Connect with us

EKONOMIJA

"JEDINA GORA SEZONA JE BILA JE ZA VRIJEME KORONE"

Sezona loša, država najmanje misli na turizam

„Ovo nije sezona. Ugostiteljstvom se bavim 30 godina. Jedina gora sezona je bila za vrijeme korone. Petrovac je poluprazan, dok se 15. jula prošle godine tražio krevet više. Privatni smještaj poluprazan. Sad je sredina jula, šta je nama još ostalo od sezone“, kazao je petrovački ugostitelj Ilija Armenko

Budva, Foto: Andrijana Dabanović

Petrovački ugostitelj Ilija Armenko nezadovoljan je ljetnjom turističkom sezonom od koje je, kako kaže, bila gora jedino sezona u godini pojave korone.

On je ocijenio za Portal RTCG da je suština problema nedolazak Rusa i Ukrajinaca, te da smo neplanskom politikom „odsjekli granu na kojoj sjedimo“.

„Ovo nije sezona. Ugostiteljstvom se bavim 30 godina. Jedina gora sezona je bila za vrijeme korone. Petrovac je poluprazan, dok se 15. jula prošle godine tražio krevet više. Privatni smještaj poluprazan. Sad je sredina jula, šta je nama još ostalo od sezone“, pita se Armenko.

On je ocijenio da se crnogorski turizam uništava godinama, i dovode se niskoplatežni gosti.

„To nam je napravilo veoma ozbiljan problem. Ovo je žalosna i tužna priča“, navodi Armenko.

On napominje da su svi dobrodošli, ali da se ne može turizam voditi na način da su elitni hoteli prazni sredinom jula.

Dodaje da bez Rusa i Ukrajinaca nema turizma u Crnoj Gori.

„U Turskoj boravi deset miliona Rusa, a našom poslovnom politikom mi smo uništili turizam. Siječemo granu na kojoj sjedimo. Čudi me da su se takvi promašaji napravili. Mi se iz ovoga ne možemo izvući narednih deset godina“, smatra Armenko.

Prema njegovim riječima, trebalo je naći alternativu ruskim turistima, što Crna Gora nije učinila.

„To je suština problema, naći alternativu Rusima, ali mi to nažalost nemamo. Zapadni turisti dolaze ali u neznatnom broju, i teško je privući visokoplatežne goste sa zapada, jer smo devastirali turistički potencijal“, kazao je Armenko.

Kaže da se najmanje misli na turizam, koji jedini puni budžet i da je takav odnos za rubriku „vjerovali ili ne“.

„Umjesto da dovedemo finansijski najjače turoperatore u Crnu Goru, mi se ubismo oko Temeljnog ugovora. Smije nam se cijela Evropa. Da smo upola truda dali turizmu kao Temeljnom ugovoru, sad bismo bili puni, a ne plakali za sezonom koja polako odlazi“, kazao je Armenko.

On ukazuje i na problem sa radnom snagom.

„Radna snaga nas napušta, neće da radi. Digli smo plate da bi ih zadržali, da ne bi pošli u Hrvatsku i mi smo u velikom minusu i u tom dijelu. Mi ne možemo da podmirimo troškove. Jedino što imamo su inspekcije koje su za nam za vratom“, kazao je ugostitelj iz Petrovca.

On se osvrnuo na lošu saobračajnu infrastrukturu, izlivanje kanalizacije u more i slične pojave.

„Ko da nam dođe? Nemamo kanalizaciju, u Buljarici svake godine plivamo u fekalijama. Nemamo puteve a imamo hotele. To je kao da imate fudbalere a nemate loptu“, navodi Armenko.

On dodaje da otvaranje autoputa u sred sezone neće mnogo promijeniti situaciju jer su ljudi već uplatili angažmane u druge zemlje.

Državni hoteli su prejeftini, objašnjava on, i tvrdi da se zbog toga bilježi veliki broj noćenja.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije