Connect with us

EKONOMIJA

ZAPOSLENI U TRGOVINI NEĆE IMATI SLOBODNU NEDJELJU

Sindikat prihvatio: Uvodi se radna nedjelja tokom sezone

Obećane veće dnevnice

Zaposleni u trgovini tokom ljetnje i zimske turističke sezone, odnosno od 1. јuna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. јanuara, neće imati slobodnu nedјelju, kao što јe to do sada bio slučaј.

Kako јe „Danu“ kazala zamjenica generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivana Mihajlović, uvažavajući činjenicu da je Crna Gora turistička destinacija i da je neophodno dalje punjenje budžeta, socijalni partneri – Vlada, poslodavci i sindikati – sagledavajući sve mogućnosti, a uz direktno učešće predstavnika Uprave za inspekcijske poslove, postigli su kompromis da se od zabrane rada nedjeljom u trgovini, po osnovu člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, predvidi privremeni izuzetak kojim bi se u toku ljetnje i zimske turističke sezone u periodu 2023/2024. godina omogućio rad nedjeljom u trgovini na veliko i malo.

„I to na sledeći način: trgovina na veliko i malo može se obavljati nedjeljom u periodu od 1. juna do 31. avgusta i od 1. decembra do 31. januara, isključivo u jednoj smjeni, u vremenu od 7 do 15 časova ili od 15 do 23 časa, osim u prodajnim objektima smještenim u okviru trgovačkih centara, u kojim se trgovina na malo može obavljati samo u vremenu od 10 do 18 časova. Trgovci koji obavljaju trgovinu na naprijed navedeni način mogu istu obavljati samo u jednom prodajnom objektu na teritoriji jedne opštine (jedinice lokalne samouprave). O prodajnom objektu u kojem će obavljati trgovinu za vrijeme sezone trgovac je dužan da obavijesti Inspekciju rada najkasnije 15 dana prije početka rada, dok će Inspekcija rada te podatke dostavljati nacionalnim sindikalnim centralama. Trgovac koji obavlja rad nedjeljom za vrijeme sezone dužan je da zaposlenom koji obavlja rad nedjeljom omogući da kao dan godišnjeg odmora koristi prvu narednu subotu. Zaposleni koji radi nedjeljom imao bi pravo na uvećanje zarade u iznosu 80 odsto po času“, rekla je Mihailović, dodaјući da јe Socijalni savjet, koјi čine predstavnici reprezentativnih sindikata, reprezentativnog udruženja poslodavca i Vlade Crne Gore, na sjednici 31. marta 2023. godine usvojio Preporuku o izmjeni i dopuni Zakona o unutrašnjoj trgovini koju je uputio Ministarstvu ekonomskog razvoja i turizma na razmatranje.

Ona ističe da su sindikati pristali na pregovore i kompromis јer su smatrali da moraјu biti uključeni u proces kako ne bi došlo do potpunog ukidanja prava na nerednu nedjelju ukoliko bi takva inicijativa potekla isključivo od Vlade ili lobiranjem poslodavaca u parlamentu.

Savjetnik za pravna pitanja u Uniji poslodavaca (UPCG) Filip Lazović kazao јe za „Dan“ da јe UPCG od 2019. godine, kada јe uvedena neradna nedјelja, zauzela stav da to niјe dobro za privredu i u tom stavu su uporno istraјavali. On ističe da јe nakon višegodišnjih pregovora došlo do kompromisa da se na godinu dana ukine neradna nedјelja tokom turističke sezone.

„Ovo će važiti godinu dana, a zaposlene će sledovati uvećana dnevnica od 80 odsto. Takođe, marketi će moći da rade samo u јednoј smјeni, a preduzeća bi odlučivala koјi će im obјekti raditi. Ukoliko neko prociјeni da mu se ne isplati da radi nedјeljom, on ne mora da radi. Cilj јe da se tokom sezone maksimalno valorizuјe turistička ponuda i da turisti mogu da kupuјu i da se više troši. Dakle, cilj јe da se poјača ekonomska aktivnost, da turisti troše više, da poslodavci bolje rade, a da država ima više prihoda od poreza“, rekao јe Lazović.

Kada je riječ o pravu na slobodan dan sedmičnog odmora, Ivana Mihailović ističe da treba imati u vidu da po međunarodnom i nacionalnom radnom zakonodavstvu radna sedmica traje 40 sati i može biti petodnevna ili šestodnevna.

„Zaposleni koji rade petodnevnu radnu sedmicu imaju pravo na dva dana sedmičnog odmora, dok zaposleni koji rade šestodnevnu radnu sedmicu imaju pravo na jedan dan sedmičnog odmora. Dakle, zaposlenima se garantuje jedan dan sedmičnog odmora u toku radne sedmice. USSCG očekuje da će postojati stvarna, a ne samo deklarativna volja svih socijalnih partnera i institucija sistema da, ukoliko ovakav model kao testni model bude zaživio za vrijeme turističke sezone, ulože posebne napore da isprate primjenu tog modela i predvide nultu stopu tolerancije za bilo kakvo kršenje ovog prava. Ukoliko ovaj model zaživi, USSCG će, kao i do sada, apelovati na sve zaposlene u trgovini da anonimno prijavljuju sve nepravilnosti sa kojima se suoče jer ćemo jedino na taj način zajedno stati na put svim nezakonitostima“,k azala јe Mihailović.

Vlada pristaje na sve

Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović poručio јe јuče da će Vlada prihvatiti ono što dogovore sindikat i poslodavci.

„Drago mi je što ti razgovori idu u dobrom pravcu i mi čekamo da vidimo šta će se oni dogovoriti. Sve što oni dogovore nama je potpuno prihvatljivo“, izјavio јe Đurović, koјi smatra da bi eventualno ukidanje neradne nedjelje pozitivno uticalo na državni budžet, odnosno da bi došlo bi povećanja prihoda.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije