Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da se na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija sreo sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i da ga je tom prilikom pozvao da posjeti Crnu Goru.

„Na marginama Generalne skupštine UN imao sam priliku da se sretnem sa predsjednikom Sjedinjenih Američkih Država Donaldom Trampom. Tom prilikom pozvao sam ga da posjeti Crnu Goru i odigra partiju golfa sa pogledom na jedan od najljepših zaliva u Evropi“, kazao je Milatović.

Milatović je kazao da bi posjeta Trampa imala poseban značaj.

„U junu smo u Crnoj Gori ugostili evropske lidere, koji nijesu krili oduševljenje ljepotama naše zemlje. Posjeta predsjednika Trampa imala bi poseban značaj i bila bi istorijska, jer bi on bio prvi američki predsjednik koji je posjetio Crnu Goru. Vjerujem da bi njegov dolazak bio još jedna prilika da pokažemo ono najbolje što Crna Gora ima, ali i da dodatno osnažimo prijateljstvo i strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama“, kazao je Milatović.

Prva banka Crne Gore podnijela je tužbu protiv predsjednika Slobodne Crne Gore Vladislava Dajkovića, kojom pred Osnovnim sudom u Podgorici traži 7.000 eura zbog navodne povrede časti, ugleda i prava ličnosti, saopšteno je iz te partije.

Iz Slobodne Crne Gore ocijenili su da se šest godina nakon promjene vlasti u Crnoj Gori nijesu dogodile suštinske promjene koje su, kako navode, bile očekivane u oblasti pravde i odgovornosti.

„Šest godina nakon 30. avgusta i takozvane smjene režima, crnogorsko društvo se našlo u duboko paradoksalnoj i poražavajućoj situaciji. Umjesto da promjena političke vlasti donese dugo najavljivano suočavanje sa pravdom, glavni akteri višedecenijske pohare državnih resursa ostali su netaknuti, zaštićeni nevidljivim zidovima sistema koji je odbio da se suštinski reformiše“, navodi se u saopštenju.

Iz te partije tvrde da pojedinci i strukture povezane sa bivšom vlašću i dalje raspolažu značajnim finansijskim i institucionalnim uticajem, te da se tužbama pokušavaju obeshrabriti oni koji ih javno kritikuju.

„Koristeći svoju netaknutu finansijsku moć i iskorišćavajući tromost pravosudnih institucija, oni danas pokreću serije tužbi protiv svih ljudi koji su spremni da o tome i dalje govore javno i bez straha. Stvoren je apsurdni društveni ambijent u kojem se oni koji otvoreno ukazuju na korupciju i nedjela kriminalizuju i finansijski iscrpljuju, dok oni koji su oštetili državu nastavljaju da sa pozicije moći diktiraju pravila igre „, saopštili su iz Slobodne Crne Gore.

Povod za tužbu, kako navode, bilo je Dajkovićevo gostovanje na TV Adria, tokom kojeg je govorio o poslovanju Prve banke i njenom vlasništvu.

Iz partije navode da je Dajković tada pitao kako je bilo moguće da se plate zaposlenih u državnim preduzećima godinama isplaćuju preko privatne banke u vlasništvu Aca Đukanovića.

„Kada je u debati pokušano osporavanje te činjenice, Dajković je sasvim opravdano i direktno upitao: ‘Nego ko je vlasnik Prve banke, moja baba Darinka?’ U tužbi Prva banka tvrdi da su im povrijeđeni poslovni ugled i kredibilitet“, navodi se u saopštenju.

Iz Slobodne Crne Gore ocijenili su da se time otvara pitanje granice između zaštite poslovnog ugleda i prava na javnu kritiku.

„Očigledno da u današnjoj Crnoj Gori ugled ruše oni koji ukazuju na istinu koja je svima u Crnoj Gori poznata, a ne oni koji su stvarali monopole i decenijama koristili državne resurse za privatne interese“, tvrde iz te partije.

U saopštenju se navodi i da u tužbi nijesu, prema njihovom mišljenju, obuhvaćena sva pitanja koja je Dajković otvorio u javnosti.

„Sramno je što se u tužbi bježi od odgovora na pitanje šta je sa 30.000 kvadratnih metara, odnosno više desetina ili stotina stanova o kojima je Dajković govorio, dok se isti ti moćnici zbog javnosti procesuiraju za banalnosti poput tri nedozvoljene puške, a suštinski i tajni finansijski tokovi kojima održavaju svoju moć ostaju zaštićeni“, navodi se u saopštenju.

Iz partije su se osvrnuli i na pravne argumente iz tužbe.

„Advokatski tim tužioca se poziva na članove Zakona o obligacionim odnosima i praksu u Strazburu, ali namjerno previđa ključni stav Evropskog suda za ljudska prava: moćne finansijske institucije i politički povezana lica moraju imati drastično veći prag tolerancije na javnu kritiku“, tvrde iz Slobodne Crne Gore.

Poručili su da sudski postupak neće promijeniti njihove javne stavove i najavili da će tokom procesa iznositi tvrdnje o privilegijama i finansijskim tokovima koje povezuju sa bivšom vlašću.

„Politički govor o pitanjima od najvišeg javnog interesa – a to način upravljanja narodnim novcem svakako jeste – uživa punu zaštitu. Poručujemo rukovodstvu Prve banke, Acu Đukanoviću i svim njihovim poslušnicima: bilo kakvi sudski pritisci neće zaustaviti Vladislava Dajkovića i Slobodnu Crnu Goru“, zaključili su oni.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić kazao je da je još jednom propao pokušaj da se „ugasi politika pomirenja“.Mandić se oglasio nakon što nije održana sjednica parlamenta na kojoj je trebalo da se raspravlja i glasa o predlogu za njegovu smjenu.

„Koalicija koju smo izgradili prije tri godine, uprkos brojnim iskušenjima, pokazala se otpornom i stabilnom. Zahvaljujem svim poslanicima koji su danas iznijeli jasan stav da ne žele da učestvuju u još jednoj raspravi o mračnoj prošlosti Crne Gore. Nemojte se zavaravati. Oni koji su pokušali da me smijene sa funkcije nisu željeli mjesto predsjednika Skupštine zato što su htjeli da bolje služe građanima. Niti su ovo govorili zato što im je posebno stalo do morala. Oni su i ovu temu, kao i prilikom prethodna dva pokušaja, zloupotrijebili, izvrnuli, izokrenuli, kako bi laž postala istina, a istina bila izbrisana“, saopštio je Mandić, obraćajući se građanima.

„Ono čega se plaše i što pokušavaju da zaustave jeste sve veća integracija i napredak srpske zajednice u Crnoj Gori i sveobuhvatno pomirenje koje danas postižemo sa svim ostalim zajednicama. Njima ne odgovara mir. Oni žele da se Crna Gora vrati u vrijeme konstantnih tenzija. Oni žele da nas konstantno drže u rovovima“, ocijenio je on.

Kazao je da su posljednje tri godine, „za razliku od diskriminacije i zapostavljanja koje su Srbi trpjeli dvadeset godina pod DPS-om i Milom Đukanovićem“, bile najbolje ne samo za srpski narod u Crnoj Gori, već za sve građane.

„Od Nove godine, naši sugrađani će imati znatno veće plate i penzije, imaćemo nova, realna radna mjesta, kvalitet života se poboljšava i društvena kohezija se osnažuje. Milo Đukanović, Danijel Živković i drugi na ovo gledaju kao na jeres i ništa ih ne čini ljubomornijim i ljućim nego činjenica da više nemaju apsolutnu vlast. Oni žele Crnu Goru samo za sebe – da kontrolišu i prisvoje njenu ekonomiju, trgovinu, carinu i da odlučuju ko će dobiti koji posao, koju funkciju, koji biznis i koji ugovor“, tvrdi Mandić.

Pozvao je građane da zamisle šta bi se dogodilo „kada bismo mi bili izbačeni, a DPS se vratio“. Vrlo brzo bi, tvrdi on, „pokušali da razgrade sve što smo izgradili i da nas vrate u one iste rovove u kojima su toliko godina pokušavali da nas drže“.

„Opet bi“, kaže Mandić, „organizovani kriminal carovao“ Crnom Gorom.

„Ali, baš kao što prije šest godina nisu uspjeli da preuzmu kontrolu nad Crkvom, tako su i danas ponovo doživjeli potpuni neuspjeh, zloupotrebljavajući osjećanja jednog naroda, tada srpskog, sada bošnjačkog. A ovaj neuspjeli pokušaj samo će nas učiniti snažnijim i odlučnijim da radimo više na pomirenju i suživotu među svim zajednicama, jer mi gradimo evropsku Crnu Goru – zemlju slobodnih, srećnih i bogatih ljudi“, poručio je predsjednik Skupštine.

Neki su mu, kako je rekao, predložili da se danas raduje i proglasi pobjedu, ali kaže da to neće učiniti.

„Pred nama je još mnogo posla. Trideset godina diskriminacije, podjela, netrpeljivosti i zapostavljanja ne mogu se lako preokrenuti. Proces oporavka zahtijeva vrijeme i trud. U posljednje tri godine počeli smo da ispravljamo stvari tako što smo dio vlasti i što imamo važno i uticajno mjesto za stolom za kojim se donose odluke“.

Što se tiče glasanja, podsjetio je da će uskoro biti redovni izbori i na državnom i na lokalnom nivou, tako da će građani „moći da ocijene svačiji učinak i svačiji rad.“

„Naša je obaveza da budemo u institucijama, da gradimo pomirenje, da gradimo evropsku budućnost i da nastavimo da poboljšavamo život Srba, ali i svih naših rođaka i komšija u Crnoj Gori. Na kraju krajeva, ovo je i naša država i u njoj smo ravnopravni partneri, baš kao i svaka druga zajednica. Srbi više nikada neće biti građani drugog reda. Zaklinjem se da ću nastaviti ovim putem. Neka Bog čuva našu Crnu Goru – zemlju slobodnih, srećnih i pomirenih ljudi“, saopštio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.