BALKAN I SVIJET
SIPA pokušala da uhapsi Dodika: Odustali zbog prijetnji policije RS da će ga štititi oružjem?
SIPA je, kako se naglašava, dobila naredbu da uhapsi Dodika, koji je stigao na sastanak u Administrativni centar RS u Istočnom Sarajevu, u blizini sjedišta SIPA

Pripadnici Agencije za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) pokušali su večeras u Istočnom Sarajevu da uhapse predsjednika Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, osumnjičenog za napad na ustavni poredak BiH, ali su od toga odustali zbog prijetnji policije RS da će Dodika štititi upotrebom oružja, objavio je sarajevski portal Raport.
Poslije toga pripadnici SIPA su se vratili u svoje sjedište u Istočnom Sarajevu, gdje, kako je navedeno, razmatraju dalje aktivnosti.SIPA je, kako se naglašava, dobila naredbu da večeras uhapsi Dodika, koji je stigao na sastanak u Administrativni centar RS u Istočnom Sarajevu, u blizini sjedišta SIPA.U tome ih je spriječio MUP RS, uključujući i pripadnike Specijalne atniterorističke jedinice (SAJ), koji su u Dodikovoj pratnji, naveo je ovaj sarajevski portal, dodavši da se pokazalo da postoji rizik od upotrebe vatrenog oružja i opasnosti po živote pripadnika policijskih agencija, u koji se pripadnici SIPA nisu željeli upuštati.
Radio-televizija RS (RTRS) objavila je da su tri inspektora SIPA pokušali večeras ući u Administrativni centar RS u Istočnom Sarajevu kako bi predsjedniku RS Miloradu Dodiku uručili nalog za hapšenje, ali ih je u tome spriječila policija RS.
Dodik je osumnjičen za napad na ustavni poredak BiH i za njim je Sud BiH raspisao centralnu potjernicu, jer se nije odazvao na poziv državnog Tužilaštva da bude saslušan.
Sve policijske agencije u BiH dobile su nalog da Dodika privedu u Sud BiH koji mu je odredio pritvor.
Osim za Dodikom, centralna potjernica je raspisana i za premjerom RS Radovanom Viškovićem i predsjednikom parlamenta RS Nenadom Stevandićem.
Radio Slobodna Evropa (RSE) navodi da im je potvrđeno da je MUP RS spriječio ulazak pripadnika SIPA u zgradu Administrativnog centra Vlade RS u Istočnom Sarajevu, gdje traje sastanak Dodika sa predstavnicima Grada Istočno Sarajevo.
Iz ove državne agencije je rečeno kako su pripadnici SIPA željeli postupiti po nalogu Suda BiH, te da nije došlo do upotrebe sile, navodi RSE.
Portal Klix.ba navodi da mu je potvrđeno, da su pripadnici SIPA pokušali da privedu Dodika, a da su se pripadnici MUP RS usprotivili tome.
Portal Raport objavio je da su na licu mjesta i pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ), koje imaju zadatak da štite Dodika.
Sjedište SIPA nalazi se u Istočnom Sarajevu.
Dodik je osumnjičen za napad na ustavni poredak BiH i za njim je Sud BiH raspisao centralnu potjernicu, jer se nije odazvao na poziv državnog Tužilaštva da bude saslušan zbog usvajanja zakona kojima se u RS zabranjuje rad dijelu državnih pravosudnih institucija i SIPA.
Sve policijske agencije u BiH dobile su nalog da Dodika privedu u Sud BiH koji mu je odredio pritvor.
Osim za Dodikom, centralna potjernica je raspisana i za premjerom RS Radovanom Viškovićem i predsjednikom parlamenta RS Nenadom Stevandićem.
RSE navodi da je Sud BiH tražio od Interpola da revidira odluku o odbijanju zahtjeva za raspisivanjem crvene potjernice za predstavnicima rukovodstva RS.
Međunarodna organizacija krivičnih policija, Interpol, nije raspisala međunarodnu crvenu potjernicu za Dodikom i Stevandićem, nakon što je to Sud BiH od njih tražio 27. marta.
Tužilaštvo BiH je prethodno zatražilo raspisivanje međunarodne potjernice, obzirom da su, kako navode, Dodik i Stevandić „koristeći se svojim visokopozicioniranim položajima u RS-u, izbjegavajući zakonom propisane procedure granične kontrole, prešli državnu granicu i napustili BiH“.
Obojica zvaničnika su od raspisivanja centralne potjernice nekoliko puta napuštali BiH i vraćali se u zemlju.
Nakon što je krajem februara prvostepenom presudom Dodiku određena kazna zatvora od godinu dana i zabranjeno bavljenje politikom na šest godina, vlasti u RS-u su usvojile niz zakona kojima se zabranjuje rad državnih pravosudnih i istražnih organa na teritoriji tog entiteta.
Dodik je tvrdio i da se i Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njim i Stevandićem.Iz Interpola Podgorica su tim povodom kazali da Dodik nije državljanin Crne Gore, te da nisu mogli uputiti prigovor da ne bude raspisana potjernica.
BALKAN I SVIJET
VIDEO Patrijarh Porfirije razgovarao sa Putinom
Prethodno su se patrijarh srpski Porfirije sa delegacijom SPC i patrijarh Kiril sastali u sjedištu Ruske pravoslavne crkve i zvaničnoj rezidenciji patrijarha, Danilovom manastiru u Moskvi

Poglavar Srpske pravoslavne crkve, patrijarh Porfirije, koji se nalazi u posjeti Moskvi, razgovarao je danas sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.
Srpskog patrijarha Porfirija i patrijarha moskovskog i sve Rusije Kirila primio je danas predsjednik Rusije Vladimir Putin, prenosi SPC ruske medije.
Putin je, kako prenosi TASS, poželio dobrodošlicu srpskom patrijarhu i rekao da Srpska pravoslavna crkva daje značajan doprinos jačanju tradicionalno toplih i bliskih odnosa dva naroda i poručio da očekuje da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvuje svečanim događajima u Moskvi povodom 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.
„Uvijek nam je drago da vas vidimo. Predsjednika Srbije očekujemo 9. maja u Moskvi na svečanosti posvećenoj pobjedi u Velikom otadžbinskom ratu“, rekao je Putin tokom sastanka sa Patrijarhom moskovskim i sve Rusije Kirilom i Patrijarhom srpskim Porfirijem.
Sastanku su prisustvovali i mitropolit bački Irinej i mitropolit volokolamski, predsjednik Odeljenja za spoljne crkvene odnose Antonije.
Prethodno su se patrijarh srpski Porfirije sa delegacijom SPC i patrijarh Kiril sastali u sjedištu Ruske pravoslavne crkve i zvaničnoj rezidenciji patrijarha, Danilovom manastiru u Moskvi.
Patrijarh Kiril je tokom sastanka sa srpskim patrijarhom rekao da dva naroda nisu bliska samo po jeziku, kulturi i istorji već i u odnosima dvije crkve.
Patrijarh Porfirije od sinoć se nalazi sa poslanstvom Srpske pravoslavne crkve u višednevnoj posjeti Moskvi.
BALKAN I SVIJET
Papa Franjo nikada nije priznao nezavisnost Kosova, želio da unaprijedi odnose sa SPC i zaustavio da Stepinac bude proglašen za sveca
„Irineo, grande patriarca“ – tako je govorio o patrijarhu Srpske pravoslavne crkve Irineju

Papa Franjo, poglavar Rimokatoličke crkve, preminuo je danas u Vatikanu, ostavivši za sobom deceniju papinstva koja je, uprkos brojnim izazovima, ostavila dubok trag i na Balkanu. Za razliku od prethodnih papa, Franjo je bio specifičan po svom vrlo izbalansiranom pristupu prema regionu, posebno prema Srbiji.
Papa Franjo je često pokazivao interesovanje za unapređenje odnosa između Rimokatoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve, iako nikada zvanično nije posjetio Srbiju. Njegov pristup bio je obilježen duhom pomirenja, mira i dijaloga, što je ključno pitanje u odnosima Vatikana i Srbije.
Papa Franjo se više puta sastao sa srpskim liderima, uključujući patrijarha Irineja i druge crkvene zvaničnike.
Ovi susreti su bili srdačni i imali su za cilj unapređenje odnosa, posebno imajući u vidu istorijske tenzije između crkava. Papa je često isticao važnost liječenja istorijskih rana, međusobnog poštovanja i hrišćanskog jedinstva.
Nikada nije priznao Kosovo
Iako je dolazio iz Latinske Amerike, papa Franjo je dobro razumio složenosti istorije Balkana, pa su njegovi potezi često iznenađivali i najtvrdokornije skeptike u Srbiji – i to prijatno. Tokom cijelog svog pontifikata, on nikada nije priznao nezavisnost Kosova. Vatikan je, i pod njegovim vođstvom, ostao uzdržan po tom pitanju, iako su mnoge zemlje Zapada to već odavno učinile. Ova pozicija Vatikana naišla je na odobravanje u Beogradu, gdje se papa Franja sve češće percipirao kao razuman i pravedan lider.
Stav o Aloziju Stepincu
Još snažnije reakcije u regionu izazvao je njegov stav o Alojziju Stepincu, nadbiskupu Zagreba iz vremena NDH, koji je u Hrvatskoj gotovo mitski uzdignut, a u Srbiji i dalje smatran kontroverznom figurom zbog njegove uloge tokom Drugog svetskog rata.
Papa Franjo je zaustavio proces kanonizacije Stepinca, što je izazvalo žestoke reakcije u Zagrebu, ali je naišlo na gotovo univerzalnu podršku u srpskoj javnosti. Uprkos pritiscima iz Hrvatske biskupske konferencije, papa je insistirao da se istina mora utvrditi do kraja i formirao je zajedničku komisiju Srpske pravoslavne crkve i Katoličke crkve u Hrvata. Nakon tri godine rada, komisija je zaključila – dogovora nema. Ali ono što se u Beogradu čitalo između redova jeste da papa Franjo zapravo ne želi Stepinca za sveca.
„Irineo, grande patriarca“ – tako je govorio o patrijarhu Irineju, s kojim je bio u direktnoj komunikaciji tokom procesa oko Stepinca. Srpska strana je imala osjećaj da je na njihovoj strani bio i sam papa. Kako su prenijeli članovi komisije, hrvatski teolozi nisu uspeli da odbrane Stepinčevu ulogu ni prije 1941. godine, a kamoli tokom i posle rata. Papa Franjo, prema tvrdnjama iz crkvenih krugova, nije želio da Katolička crkva nosi teret potencijalne rehabilitacije istorijskih figura sa mračnim sjenkama.
Za vreme njegovog pontifikata, Srpska pravoslavna crkva je prvi put stekla utisak da Vatikan ne samo da saslušava njene stavove – već ih i uvažava. U tom svjetlu treba posmatrati i rijetke, ali značajne gestove poput poziva na mir na Balkanu, nenametanja papine posjete Srbiji, kao i očigledno razumijevanje složenog odnosa Srba prema Katoličkoj crkvi kroz istoriju.
U Zagrebu, međutim, situacija je bila obrnuta – dio hrvatskog klera je papu Franju optuživao da „žrtvuje Hrvate zbog politike“, a neki su išli toliko daleko da ga nazovu „antihrvatskim papom“. Njegovo kritičko distanciranje od klerikalizma i nacionalizma unutar crkve, ali i potezi poput istrage o finansijama hrvatskog klera ili rezervisanost prema Međugorju, samo su pojačali tenzije.
Papa Franjo je svoj poslednji javni nastup imao na Uskrs, kada je iz bolničke postelje, uprkos teškoj upali pluća i slabom zdravlju, vjernicima uputio poruku mira i pozvao na hitan prekid vatre u Gazi. Vjernici su mu uzvikivali „Živio papa“, dok je iz specijalnog vozila blagosiljao okupljene. Ali ono što je možda poslednje ostalo kao tiho svjedočenje njegove politike jeste činjenica da je preminuo bez da je ikada priznao Kosovo, i bez da je Stepinac postao svetac.
U svijetu u kojem su crkveni kompromisi često diktirani geopolitičkim interesima, papa Franjo je na Balkanu ostao figura čiji su stavovi delovali iznenađujuće principijelno. A za mnoge u Srbiji – i pravedno.
Izvor: Nova.rs i Blic

Poglavar Rimokatoličke crkve papa Franjo je preminuo je jutros u 7:35 časova po lokalnom vremenu u Vatikanu. Vijest je saopštio kardinal Kevin Ferel, kamerlengo Vatikana.
U svojoj izjavi, kardinal Ferel je rekao: „U 7:35 jutros, biskup Rima, Franjo, vratio se u dom Oca. Cijeli njegov život bio je posvećen služenju Gospodu i njegovoj Crkvi“.
Imao je 88 godina, a nedavno je preživio ozbiljan napad obostrane upale pluća.
Smrt pape Franje označava kraj njegovog pontifikata i početak procesa izbora novog pape u Vatikanu.
- HRONIKA2 дана ranije
Berane: Preminuo dr Blagoje Kljajić
- SERVISNE INFORMACIJE1 дан ranije
Saobraćaj kroz tunel preko Jelovice biće obustavljen na po četiri sata u srijedu i četvrtak
- POLITIKA2 дана ranije
Krivokapić: „Spajić radi u suprotnosti sa onim za šta se zalagala moja Vlada, nema prodaje državne imovine“
- POLITIKA1 дан ranije
Nimanbegu: Spajić više nije za funkciju premijera, samo neka proba da nas izbaci iz Vlade
- EKONOMIJA3 дана ranije
Ćalović Marković poručila poslanicima vlasti: Ne damo nikome Veliku plažu, Buljarice i Jaz, to nisu vaši trofeji
- EKONOMIJA18 сати ranije
Skupština usvojila sporazume o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima