Aerodrom Berane trebalo bi da ostane dio Prostornog plana opštine, a njegov razvoj predviđen je u dvije faze, uz mogućnost produženja piste i proširenja kapaciteta, saopšteno je tokom sastanka ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenа Radunovića i rukovodstva grada.

Radunović i predsjednik Opštine Berane, Đole Lutovac, su razgovarali o aktuelnim pitanjima iz oblasti prostornog planiranja i legalizacije, sa posebnim osvrtom na izradu Prostornog plana Opštine Berane i mogućnosti buduće valorizacije aerodroma Berane.

Lutovac je upoznao Radunovića sa dinamikom izrade Prostornog plana, ističući da je planska dokumentacija u fazi izrade, te da se završetak ovog procesa očekuje do kraja godine.

Iz Ministarstva je saopšteno da je jedna od centralnih tema razgovora bila budućnost aerodroma Berane, koju je Radunović otvorio pitanjem da li aerodrom treba zadržati u planskom dokumentu, imajući u vidu da će upravo od takvog opredjeljenja zavisiti dalji pravac njegovog razvoja i valorizacije.

Predstavnici lokalne uprave smatraju da aerodrom treba zadržati u Prostornom planu, uprkos činjenici da njegovi postojeći kapaciteti trenutno nijesu valorizovani na odgovarajući način.

Kako je istaknuto, važno je sačuvati ovu razvojnu mogućnost za buduće generacije.

“U tom cilju, Opština Berane angažovala je projektantsku kuću, specijalizovanu za planiranje aerodroma, koja je pripremila tehnička rješenja za razvoj aerodroma u dvije faze. Prva bi podrazumijevala valorizaciju u okviru postojećih kapaciteta, dok druga predviđa produženje piste, kao i otkup okolnog zemljišta za prateće aerodromske sadržaje”, dodaje se u saopštenju.

Predstavnici Opštine ocijenili su da ovakav pristup predstavlja realan i ostvariv pravac razvoja, koji lokalna uprava može podržati i realizovati.
“Istaknuto je i da bi aerodrom, u predviđenom proširenom kapacitetu, mogao služiti potrebama Berana i čitavog sjevernog regiona, uz mogućnost prihvata putničkih i teretnih aviona”, navodi se u saopštenju.
Poseban dio razgovora odnosio se na pitanje legalizacije objekata u zoni aerodroma.

Radunović je ukazao na potrebu da se prilikom razmatranja budućeg razvoja aerodroma sagledaju i ograničenja koja proizilaze iz značajnog dijela postojećih objekata koji bi ometali bezbjedno funkcionisanje aerodroma.

U tom kontekstu, ukazano je da bi realizacija predloženog rješenja mogla zahtijevati uklanjanje više stotina objekata.

Predstavnici Opštine informisali su Radunovića da su nadležnom Ministarstvu već podnijeli inicijativu za snižavanje kategorije aerodroma, čije usvajanje bi, prema njihovim procjenama, omogućilo da se broj takvih objekata svede na najviše 150.

“Zajednički je ocijenjeno da je za dalje razmatranje i rješavanje ovog pitanja neophodna koordinisana aktivnost lokalne i državne Uprave”, navodi se u saopštenju.

Lutovac je najavio da će naredni korak biti detaljna razrada predloženih tehničkih rješenja, kako bi se stvorila osnova za donošenje odluka o budućem planskom i razvojnom opredjeljenju u vezi sa aerodromom Berane.

Izvor: Agencija Mina

Eurosuper 95 i 98 od ponoći će pojeftiniti dva, odnosno jedan cent po litru, dok će eurodizel biti skuplji za cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.

Litar eurosupera 95 koštaće 1,81 eura, a eurosupera 98 biće 1,85 eura.

Cijena eurodizela biće veća za jedan cent i iznosiće 1,98 eura.

Lož ulje biće takođe skuplje jedan cent i koštaće 2,02 eura.

Iz Ministarstva su kazali da je obračun maksimalnih maloprodajnih cijena navedenih derivata izvršen u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akcize za promet gasnih ulja, usvojenom na sjednici Vlade, po kojoj je iznos akcize umanjen 20 odsto za eurodizel.

Obračun je, kako su dodali, izvršen i u skladu sa Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata.

Saglasno odredbama Uredbe o načinu obračuna maksimalnih maloprodajnih cijena određenih vrsta naftnih derivata, koja je stupila na snagu 24. marta, naredni obračun će biti obavljen 24. avgusta, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 25. avgusta.

Cijene goriva važiće do 2. oktobra, nakon čega će biti izvršen naredni obračun.

Dok dio privrednika najavljuje rast cijena uvoznih i domaćih proizvoda, zbog rekordnih cijena energenata u Crnoj Gori i Evropi, već sada, ali se pripremaju za rast cijena zbog najave povećanja troškova rada iz “Euro modela”, iz Ministarstva ekonomskog razvoja saopštili su “Vijestima” da planiraju ograničenje trgovačkih marži od 1. januara zbog najave rasta cijena.

“Ministarstvo će od 1. januara ograničiti trgovačke marže na najosnovnije proizvode za potrebe domaćinstava, kako bi se spriječio veći udar na životni standard građana prilikom primjene ‘Euro modela’, kazao je za “Vijesti” potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

Od 1. januara bi trebalo da bude na snazi paket izmjena ekonomskih zakona nazvan “Euro model”, ukoliko ga Skupština usvoji, kojim se značajno podižu iznosi minimalne zarade sa sadašnjih 600 eura na 1.000 eura za radna mjesta sa osnovnom školom i na 1.250 za radna mjesta kojima se traži diploma srednje škole. Takođe, iznos minimalne zarade za visokoškolce se povećava sa 800 na 1.400 eura. Između ostalog, ovim paketom se ukidaju i doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, što bi uticalo na rast neto zarada za oko 10 odsto.
Đeljošaj je kazao da neće dozvoliti da već unaprijed najavljeni rast cijena obezvrijedi rast plata.

“Neću dozvoliti da tajkuni medijskom strategijom unaprijed pripreme teren da kroz neopravdana poskupljenja građanima oduzmu povećanje plata. Veće zarade moraju značiti bolji život građana, a ne veće profite na njihov račun. Mjera će obuhvatiti osnovne životne namirnice i druge neophodne proizvode za svakodnevnu potrošnju. Konkretan spisak proizvoda i visina dozvoljenih marži biće blagovremeno predstavljeni, uz očuvanje urednog snabdijevanja tržišta”, najavio je Đeljošaj.

Vlada je usvojila ovaj paket zakona sredinom septembra bez prethodne javne rasprave i konsultacija sa privredom i socijalnim partnerima. Veliki broj privrednika od tada je saopštavao da će povećanje minimalne zarade za 60 do 108 odsto, značajno uticati na troškove rada i da taj novac jedino mogu da obezbijede povećanjem cijena. Dio poslodavaca je najavio i otpuštanje dijela zaposlenih, dok je iz Unije poslodavaca zvanično saopšteno da bi mogli da izdrže povećanje minimalnih zarada za najviše po 200 eura.

Na pitanje “Vijesti” da li ima podataka da trgovci već povećavaju cijene, potpredsjednik Vlade je kazao da se već stvara medijski narativ da cijene moraju da rastu.

“Prema navedenim podacima Monstata, potrošačke cijene u septembru 2026. bile su za 0,5% više nego u avgustu, odnosno za 5,2% više nego u septembru prethodne godine. Prosječan rast cijena u periodu januar-septembar iznosio je 3,7%.

Istovremeno, u javnosti se već stvara medijski narativ da cijene od januara moraju rasti. Ne prihvatamo da se najava povećanja zarada unaprijed koristi kao opravdanje za poskupljenja. Svaku promjenu treba sagledati kroz stvarne nabavne cijene, troškove poslovanja i marže. Povećanje zarada ne smije biti unaprijed predstavljeno kao razlog za novi talas poskupljenja. Uticaj programa treba procjenjivati na osnovu cjelokupnog paketa mjera i stvarnih troškova poslovanja, uz uvažavanje razlika među djelatnostima. Naš cilj je da veća primanja donesu stvarno poboljšanje kupovne moći. Zato ćemo od januara ograničiti marže na najosnovnije proizvode i pratiti efekte programa, kako povećanje zarada ne bi bilo poništeno neopravdanim rastom cijena”, kazao je Đeljošaj.

Na pitanje da li je već razgovarano sa trgovinskim lancima i proizvođačima o ograničavanju cijena i kakve su njihove reakcije, Đeljošaj kaže da se na nivou Vlade već razgovara sa poslodavcima.

“O primjeni ‘Euro modela’ već je otvoren dijalog na nivou Vlade sa predstavnicima poslodavaca. Konkretni uslovi ograničavanja marži biće razmotreni sa trgovcima i proizvođačima, uz analizu nabavnih cijena, troškova i potreba urednog snabdijevanja. Od privrede očekujemo odgovornost i konstruktivnu saradnju, kakvu smo imali tokom akcije ‘Limitirane cijene’. Zaštita standarda građana biće osnovni kriterijum pri definisanju mjere”, kazao je Đeljošaj.

On ukazuje i da će ograničavanje marži od januara biti konkretna mjera zaštite standarda, dok smatra da su za njegovo trajno poboljšanje potrebni rast produktivnosti, investicije i snažnija konkurencija.

“Pratićemo primjenu mjere i inicirati pojačane inspekcijske kontrole. Ukoliko se pojave indicije o povredama konkurencije, relevantne podatke dostavićemo Agenciji za zaštitu konkurencije. Sa drugim resorima razmatraćemo i ciljanu podršku najugroženijim domaćinstvima. Povećanje zarada treba da osjete građani kroz bolji životni standard, a ne da bude potrošeno na neopravdana poskupljenja”, smatra Đeljošaj.

Premijer iz Dubaija kazao da se očekuje globalni rast cijena

Predsjednik Vlade Milojko Spajić je prije četiri dana nakon učešća na Svjetskom ekonomskom forumu u Dubaiju na društvenim mrežama objavio da svjetski eksperti očekuju rast inflacije i da je “Euro model” odgovor.
“I tokom Svjetskog ekonomskog foruma (AMGFL26), u razgovorima sa ekspertima, potvrdili smo da su pred nama ozbiljni izazovi – uvezena inflacija, u velikoj mjeri podstaknuta ratovima u Ukrajini i na Bliskom istoku, rast cijena energenata i hrane, kao i dalje nepredvidiva geopolitička situacija. Upravo zato je ‘Euro model’ neophodna reforma: jer subvencije i prodajne akcije mogu pružiti samo kratkoročno olakšanje, dok otporna struktura zarada i poreskog sistema predstavlja dugoročan i održiv mehanizam zaštite životnog standarda građana”, naveo je tada Spajić.

Dio trgovaca već povećava cijene, ostali rade analize

Sagovornik “Vijesti” iz trgovačkog sektora kazao je da su od dijela dobavljača već dobili najave povećanja cijena zbog rekordnih cijena goriva, drugih energenata i hrane na evropskom tržištu, ali priznaje da ima povećanja i mimo tih najava.

On navodi da je jedan trgovački lanac već u ponedjeljak povećao cijene najvećeg dijela prehrambenih proizvoda, hemije i robe široke potrošnje, za pet do 15 odsto, a da je poskupio i dio domaćih proizvoda za koje domaći proizvođači nisu povećali cijene prema trgovcima. Riječ je o proizvodima domaće prehrambene industrije.

“Vijesti” su prije dva dana poslale pitanja domaćim trgovačkim lancima i odboru za trgovinu Privredne komore o tome da li su im proizvođači i dobavljači najavili veće cijene i da li će zbog toga biti poskupljenja.

Zvaničnih odgovora nije bilo, već nezvanični da rade analize da li će narednih dana biti povećanja cijena i u kojem obimu.

Izvor: Vijesti