmjerene protiv osoba koje su smatrane protivnicima.

Prema riječima sudije Charlesa Smita, Krasnići je objavljivanjem saopštenja, političkih izjava i naredbi podsticao počinjenje zločina nad osobama koje su smatrane protivnicima.

Predsjedavajući sudija Prvostepenog vijeća Charles L. Smit rekao je da se ovaj sudski postupak ne odnosi na legitimnost OVK-a, već isključivo na ličnu odgovornost.

Objašnjavajući predmet suđenja, Smit je naglasio da je riječ o postupcima i ponašanju optuženih, a ne o ocjenjivanju OVK-a ili njegovih političkih ciljeva.

„Ovaj sudski postupak odnosi se na postupke i ponašanje optuženih u vezi s ovim predmetom. Ne odnosi se na legitimnost OVK-a i njegov cilj nezavisnog Kosova. Ne radi se o procjeni postupaka jedne strane prema drugoj. Ne radi se o zločinima koje su srpske snage i paravojne formacije nesumnjivo počinile nad kosovskim Albancima. Riječ je isključivo o tome jesu li počinjeni zločini navedeni u optužnici i mogu li optuženi biti smatrani odgovornim za njih“, rekao je.

Prema navodima tužilaca, optuženi su tokom perioda djelovanja u OVK-u za metu imali političke protivnike i civile koje su smatrali saradnicima i izdajnicima.

Tači se suočava i s odvojenim suđenjem zbog zastrašivanja svjedoka, koje bi trebalo da počne kasnije ovog mjeseca. Nakon rata politički se uspinjao do funkcije predsjednika Kosova, ali je podnio ostavku kako bi se branio pred sudom u Hagu.

Bivši predsjednik Opštine Budva Milo Božović uhapšen je danas na kapiji Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) u okviru nastavka istrage u operaciji „General“.

Božoviću je danas istekao zakonom propisani maksimalni rok pritvora u jednom od dva postupka koji se protiv njega vode pred Višim sudom u Podgorici.

On se u Istražnom zatvoru u Spužu nalazio od aprila 2023. godine.

Riječ je o roku od tri godine koji se, prema Zakoniku o krivičnom postupku, računa od podizanja optužnice. Ukoliko u tom roku postupak nije okončan prvostepenom presudom, pritvor u tom postupku ne može biti produžavan preko zakonom propisanog maksimuma. Istek maksimalnog roka pritvora ne znači da je postupak protiv optuženog završen, niti predstavlja odluku o njegovoj krivici ili nevinosti. Takođe, prije podizanja optužnice osumnjičeni može biti sproveden u pritvor na osnovu istrage, za koji pritvor takođe ima predviđen rok do podizanja optužnice.

Božović se pred Višim sudom u Podgorici tereti u dva odvojena krivična postupka, a oba su i dalje u toku.

Kako je ranije objavio portal „Dan“, advokat Danilo Mićović je na ročištu od 10.9.2026. kazao da Božoviću pritvor po jednom predmetu ističe za pet dana, odnosno u utorak u 13.00 časova. Advokat je na tom ročištu predložio da mu sud tada ukine pritvor. Mićović je upozorio, da bi ukoliko sud ne ukine pritvor, to moglo predstavljati dokaz da institucije sinhronizovano rade kako bi pritvorenici što duže ostali iza rešetaka. Na kraju tog ročišta sud je saopštio da odbija predlog odbrane za ukidanje pritvora.

Suđenje za šverc 4,3 tone kokaina

Božović se u Istražnom zatvoru u Spužu nalazi od aprila 2023. godine, kada je uhapšen po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT).

Uhapšen je 13. aprila 2023. godine zbog sumnje da je počinio krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.

U jednom od postupaka Božović se tereti da je bio član kriminalne grupe koju su, prema navodima SDT-a, formirali Mileta Ojdanić i suspendovani policijski službenik Ljubo Milović, koji se nalazi u bjekstvu.

Upravo u tom predmetu danas ističe zakonom propisani maksimalni rok pritvora. Postupak, međutim, još nije završen. Prošle sedmice završeno je iznošenje odbrane optuženih, nakon čega je počelo saslušanje svjedoka.

Na toj optužnici se nalazi više osoba, koje tužilaštvo tereti za šverc 4,3 tone kokaina, dok se pojedini optuženi terete i za pranje novca i zloupotrebu službenog položaja.

Božović je tokom postupka negirao navode optužnice i tvrdio da su optužbe protiv njega neosnovane.

Predmet „General“

Ime Mila Božovića nalazi se i u drugom predmetu koji je u javnosti poznat kao „General“.

U tom slučaju, prema optužnici, kao organizatori kriminalne organizacije označeni su Vaso Ulić, Radoje Zvicer i Slobodan Kašćelan. Oni su optuženi zajedno sa još 17 osoba.

Tužilaštvo ih tereti da su organizovali šverc skoro 2,5 tone kokaina iz Južne Amerike prema Evropi i Australiji.

Božović je i u ovom postupku negirao krivicu i navode optužnice.