Sve vrste goriva u Crnoj Gori će poskupjeti od ponoći, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Dizel će poskupjeti pet centi i koštaće 1,95 eura po litru.

Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,78 eura po litru, dok će litar eurosupera 95 koštati 1,74 eura.

Litar lož ulja će poskupiti devet centi, pa će koštati 2,07 eura.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena navedenih derivata izvršen je u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja po kojoj je akciza na benzin snižena 30 odsto a na dizel 40 odsto, koja je donijeta na današnjoj sjednici Vlade i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata („Službeni list Crne Gore“, br. 40/26)“, saopšteno je.

Navedene cijene važiće od 22. do 28. septembra.

Za to vrijeme, u Evropi i regionu cijene goriva su na istorijskim maksimumima. Poremećaji na svjetskom tržištu nafte već se snažno odražavaju na vozače, a u pojedinim evropskim zemljama litar goriva približio se cijeni od tri eura.

U Njemačkoj benzinske pumpe jednom dnevno, u podne, mogu da povećaju cijene goriva. Tako je 15. septembra benzin E10 u Berlinu ujutro koštao oko 2,25 eura po litru, a dizel oko 2,37 eura. Već u podne cijene su porasle za približno 20 centi.

Najskuplje gorivo tog dana zabilježeno je na pumpi pored auto-puta u južnom Berlinu, gdje je litar Super Plusa dostigao čak 3,03 eura.

Visoke cijene posebno pogađaju stanovnike ruralnih područja koji, za razliku od građana velikih gradova, često nemaju odgovarajuću alternativu automobilu. U povoljnijem položaju su stanovnici pograničnih područja, koji gorivo mogu da kupuju u susjednim zemljama.

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da mu je potrebno još vremena da analizira predloženi program povećanja plata – „Euro model“, napominjući da će Ministarstvo finansija, u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces.

Vuković u izjavi novinarima nije precizirao da li je na nedavno održavnoj elektronskoj sjednici Vlade glasao za predlog premijera Milojka Spajića, prema kojem bi minimalna zarada u Crnoj Gori za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem porasla na hiljadu eura, sa srednjim na 1,25 hiljada eura, a sa visokim na 1,4 hiljade eura, prenosi Mediabiro.

„Moje kolege su jako brzo analizirale zakone. Izvinjavam se što će meni biti potrebno nekoliko dana. Kako to procedura nalaže, Ministarstvo finansija će, apsolutno u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces“, poručio je Vuković.

On je rekao da je najava Spajića jasna, a to je jačanje životnog standarda građana.

„Ono što je obaveza Ministarstva finansija i mene kao ministra, jeste da kroz fiskalnu strategiju jačamo standard građana, imamo stabilne javne finansije i obezbijedimo ambijent za nove investicije i ubrzanu EU agendu“, naglasio je Vuković.

Iako je Vlada podržala predlog povećanja zarada, konačnu riječ o „Euro modelu“ imaće Skupština Crne Gore.

Televizija Vijesti je 18. septembra objavila da Vuković nije glasao o predlogu premijera Milojka Spajića da se od januara naredne godine primjenjuje novi Vladin model povećanja zarada „Euro model“.

Odluka o povećanju minimalnih zarada donijeta je na elektronskoj sjednici Vlade, preko aplikacije WhatsApp, na predlog Spajića, a među ministrima i članovima Vlade koji su se izjasnili nije bilo Vukovića.

Spajić je 17. novembra najavio da novi model podrazumijeva rast minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem sa 600 na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem sa 600 na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura a sada je 800 eura.

Vlada je na večerašnjoj sjednici usvojila više zakona u cilju povećanja zarada, koji je planiran od januara sljedeće godine.Kako je saopštio premijer Milojko Spajić, riječ je o programu Euro model, koji će biti proslijeđen Skupštini.

U najkraćem, Euromodel podrazumijeva da najniža neto zarada bude 1.000 eura, i to za zaposlene sa nižim stepenom obrazovanja.

Minimalac za one sa srednjom spremom biće 1.250 eura, a za zaposlene sa visokim obrazovanjem 1.400.

Spajić je ujedno najavio je i češće usklađivanje penzija.

„Posebno želim da naglasim da brinemo i o onima koji su ovu državu gradili decenijama. Penzije će se od 2027. usklađivati četiri puta godišnje, kako bi u potpunosti pratile rast zarada – aprilske prosječne penzije najzad će porasti preko 600 eura, a minimalna penzija će značajno preći cifru od 500 eura. I da budem sasvim jasan ovo važi za sve penzionere. A već u decembru ove godine, ne čekajući 2027, svaki penzioner dobija dodatnih 100 eura za zimu“, istakao je on.

Dodaje kako će reforma biti „u potpunosti pokrivena rastom potrošnje i zapošljavanja, suzbijanjem sive ekonomije, očekivanim povratkom dijaspore, rashodnom disciplinom, kao i aktivnim poreskim mjerama koje ne tangiraju standard siromašnih i srednje klase“.

„Dodatni prihod države predstavljaće i efikasnije oduzimanje protivpravno stečene imovine kroz zakonske mehanizme borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije. U periodu pred nama sa posebnom pažnjom tretiraćemo porez na prazne tercijarne nekretnine tj, one kuće i stanove koje vlasnici drže zatvorenim, dok mladi koji žele da formiraju porodice i započnu novi život nemaju gdje da žive ili plaćaju nerealno visoke kirije. Da se o svemu pažljivo vodilo računa svjedoči i projekcija deficita koja pokazuje da ćemo kroz tranzitnu 2027. godinu proći sa oko 4-5%, da bi već u 2028. deficit bio oko 3%, što zadovoljava Mastriške kriterijume onda kad je to najbitnije“, rekao je Spajić.