Connect with us

EKONOMIJA

Skupština usvojila budžet

Kao i odluku o zaduživanju

Premijer Spajić i ministar Vuković

Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o budžetu za ovu godinu.

Za usvajanje najvažnije ekonomskog akta države glasalo je 46 poslanika, dok je jedan bio uzdržan.

Odbijeni su brojni amandmani opozicije.

Sjednici Skupštine nijesu prisustvovali poslanici opozicije kojim je izrečena mjera zabrane.

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da ovaj budžet jača standard građana i da se usvajanjem budžeta stvaraju pretpostavke za nastavak rezultata iz 2024. godine. Skupština je usvojila i odluku o zaduživanju za ovu godinu.

Vuković je podsjetio da je budžet trebalo da bude usvojen krajem prošle godine i naveo da je rad Vlade bio kritikovan bez argumenata. On je kazao i da privremeno finansiranje nije redovna okolnost.

“To su okolnosti koje su iscrpile i sve nas u Vladi”, kazao je Vuković.

On je saopštio i da je 2024. završena sa deficitom od 3,2 odsto što je, kako kaže, na nivou plana.

“To govori da smo došli do stabilnosti u finansiranju prihoda i da ne zavisimo od jednokratnih prihoda kako je to možda bilo ranije”, naveo je ministar u Skupštini.

Podsjetio je i da je javni dug 2020. bio oko 100 odsto BDP-a, a da je sada od 60 do 62 procenta.

Ponovio je i da će zaduživanja ići za vraćanje starih dugova i kapitalni budžet, koji je kako kaže, nikad veći i iznosi 280 miliona.

Skupština je usvojila i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

Izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,89 milijardi eura

Vuković je ranije na sjednici Skupštine saopštio da osnovni scenario makroekonomskih projekcija ukazuje na prosječni godišnje realan rast crnogorske ekonomije u srednjem roku od 3,7 odsto, odnosno po godinama, 4,8 odsto u ovoj, a 3,2 odsto i 3,1 odsto u 2026. i 2027. godini.

“Izvorni prihodi budžeta planirani su u iznosu od 2,89 milijardi eura i u odnosu na procjenu za prošlu godinu veći su 102 miliona eura ili 3,7 odsto”, rekao je Vuković u parlamentu prilikom objedinjene rasprave o predlozima zakonima o budžetu za ovu godinu, odluke o zaduživanju, kao i izmjenama i dopunama Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.

On je naveo da i pored smanjenja poreskog opterećenja na zarade, odnosno smanjenja stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, ostvaruje se rast prihoda usljed rasta naplate poreza na dodatu vrijednost (PDV), akciza, poreza na dohodak i na dobit, naknade za priređivanje igara na sreću, kao i donacija.

Vuković je kazao da su ukupni izdaci planirani u iznosu od 4,03 milijarde eura i 505,5 miliona su veći od prošlogodišnjih.

On je naveo da se za tekući budžet opredjeljuje 1,5 milijardi eura, za budžet državnih fondova 1,3 milijarde eura, kapitalni 280 miliona eura, za transakcije finansiranja 886 miliona eura, dok je za rezervu opredijeljeno 43,5 miliona eura.

„Za sektor javnih finansija planiran je iznos od 1,2 milijarde eura, socijalno staranje 1,08 milijardi, zdravstvo 474 miliona, obrazovanje i nauku 362 miliona, a za saobraćaj 242 miliona eura“, precizirao je Vuković.

Kapitalni budžet, kako je kazao, planiran je na nivou od 280 miliona eura što je uvećanje od 40 miliona ili 15 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Deficit budžetske potrošnje iznosiće 3,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 278 miliona eura.

U ovoj godini projektuje se zaduživanje od 900 miliona.

“Za otplatu duga iz prethodnog perioda potrebno je obezbijediti 820 miliona, najveći dio za isplatu državnih obveznica emitovanih na međunarodnom tržištu iz 2018. godine u iznosu od pola milijarde eura. Njeno dospijeće je početkom aprila”, dodao je Vuković, ranije u Skupštini.

EKONOMIJA

Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja

Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Foto: RTCG

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.

On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.

– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.

U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.

– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.

Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.

– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.

Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.

– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.

Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.

– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.

Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.

– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.

Izjednačiti siromašne i bogate

Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Foto: TVCG

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.

Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.

Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.

Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.

Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.

Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije