Connect with us

POLITIKA

Spajić na svečanosti povodom 20 godina od obnove nezavisnosti poručio: „Vjerujem u Crnu Goru“

„Evropska Crna Gora je ideja koja nas danas spaja, birajmo povjerenje umjesto podjela“, poručio je premijer

Milojko Spajić (Foto: RTCG)

Premijer Milojko Spajić poručio je na svečanosti povodom 20 godina od obnove nezavisnosti da Crnu Goru danas povezuje vizija evropske države i članstva u Evropskoj uniji, ocjenjujući da zemlja nikada nije bila bliže ostvarenju tog cilja.

Spajić je na svečanosti čiji je domaćin u Šipčaniku rekao da snaga države ne počiva na teritoriji, vojsci ili vještačkom jednoumlju, već na sposobnosti građana da različitosti pretvore u zajedničku viziju, a onda tu viziju do kraja i ispune.

„Dvije decenije nakon obnove nezavisnosti, Crna Gora ima ideju koja je spaja i vodi – a to je evropska Crna Gora i projekat ujedinjene Evrope, možda i posljednji pravi mirovni projekat na svijetu.“, kazao je Spajić.

On je ocijenio da je referendum o nezavisnosti bio veliki, ali samo prvi korak ka izgradnji države, ističući da se temelji nezavisnosti danas jačaju kroz razvoj institucija, vladavinu prava i evropske standarde.

„Crna Gora nije ono što imamo, nego ono što svakoga dana iznova biramo da budemo. Da bi bilo koja mala država bila vječna, mora biti izvrsna. A to nije moguće bez izvrsnih ljudi, koji donose izvrsne odluke, bez sloge i mira sa susjedima, bez vladavine prava i spajanja vizije onih generacija koje imaju životno iskustvo vrijedno poštovanja sa onima koji nose nove vrijednosti i vještine. Upravo sve to omogućava vizija evropske Crne Gore u kojoj ne gubimo sebe i svoju posebnost, već joj dodjeljujemo novu dimenziju kroz formalno članstvo u društvu najboljih“, poručio je Spajić.

Prema njegovim riječima, evropski put nije želja Brisela, već potreba građana Crne Gore koji žele da žive bolje, pravednije i sigurnije.

„Evropa nije politički cilj niti željena destinacija. Ona je ogledalo u kojem vidimo kakvi želimo biti – država koja štiti svoje građane, čuva vladavinu prava i poštuje svačije dostojanstvo. I ono što nazivamo evropskim standardima u suštini je mjera naše spremnosti da budemo uređeno društvo – svjestan izbor, a ne obaveza“, rekao je premijer.

Ocijenio je da je najveći uspjeh nezavisne Crne Gore danas to što se u njoj lijepo živi i što više nema diskriminacije, ali je istakao da društvo mora njegovati poštovanje različitih mišljenja i međusobno uvažavanje.

„Najvažnije pitanje nije gdje smo bili prije dvije decenije, već šta želimo postati za dvadeset godina. Želimo li biti društvo podjela ili društvo povjerenja? Gledamo li jedni na druge kroz razlike ili kroz ono što nas spaja? Želimo li Crnu Goru koja se zatvara ili Crnu Goru koja ide naprijed?“, pitaoje Spajić.

On je pozvao građane da biraju društvo povjerenja umjesto podjela i Crnu Goru koja ide naprijed, ističući da odgovornost za budućnost države ne nose samo institucije i političari, već svi građani.

„Neka nam ova godišnjica bude podsjetnik na ono što možemo kada smo zajedno, ali i dužnost da, kao pojedinci i kao društvo, bivamo bolji, hrabriji i solidarniji nego što smo bili“, kazao ej premijer.

Spajić je rekao da je istorijska uloga sadašnje generacije bitka za Evropsku uniju i pokoljenja koja dolaze, ocjenjujući da taj cilj prevazilazi političke, identitetske i stranačke podjele.

„Istorija ne kuca dva puta na ista vrata. Zato otvorimo ih zajedno“, rekao je premijer.

Kazao je da vjeruje u Crnu Goru.

„Vjerujem u ljude koiji svakog jutra ustaju, odlaze na posao i rade ga pošteno u one koje čuvaju porodicu kao domovinu, a domovinu doživljavaju kao porodicu“, istakao je Spajić.

Čestitao je građanima Dan nezavisnosti uz poruku: „Da je vječna Crna Gora“.

Na prijemu Milatović, Mandić, Đukanović, Marković, Krivokapić…

Svečanosti povodom obilježavanja 20 godina od obnove nezavisnosti Crne Gore u Šipčaniku, čiji je domaćin premijer Milojko Spajić, prisustvuju predsjednik države Jakov Milatović, predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, raniji istaknuti funkcioner DPS-a Filip Vujanović kao i predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, diplomatskog kora, medija, nevladinog sektora, te zvanice iz javnog i kulturnog života.

Među zvanicama su, između ostalih, nekadašnji predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković, raniji predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić, poslanik DPS-a Nikola Rakočević, protojerej stavrofor Gojko Perović, Miraš Dedić iz tzv. CPC.

Među zvanicama je i evropska komesarka Marta Kos.

POLITIKA

Milatovićev kabinet: Svijet nije prestao da postoji odlaskom Đukanovića sa vlasti

„Evropski put Crne Gore nije počeo juče, ali nijesu ni problemi koji su ga decenijama usporavali. Politički uticaj na institucije, korupcija i organizovani kriminal nijesu nastali nakon promjene vlasti 2020. godine. Zato je teško prihvatiti da oni koji su decenijama imali gotovo sve poluge vlasti danas sebe predstavljaju kao jedino mjerilo evropskih vrijednosti“, navodi se u saopštenju Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića

Milatović, foto: Boris Pejović

Kada bivši predsjednik Milo Đukanović kaže da svijet nije počeo 2020. godine, vrijedi podsjetiti da nije prestao da postoji ni njegovim odlaskom sa vlasti, saopšteno je danas iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

„Evropski put Crne Gore nije počeo juče, ali nijesu ni problemi koji su ga decenijama usporavali. Politički uticaj na institucije, korupcija i organizovani kriminal nijesu nastali nakon promjene vlasti 2020. godine. Zato je teško prihvatiti da oni koji su decenijama imali gotovo sve poluge vlasti danas sebe predstavljaju kao jedino mjerilo evropskih vrijednosti. A kada bivši predsjednik Milo Đukanović kaže da svijet nije počeo 2020. godine, vrijedi podsjetiti da nije prestao da postoji ni njegovim odlaskom sa vlasti“, ističe se u saopštenju.

Đukanović je sinoć na Cetinju, na Svečanom plenumu posvećenom obilježavanju dvije decenije od obnove nezavisnosti Crne Gore, između ostalog rekao da ga danas ne iznenađuje kada određeni akteri kažu da svijet počinje od njih.

Iz Milatovićevog kabineta su poručili da su tri decenije vlasti bile više nego dovoljna prilika da se izgrade nezavisne institucije, snažno pravosuđe i sistem u kojem niko nije iznad zakona.

„Politička odgovornost za ono što u tom periodu nije urađeno ne može se izbrisati promjenom političke pozicije. U Evropsku uniju se ne ulazi sa penzijama od 125 eura i platama od 300 eura, sa institucijama pod političkim uticajem i kriminalnim klanovima koji su jačali tokom njegove vlasti. Ne ulazi se ni sa aferama poput ‘Limenke’, palim državnim garancijama koje su plaćali građani, spornim koncesijama za eksploataciju prirodnih resursa i neriješenim pitanjima šverca cigareta. To su pitanja koja zahtijevaju odgovore, a ne politički zaborav“, piše u saopštenju.

Iz Milatovićevog kabineta su dodali da kada je 2020. godine došlo do promjene vlasti, Crna Gora je imala svega tri privremeno zatvorena pregovaračka poglavlja.

„Danas ih ima 23. To jeste značajan pomak, ali ne znači da su nove vlasti bezgrešne. Ni period nakon 2020. nije bio lišen partijskog uticaja, političkih kalkulacija i propuštenih prilika. Posebno je problematično što su neki od onih koji su obećavali raskid sa starim praksama počeli da ih ponavljaju. Ipak, evropski put Crne Gore ne može biti ničija lična zasluga, kao što se ni odgovornost za njegovo usporavanje ne može pripisivati isključivo Briselu“, rekli su iz Milatovićevog kabineta.

U saopštenju se navodi da su promjene iz 2020. i 2023. godine otvorile novu fazu evropskih integracija i pokazale da evropska perspektiva države ne zavisi od političke sudbine jednog čovjeka ili jedne partije.

„Crna Gora je danas, u pojedinim važnim ekonomskim i razvojnim pokazateljima, u drugačijoj poziciji nego 2020. godine, a taj napredak ne treba ni negirati ni politički prisvajati. Zato je važno jasno razdvojiti državu od vlasti. Demokratska smjena vlasti nije rušenje države, niti gubitak političke moći znači gubitak države. Crna Gora nije prestala da postoji promjenom vlasti 2020. godine, niti njena evropska budućnost može biti bilo čije političko vlasništvo“, kazali su iz Milatovićevog kabineta.

U saopštenju piše u da evropske vrijednosti podrazumijevaju odgovornost, vladavinu prava, nezavisne institucije i jednakost svih pred zakonom.

„One ne mogu biti politička parola koju prisvajaju oni koji su nekada upravljali državom, a danas kritikuju njene probleme, niti privilegija onih koji su na vlast došli obećavajući promjene. Evropski put pripada građanima Crne Gore. Politička odgovornost za propuštene prilike mora imati ime i prezime, bez obzira na to ko je danas na vlasti. Crnoj Gori nijesu potrebni novi politički gospodari, već institucije koje će biti jače od svakog pojedinca. To je suština evropskog puta i obaveza svih koji se politikom bave“, kazali su iz Kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Dajković: Albanski sud me osudio na tri godine zatvora zbog fotografije sa trobojkom; Ako pređem granicu, iz pritvora bih izašao u kovčegu

Tvrdi da je to zbog fotografije sa trobojkom u Skadru

Foto: Screenshot/Facebook/Vladislav Dajković

Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković kazao je da je osuđen od albanskog suda na kaznu zatvora od tri godine zbog toga što je prije šest godina napravio fotografiju u Skadru sa crnogorskom trobojkom, koju je objavio uz pozdrav svima iz „drevnog srpskog Skadra“.

Ističe da nije tekstom za koji je osuđen nikoga uvrijedio ni prijetio, već iznio samo notorne istorijske činjenice i da se neće predati albanskim vlastima, ali da ne očekuje podršku države koju ni do sada nije u ovom petogodišnjem sporu dobio.

U toj objavi, kako je dodao, napisao je i da ga za taj grad veže posebna porodična tradicija, jer je njegov prađed Luka Šutov Dajković, komandant Ceklinskog bataljona, od Esad-paše preuzeo ključeve grada, koje je potom predao kralju Nikoli.

„Sud je izrekao kaznu za krivična djela podsticanje nacionalne mržnje i razdora. Kazna je tri godine, umanjena na godinu, jer sam porodičan čovjek i bez krivičnog djela iza sebe. U obrazloženju suda navode se i podaci albanske nacionalne službe, koja me opisuje kao srpskog nacionalistu koji zagovara ideje velike Srbije i bliskog prijatelja mitropolita Amfilohija“, kazao je Dajković.

Sve to, kako kaže, navodi na zaključak da je slučaj politički motivisan. Dodijelili su mu advokata po službenoj dužnosti i rekli da postoji dogovor oko uslovne kazne samo ako dođe u Skadar.

„Rekao sam im: neka, hvala. Ne pada mi na pamet da idem u Skadar, jer sam siguran da bih odmah po prelasku granice bio odveden u pritvor, a iz tog pritvora izašao u kovčegu“, kazao je Dajković.

Naglašava da u objavi koja im je sporna nije uputio nijednu uvredu niti prijetnju na račun teritorijalnog integriteta i suvereniteta Albanije, niti bilo kojeg njenog građanina, već je, kako tvrdi, iznio samo „notornu istorijsku činjenicu“ da je Skadar vjekovima bio prestonica srpskog carstva.

„Ako ja treba da idem u zatvor zbog toga, onda treba i cjelokupan naš obrazovni sistem. Ako treba da idem u zatvor, da li će odgovarati ijedan Albanac koji radi isto uz zastave Albanije i UČK po Crnoj Gori? To su dvostruki aršini i pitam se koliko bi hiljada godina išli u zatvor Albanci u Crnoj Gori zbog ovakvog djela. Nijesam rekao da ću da rušim ili osvajam Skadar i, ako treba da idem u zatvor, neka, ali se izvinjavati neću“, kategoričan je Dajković.

U ovom petogodišnjem postupku, kako navodi, nije imao podršku države. Razgovarao je više puta sa ministrom pravde Bojanom Božovićem, koji je obećavao pravnu pomoć, ali je, kaže, nije dobio.

„Još jednom ću se obratiti ministru, pa da vidim jesam li ja to građanin drugog reda“, naveo je on.

Dajković tvrdi da je sve urađeno sa ciljem da se „jedan Srbin ućutka“ i da se pošalje poruka „pazi šta radiš, može ti se dogoditi isto“.

„Ne bih se iznenadio da crnogorske vlasti, u želji da se dodvore i Hrvatima i Albancima i Aljbinu Kurtiju i EU, pokrenu proceduru mog izručenja albanskim vlastima, ali time će samo ujediniti srpski narod. Srbi neće ćutati na to i dajem obećanje da se dobrovoljno neću predati albanskim vlastima“, naglasio je Dajković.

Kazao je da neće da igra „po njihovim notama“ i da mu je savjest čista, te da, bio u zatvoru ili ne, postoji jedan način da Srbi u Crnoj Gori opstanu – da formiraju jak srpski front, za koji smatra da je jedina zaštita od narastajuće srbofobije u Crnoj Gori i u regionu.

„Takav front može vratiti srpski jezik kao službeni, trobojku, himnu, grb, ukinuti sankcije Rusiji, preispitati odluku o nezavisnosti Kosova … Plašim se ipak da ima u Crnoj Gori dovoljno izdajnika koji su spremni da putem Interpola raspišu potjernicu kako bih se ja uhapsio i izručio“, naglasio je Dajković.

Istakao je da je u pitanju prvostepena odluka suda i da ima pravo žalbe koje će iskoristiti.   

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Milatović: Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na Češku i Slovačku

Predsjednik Crne Gore je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države

Jakov Milatović, Foto: Luka Zeković

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na odnose Češke i Slovačke. On je to istakao odgovarajući na pitanja tokom predavanja na prestižnom Karlovom univerzitetu u Pragu.

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Milatović je izrazio optimizam u pogledu budućnosti odnosa dvije države, podsjećajući na istorijsku, društvenu i porodičnu povezanost njihovih građana, saopštio je kabinet predsjednika države.

Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja u Srbiji, predsjednik Crne Gore je istakao da je Studentska lista dobila snažan legitimitet građana Srbije da vodi zemlju.

On je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države.

Milatović je ponovio i podršku evropskoj perspektivi Srbije, kao i svih zemalja Zapadnog Balkana, ističući značaj njihovog napretka na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije