Crna Gora ne želi sukob sa Srbijom, saopštio je premijer Crne Gore Milojko Spajić.

Spajić je to kazao komentarišući izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je, između ostalog, kazao da Crna Gora želi što gore odnose sa Srbijom.

„Crna Gora ne želi sukob sa Srbijom. Želimo dobrosusjedske odnose, ali i jasnu evropsku politiku koju, očigledno, gospodin Vučić ne želi da razumije“, naveo je Spajić na mreži Iks.

Spajić je dodao da nije baš primjereno da Vučić sa svoje pozicije preuzima ulogu PR-a Rusije i drugima drži lekcije o principijelnosti.

„Zato jedno jednostavno pitanje za predsjednika Vučića: kako to da je Srbija, prema dostupnim podacima, jedan od značajnijih izvora oružja i municije za Ukrajinu, dok Moskvi šalje jednu, a Evropi drugu poruku? Mi u Crnoj Gori nemamo problem sa jasnim stavom. Imamo ga samo sa dvostrukim standardima“, rekao je Spajić.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas, poslije sastanka sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Beogradu, da je Ukrajina prijateljska zemlja, ističući da će Srbija nastaviti da podržava njen teritorijalni integritet i najavljujući nove oblike humanitarne pomoći.

Vučić je novinarima u Palati Srbija rekao je da mu je zadovoljstvo što je imao priliku da ugosti Zelenskog, istakavši da su juče i danas imali duge i dobre razgovore i izrazio nadu da će sve o čemu su razgovarali, a tiče se unapređenja bilateralnih odnosa u svim oblastima društvenog života, doći do pravog izraza poslije tih sastanaka.

Vučić je ponovio stav da Srbija podržava Povelju i Rezoluciju Ujedinjenih nacija (UN), što znači teritorijalni integritet svih zemalja članica UN, uključujući i Ukrajine, dodavši da je veoma zahvalan Ukrajini što podržava teritorijalni integritet Srbije.

„Što se nas tiče, mi ćemo nastaviti da vodimo takvu principijelnu politiku i po tom pitanju ne postoji nikakvo ‘ali’, to je baš onako vrlo precizno, jasno, decidno, kako sam u ovom trenutku i izgovorio“, rekao je Vučić.

Naveo je da su razgovarali i o raznim vidovima i nivoima humanitarne pomoći i svemu što je Srbija do sada činila i rekao da uvijek može da se učini više.

„Vjerujem da će naši ukrajinski prijatelji biti nešto zadovoljniji u budućnosti – mi smo već sada odredili značajnu pomoć u ljekovima. Vjerujem i da ćemo, što se energetskog sektora tiče i različitih aparata, koji su neophodni Ukrajini posebno za zimski period, onoliko koliko možemo zaista pomoći“, kazao je Vučić.

Naveo je da su razgovarali i o evropskom putu Srbije i Ukrajine, da će Ukrajina imati punu podršku Srbije na svom evropskom putu, kao i da Srbija ne pravi komentare kojima bi nekoga da zaustavi na tom putu jer ona ne može da otvori neke klastere.

Rekao je da želi Ukrajini da što prije otvori i zatvori sve klastere, s čim Srbija niti ima, niti će imati bilo kakav problem, da će učiniti sve da pomogne Ukrajini na evropskom putu i da je zahvalan ukrajinskom predsjedniku na podršci koju uvijek pruža Srbiji na evropskom putu.

„Nikada ni od Volodimira Zelenskog, niti od bilo koga, niste mogli da čujete nijednu lošu riječ o našoj zemlji, i ja sam izuzetno zahvalan našim ukrajinskim prijateljima zbog toga i vjerujem da u narednom periodu – i u rudarstvu i u energetici, a posebno u oblasti poljoprivrede, možemo da postignemo značajne rezultate“, kazao je Vučić.

On je istakao da je značajno podignut nivo trgovinske razmene dvije zemlje, koja je prošle godine iznosila oko 450 miliona američkih dolara, a već u prvih šest mjeseci ove godine oko 321 milion.

„Najznačajniji uvozni proizvod iz Ukrajine za nas je ruda gvožđa, a vjerujem da kroz saradnju u poljoprivredi, energetici i svim drugim oblastima, trgovinska razmjena može da bude mnogo veća. Mi smo razgovarali i o zajedničkim projektima u oblasti infrastrukture, angažovanju ukrajinskih kompanija na teritoriji Srbije i vjerujem da možemo da dobijemo dobre i veoma značajne rezultate u budućnosti“, kazao je Vučić.

Dodao je da je nedavno kada je išao u Kijev, bio fasciniran željezničkom mrežom Ukrajine i da Srbija mnogo može od Ukrajine da nauči o tome, kao i od ukrajinskih državnih kompanija i da zajednički mogu da rade na unapređenju transportne mreže u Srbiji.

„Po okončanju rata, vjerujem da će naša saradnja biti još snažnija i veća i na spoljnopolitičkom planu da možemo zajednički određene stvari da izvozimo i da istupamo na treća tržišta, posebno na afričkom i azijskom kontinentu i vjerujem da nam tek predstoje važni razgovori u budućnosti, na kojima takve oblike saradnje možemo dodatno da dogovorimo“, rekao je Vučić.

Poslije sastanka dvojice predsjednika, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije i ukrajinska Državna služba za bezbjednost hrane i zaštitu potrošača su potpisali Memorandum o razumijevanju o saradnji u oblasti zdravlja životinja i bezbjednosti.

Zelenski: Hvala za novi paket humanitarne pomoći i podršku Ukrajini

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski, koji je od sinoć u posjeti Srbiji, izrazio je danas u Beogradu zahvalnost za poštovanje iskazano Ukrajini, za podršku ukrajinskom narodu i teritorijalnom integritetu njegove države, a zahvalio je i za novi paket humanitarne pomoći Ukrajini u oblastima zdravstva i energetike.

Na zajedničkoj konferenciji za medije poslije razgovora s Vučićem, Zelenski je rekao da su sinoć bili novi napadi na Ukrajinu i da je 13 osoba ubijeno ruskom udarima za 24 sata.

On je rekao da je svake noći Ukrajina primorana da izdrži napade od kojih je većina usmjerena ka objektima bitnim za život ljudi.

Rekao je da Kijev cijeni svaku podršku drugih zemalja.

„Zahvalni smo što će Srbija dati novi humanitarni paket pomoći Ukrajini u oblasti zdravstva i energetike. To je od izuzetnog značaja“, rekao je Zelenski.

On je rekao da se radi na sporazumu o slobodnoj trgovini Ukrajine i Srbije i da ti pregovori napreduju.

„Bilo bi zaista dobro da sve pripremimo do kraja ove godine kako bismo mogli da zaključimo sporazum o slobodnoj trgovini između Ukrajine i Srbije“, rekao je Zelenski, istakavši da se odnosi Kijeva i Beograda zasnivaju na uzajamnom poštovanju.

Po riječima Zelenskog, danas je u Beogradu bilo riječi o diplomatiji i diplomatskim prilikama koje bi mogle da doprinesu da se rat završi.

Povodom evropskog puta Srbije, kao i Ukrajine, Zelenski je rekao da želi da svaka nacija u Evropi dobije jači signal od Evropske unije da je potrebna Uniji.

Zelenski koji je zahvalio i za dobrodošlicu ukrajinskom narodu u Srbiji, poručio je da Ukrajina želi „dostojanstven mir“ i da bi trebalo iskoristiti svaku priliku zarad mira i garantovanja bezbjednosti.

„Svaku priliku koja postoji u Vašingtonu, Pekingu, glavnim gradovima u Evropi, među našim partnerima na Bliskom istoku, u zemljama Zaliva i svim drugim prestonicama i glavnim gradovima širom svijeta“, kazao je Zelenski.

Vučić: Nadam se da će se rat završiti sjutra, ali ne vidim kako

Vučić je rekao kako se nada da će rat u Ukraijini „sjutra da se završi“, ali ne vidi „način kako to može da se desi“ i izvinio se što je morao da bude toliko iskren.

On je na pitanje novinara rekao: „Ako me pitate kao političkog veterana, prilično se bojim da ćemo da imamo tešku zimu – uglavnom vaš narod, ali i drugi širom svijeta“.

Vučić je kazao da je dogovoreno da će Srbija dosta uložiti u jedan mali grad u Ukrajini koji je bio izložen ruskim napadima.

Vučić: Nisam sa Zelenskim razgovarao o vojnoj saradnji

Predsjednik Srbije je izjavio da on i Zelenski nisu danas razgovarali o bilo kakvoj vojnoj saradnji, „a šta će biti kada se rat završi, to je druga stvar“.

„Nadam se da će ubijanje da prestane“, rekao je Vučić u Palati Srbija na pitanje novinara tokom zajedničke konferencije za medije sa Zelenskim.

Govoreći o navodnim planovima da Srbija i Ukrajina otvore fabruku dronova, Vučić je rekao da Srbija otvara fabriku dronova u septembru, ali u saradnji sa Izraelom.

Kazao je da očekuje da će otvaranje te fabrike biti oko 15. ili 20. septembra.

„Mi to radimo sa Izraelcima. Ukrajinci su veoma uspješni i imaju mnogo svojih fabrika dronova“, dodao je Vučić.

Vučić: Nikad nećemo praviti problem Ukrajini da uđe u EU, ni reći: „Primite prvo nas“

Vučić je rekao da želi svu sreću Ukrajini u EU integracijama.

Naglasio je da Srbija nikad neće praviti problem – „nikad nećemo reći: ‘Prvo primite nas, mi smo ranije počeli, nemojte Ukrajinu’ „.

Istakao je da će Ukrajina imati punu podršku Srbije na svom evropskom putu i da Srbija ne pravi komentare kojima bi nekoga da zaustavi jer ona ne može da otvori neke klastere.

Poručio je da Ukrajini želi da što prije otvori i zatvori sve klastere i da će Srbija učiniti sve da pomogne Ukrajini u tome, zahvalivši ukrajinskom predsjedniku za podršku koju uvijek pruža evropskom putu Srbije.

„Kao politički veteran ne vidim u ovom trenutku mogućnost prije svega za Srbiju, nisam govorio o Ukrajini, da uskoro postane članica iz brojnih političkih razloga“, rekao je Vučić.

Takođe i da ne vjeruje u to da će svi Evropljani biti blagonakloni prema prijemu Ukrajine u EU.

„Oni uvijek nađu nekoga, za nas će neke Hrvate, Bugare, Holanđane, za Ukrajince će naći neke druge. Ne vidim u ovom trenutku mogućnost da se to realno sprovede u djelo“, objasnio je Vučić.

Niko nema pravo da ovdašnjim Srbima mjeri srpstvo, da ga ovjerava ili poništava, da nam propisuje koliko moramo voljeti svoju zemlju i svoj narod, s kim smijemo razgovarati i kakav put moramo birati.

To je sinoć na obilježavanju 150. godišnjice bitke na Fundini kazao šef parlamenta Andrija Mandić (Nova srpska demokratija).

„Stojeći danas ovdje, kao predsjednik Skupštine Crne Gore, i pripadnik ponosnog srpskog naroda, želim da uputim poruku koja prevazilazi dnevnu politiku i naše prolazne nesporazume: naš kulturni i istorijski identitet ne može se i ne smije omeđiti uskim političkim granicama, niti se smije podvrgnuti bilo čijem pokušaju privatizacije. Niko nema monopol na srpsko nasljeđe i baštinu. Srpski nacionalni i kulturni identitet nije i ne može biti ekskluzivno pravo jedne države, jednog centra ili jedne političke garniture. On pripada svima onima koji su ga čuvali vjekovima – još od vremena Nemanjića, do vremena Petrovića, Obrenovića i Karađorđevića”, naveo je Mandić.

On je kazao da srpstvo u Crnoj Gori nije uvezeno, te da nije nastalo u nekom kabinetu, niti je u zemlju doneseno političkim nalogom.

“Ono je ovdje raslo vjekovima: u našim manastirima i crkvama, na kosovskom zavjetu, u narodnoj poeziji, u plemenskim predanjima, u jeziku naših majki, u imenima naših predaka i na stranicama koje su ispisivali Sveti Petar Cetinjski, Njegoš i Marko Miljanov”, naveo je prvi čovjek Skupštine.

Mandić je rekao da zato niko, ma gdje se nalazio i ma koliko sebe smatrao velikim, nema pravo da Srbima u Crnoj Gori izdaje uvjerenja o nacionalnoj ispravnosti.

“Mi smo slobodan narod i slobodni građani Crne Gore. Ljubav prema svome rodu mjeri se bratskim dogovorom, kao što su to radili naši preci. Zato ćemo sa svakom bratskom adresom razgovarati bratski, sa ljubavlju i poštovanjem. Ali ćemo odluke o budućnosti Crne Gore donositi ovdje, kao što su se uvijek donosile”, istakao je Mandić.

On je naveo da je u proteklom vijeku Crna Gora prošla kroz duboke promjene, uključujući “četrdeset pet godina totalitarnog komunističkog poretka”, a zatim tri decenije autoritarnog sistema koji je zadržao mnoge negativne stare navike, promijenili su način na koji ljudi razumiju naciju, vjeru, jezik i istoriju.

“Možemo o tome misliti različito. Možemo žaliti zbog nepravdi, prećutanih istina i odluka koje su donošene bez dovoljno sluha za identitet velikog broja građana. Ali jednu činjenicu moramo prihvatiti: ovo je Crna Gora koja danas postoji. Nekada je bila srpska, a danas je i srpska. Dakle, ona je i naša. U njoj žive naša braća i rođaci koji sebe definišu kao nacionalne Crnogorce. U njoj žive naše komšije Albanci, Bošnjaci, Muslimani i Hrvati”, rekao je Mandić.

Poručio je da je zato svaka politika koja počiva na trajnoj svađi – politika propasti za sve ove zajednice.

“Ne možemo graditi budućnost na način na koji je to radio bivši režim – tako što ćemo jedne uvjeravati da moraju nestati da bi drugi mogli postojati. Ne možemo se miriti sa tim da se srpskom narodu osporava ono što se svakom drugom narodu prirodno priznaje. Ali ta prava nećemo osvajati tako što ćemo drugima oduzimati njihova”, rekao je on.

Mandić je kazao da žele društvo jednakih, te da se do takvog društva ne može se doći izolacijom.

“Ne može se doći stalnim podizanjem tenzija. Ne može se doći tako što ćemo svakog ko razgovara proglašavati slabim, a svakog ko traži kompromis nazivati izdajnikom. Istina je da su mnoge važne odluke u prošlosti donošene bez dogovora i prostom većinom, često protiv osjećanja velikog dijela građana. Te rane ne treba poricati. Ali ne smijemo ni ponavljati istu grešku”, rekao je on.

“Ono što želimo da popravimo moramo popraviti temeljno, strpljivo i uz najširu moguću podršku. Ne da bi promjena trajala do prvih sledećih izbora, do neke nove većine, nego da je više niko ne može osporiti. Ne da jedna polovina zemlje slavi, a druga čeka priliku za revanš, nego da postignuti dogovor postane trajni temelj naše zajedničke kuće”, dodao je Mandić.

Istakao je da je to novi odgovor koji Crna Gora danas traži i očekuje.

“Za mene politika nije umijeće da se ljudi trajno drže u rovovima. Politika je obaveza da se iz rovova izađe onda kada je mir moguć, a da se načela ne napuste”, rekao je on.

„Mora se biti dostojan nasljeđa predaka“Šef parlamenta je rekao da „nije dovoljno da slavimo pretke“, već da se mora biti dostojan njihovog nasljeđa.

„Naši preci su znali ko su. U njihovoj svijesti nije bilo potrebe da se razdvaja ono što su vrijeme i istorija prirodno sjedinili. Njihovo srpstvo nije bilo suprotstavljeno njihovom crnogorstvu, niti je njihova ljubav prema Crnoj Gori umanjivala pripadnost širem srpskom narodu, srpskoj Crkvi, jeziku, predanju i kosovskom zavjetu. Oni su bili svoji na svome. I ni od koga nisu tražili dozvolu da budu ono što jesu“, dodao je on.

Mandić se rekao da se Srpskoj pravoslavnoj crkvi duguje velika zahvalnost, kazavši da želi da izrazi „visoko poštovanje“ mitropolitu crnogorsko-primorskom Joanikiju.

„U vremenu velikih iskušenja on nosi tešku i časnu odgovornost našeg arhipastira, čuvajući jedinstvo srpske Crkve, braneći dostojanstvo naroda i pozivajući na mir među braćom. Njegova smirenost svjedoči snagu čovjeka koji zna da se braća mogu izmiriti samomolitvom, trpljenjem i istinom. Sjećamo se danas i blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija. U teškim vremenima, kada je izgledalo da se mogu prekinuti niti koje nas vezuju sa našim duhovnim korijenima, on je tražio puteve koji su na kraju doveli do odbrane svetinja i zaista epohalnog jedinstva vjerujućeg naroda. Neumorno je obnavljao hramove, sabirao narod i podsjećao nas, opominjao nas, da smo svi braća u Hristu Bogu. Mitropolit Amfilohije i mitropolit Joanikije sačuvali su ono iskonsko u srpskom narodu i čitavom pravoslavnom biću Crne Gore: vjeru koja krijepi dušu, identitet koji niti traži tuđe poniženje, niti dozvoljava sopstveno – i zavjet da smo najprije dužni da mirimo braću“, naveo je on.

„Mjera našeg patriotizma biće ono što ostavimo svojoj djeci“

Mandić je rekao da je bitka na Fundini vođena je dvadeset godina nakon „teške i surove“ pohare Kuča od strane centralne crnogorske vlasti.

„Mnogi od onih koji su ubijali i palili Kuče 1856. godine, a dolazili su iz crnogorske i brdske vojske koju je predvodio veliki vojvoda Mirko Petrović, 1876. se nalaze u šančevima sa braćom Kučima i zajedno ginu braneći ovu zemlju i gradeći bratsku slogu i zajedništvo. Dvadeset godina je bilo dovoljno da se zacijele bratske rane, da se naši veliki preci pokaju, da oproste jedni drugima sve loše što su uradili i zajednički stvore budućnost, slobodu i državu. Ove godine se navršava dvadeset godina od referenduma u Crnoj Gori koji je te 2006. godine teško zavadio i podijelio Crnu Goru. Naša generacija, Božijom promisli, nije tada prešla onu granicu koja je pređena 1856. godine u Kučima i nismo povrijedili jedni druge. Proliveno je more suza, ali ni jedna kap krvi nije prolivena i neka nam to svima služi na čast“, dodao je on.

„Da li danas mi, potomci tih velikih ljudi koji su znali i posle zločina da se pokaju, oproste i pomire, imamo njihovu snagu da bratski i složno povedemo ovu zemlju u srećniju budućnost?“, upitao je Mandić.

Poručio je da ova godišnjica ne bi trebalo da bude poziv da se obnavljaju stare bitke, nego da se u miru „pokažemo dostojni pobjednika sa Fundine“.

„Neka nas niko ne uči da se ljubav prema svome dokazuje mržnjom prema drugome, jer to nije istina. Mjera našeg patriotizma biće ono što ostavimo svojoj djeci: mirnu zemlju, pravedne institucije, očuvan identitet, bolje škole, sigurnija radna mjesta i društvo u kojem se niko ne osjeća kao građanin drugog reda. To je naša današnja Fundina. To je bitka koju ne vodimo oružjem, već razumom, strpljenjem, radom i dogovorom. I kao što su naši preci prije sto pedeset godina vjerovali da sloga može pobijediti nadmoćnu silu, tako i mi moramo vjerovati da možemo pobijediti razmirice koje su se decenijama taložile među nama. Neka je vječna slava junacima Fundine i neka Bog blagoslovi Crnu Goru!“, podvukao je šef parlamenta.

Mandić je uoči početka događaja položio vijenac na spomenik Novaku Miloševu.

Joanikije: Fundinska pobjeda ne pripada nijednom pojedincu, već svim junacima zajedno

Mitropolit crnogorski-primorski Joanikije čestitao je svima 150. godišnjicu Fundinske bitke, navodeći da je sve počelo na Vidovdan 1876. godine, kad je tadašnji knjaz Nikola pozvao narod da „osveti Kosovo“ zajedno sa bratskom Srbijom.

“Fundinska operacija 1876. nije samo velike pobjeda Crne Gore u Veljem ratu već i jedna od najvećih crnogorskih pobjeda… Dosta je rečeno kako je tada južna crnogorska vojska tokom jula 1876. odnosila sjajne pobjede od Vučjeg dola do Fundine…”, naveo je Joanikije.

On je naveo da je na Fundini, kao i na Vučjem dolu, bitka dobijena oštrim jataganima, borbima prsa u prsa.

“Fundinska pobjeda ne pripada nijednom pojedincu, već svim ti junacima zajedno, koji su život žrtvovali za krst časni i slobodu zlatnu…”, kazao je mitropolit cetinjski.Joanikije je kazao da bi bitka na Fundini trebalo da nauči kako da se ide u nove pobjede, pa makar da se pobijede “unutrašnje podjele i bijela kuga”.

Događaju su prisustvovali brojni funkcioneri Nove srpske demokratije (NSD), uključujući prvog čovjeka Nikšića Marka Kovačevića, ministra bez portfelja Jovana Vučurovića, potpredsjednika Vlade Budimira Aleksića, ministra saobraćaja Radoša Zečevića, šefa poslaničkog kluba Dejana Đurovića, Milutina Đukanovića (predsjednik Odbora direktora EPCG), Marka Milačića, Maksima Vučinića, Bobana Radevića, Bećira Vukovića…

Događaju su prisustvovali i poslanici NSD-a Vaso Obradović i Jelena Božović.

Na događaju su prisutni bili i potpredsjednik Vlade Momo Koprivica, bivši direktor Fonda PIO Vuk Kadić.