Connect with us

POLITIKA

POVODOM KANDIDATURE

Spajić poručio: Neću odustati! (VIDEO)

„U Srbiji nijesam živio. Nikada više Crna Gora neće biti mafijaška država“

Foto: Screenshot

Lider pokreta Evropa sad i potencijalni kandidat za predsjednika države Milojko Spajić rekao je da neće odustati od predsjedničke kandidature.

Prenosimo obraćanje Spajića:

Predsjednički izbori su tek 19. marta, i mada neke partije još ne znaju svoje kandidate, već su isukale mačeve na moju kandidaturu. Prvi put od nezavisnosti, partije koje naizgled nemaju ništa zajedničko ujedinjene su, jer ciljaju na istu metu. Institucija koja nije nadležna za izbore u Crnoj Gori, provjerava moje ime i prezime, a DIK razmatra moj slučaj i prije same kandidature. Jeste nelogično, ali jeste i jasno kome to koristi.

Rekao sam da u Srbiji nijesam živio. Imam i objavio sam sva potrebna dokumenta koja su predviđena zakonom za kandidaturu. Ako neko bude želio još dokumenata, dobiće, ali kad zvanične institucije budu tražile ono što im po pravu pripada da traže.

Predviđanja rezultata i ankete su doprinijele tome da zaslužim da budem tema broj jedan. Sve afere su za jedan dan zaboravljene, tridesetogodišnja pljačka i zavođenje ljudi takođe. Afera „Telekom“, afera „Koverta“, afera „Kamp Zlatica“, afera „Limenka“, i mnoge druge. Da nijesam rekao da će plate biti 1.000 eura a najniže penzije 450 eura, niko me ne bi ni pomenuo. Da nijesam rekao da ovo neće biti mafijaška država niko ne bi izmišljao moje nekretnine. Da nijesam rekao da će Crna Gora biti zemlja slobodnih ljudi, službe bi mirovale. Izgleda da sam samo sa tri rečenice pokrenuo cijeli aparat protiv sebe, natjerao u zagrljaj one koji se javno blate, a tajno grle i dijele plijen.

Mislim da sam samom najavom kandidature uspio. Ujedinio sam sve političke parazite i manipulatore, protiv čestitih građana Crne Gore i protiv sebe. Poručujem im, ja neću odustati. Za njih je bolje da odustanu, da ne bi ostali zatrpani pod ruševinama laži koje su 30 godina vješto pripremali i međusobno hranili. Uspjećemo. Crna Gora će biti zemlja čestitih, vrijednih i sposobnih ljudi, i takvi će je voditi.

Nikada više ovo neće biti mafijaška država u kojoj je reket prva riječ na slovo R koje se sjete. Biće prosječna plata 1.000 eura, najniža penzija 450 eura. Točak istorije ne mogu zaustaviti, po cijenu da i mene zaustave. Eto im papira, potvrda i ugovora i predugovora. Džaba. Građani Crne Gore su progledali“, rekao je Spajić.

On je ranije najavio da će se kandidovati za predsjedničke izbore koji su zakazani za 19. mart. Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije je na zahtjev Državne izborne komisije Crne Gore prije dva dana dostavilo podatak da Spajić ima prebivalište u Beogradu, u Opštini Zvezdara.

Iz Pokreta Evropa sad su nakon toga kazali da njihov lider ispunjava sve uslove za predsjedničku kandidaturu, a navodi o eventualnom prebivalištu i državljanstvu druge države, kako su naveli, u cjelosti su bespredmetni.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Patrijarh: Pozivamo Albance na dijalog, na Kosovu ima mjesta za sve

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost

Foto: Screenshot/Instagram

Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije pozvao je kosovske Albance na dijalog jer, kako je istakao, na Kosovu ima mjesta za sve.

Patrijarh je na naučnom skupu u Beogradu rekao da su na djelu potpuno fiktivne i imaginarne konstrukcije po pitanju srpskih svetinja, prenosi RTS.

„Opet i opet, vođeni Hristovom ljubavlju, pozivamo na dijalog Albance, jer kao što na Kosovu ima mjesta za sve, uvijek i još uvijek ima mjesta dijalogu o životu ljudi na Kosovu“, poručio je patrijarh.

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost.

„Ta prava pripadaju svima, a moraju biti garantovana i srpskoj crkvi i njenom vjernom narodu, odnosno univerzalna ljudska i vjerska prava i slobode ne mogu biti dio statusnih pregovora i političkih sporazuma“, zaključio je patrijarh.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić organizovao sastanak lidera parlamentarne većine kako bi riješili krizu

Mandić je pokušao da miri zavađene strane. Na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza

Lideri parlamentarne većine započeli su danas dijalog kako bi prevazišli krizu nastalu nakon izbora v.d. direktora Uprave policije.

Sastanak je u Šipčaniku organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a prisustvovali su predstavnici Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić i Boris Bogdanović, čelnik Albanskog foruma Nik Đeljošaj, te premijer i lider Evrope sad Milojko Spajić, piše RTCG.

Mandić je, kako saznaje RTCG, pokušao da miri zavađene strane. Navode da na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza.

Dogovoreno je da se dijalog između lidera parlamentarne većine nastavi.

Premijer i Vlada su 13. marta odbili da na mjesto direktora policije izaberu policijskog službenika Lazara Šćepanovića koga je predložio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović iz Demokrata. Kako ministar nije iznio drugi predlog, većina u Vladi je ovlastila premijera Spajića da on predloži novog kandidata. Premijer je predložio, a Vlada izabrala Aleksandra Radovića za v.d. šefa policije.

Šaranović je ocijenio da je „preuzimanjem ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova grubo prekršen zakon“ i najavio prijavu nadležnima protiv Vlade zbog „izvršenog krivična djela“.

Premijer Spajić je odbacio optužbe Demokrata.

„Vlada nije obavezna da podrži predlog ministra. Ne slažem se da smo ušli u kršenje zakona,“ rekao je Spajić 14. marta.

Predsjedništvo Demokratske Crne Gore oročilo je potom podršku vlasti do sticanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), nakon čega će sprovesti temeljnu analizu odnosa među potpisnicima koalicionog Sporazuma. Odlučeno je i da Predsjedništvo neće podržati bilo kakvu inicijativu za reviziju Sporazuma u smislu principa, konstituenata, podjele oblasti i resora unutar 44. Vlade

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Istraživanje CEDEM-a: Evropu sad bi glasalo 26,3, a DPS 26 odsto ispitanika

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori 11,3 odsto ispitanika bi glasalo Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika

Spajić (PES) i Živković (DPS)

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) predstavio je danas rezultate njihovog istraživanja na temu „Političko javno mnjenje Crne Gore“, prema kojem je 9,5 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 31,5 odsto njih uglavnom zadovoljno, 22,9 odsto uglavnom nezadovoljno, 13,2 veoma nezadovoljno, a 22,9 odsto nema stav.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić je kazala da se bilježi trend rasta od 2022. godine, kada je u pitanju zadovoljstvo učinkom neke vlade.

„Od pada Vlade Zdravka Krivokapića počinju dinamičniji događaji na sceni. Izabran je SDT, desila se hapšenja, potpisivanje temeljnog ugovora…“, navela je, pišu „Vijesti„.

Da se Crna Gora kreće pravim putem smatra 34,6 odsto ispitanika, krivim njih 31,1 odsto, dok je 34,3 odsto odgovorilo da ne znaju.

Bilježi se, u odnosu na mjerenje iz maja prošle godine, pad broja onih koji misle da se država kreće pogrešnim putem.

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori, 26,3 odsto ispitanika bi glasalo Pokret Evropa sad, 26 odsto Demokratsku partiju socijalista (DPS), 11,3 odsto Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika.

Ispod cenzusa bi ostali Socijaldemokratska partija (SDP) sa 2,3 odsto, kao i Socijaldemokrate i Socijalistička narodna partija (SNP) sa 2,2 odsto podrške.

Pokret Evropa sad bilježi pad podrške, pošto ih je na mjerenju u maju 2023. podržalo 29,1 odsto ispitanika, dok DPS bilježi rast sa 24,1 na 26 odsto.

foto: Aljoša Turović

„Napuštanje Milatovića koštalo je PES podrške, kao i isključenje Milovića, napuštanje nekih poslanika. Situacija je takva da imamo pad u odnosu na prošlo mjerenje, a DPS rast. Može se pripisati kongresu, ali i tome da su neki njihovu glasači otišli drugim partijama, ali nakon odluka nove većine, vratili se DPS-u. Prošli put smo ispitivali za ZBCG, ovaj put kao posebne partije. Blagi rast je vjerovatno zbog ulaska u vlast“, rekla je Bešić.

Milatović ima najbolju ocjenu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović političar je sa najboljom prosječnom ocjenom (2,93), a drugi na listi je premijer Milojko Spajić (2,77).

Slijede Aleksa Bečić (2,47), Milo Đukanović (2,45), Milan Knežević (2,41), Dritan Abazović (2,34), Nikola Janović (2,28), Danijel Živković (2,26), Andrija Mandić (2,23), Srđan Perić (2,18).

Nakon njih slijede Goran Danilović (2,10), Ivan Vuković (2,10), Boris Bogdanović (2,10), Vladimir Joković (2,06), Boris Mugoša (2,05), Nik Đeljošaj (2,02), Ervin Ibrahimović (2,00), Nikola Đurašković (1,94), Srđan Pavićević (1,93), Damir Šehović (1,89), Andrej Milović (1,88), Genci Nimanbegu (1,88), Duško Marković (1,87), Mehmed Zenka (1,86), Fatmir Đeka (1,86), Vladislav Dajković (1,80), Ivan Vujović (1,78), Vatroslav Belan (1,76) i Seid Hadžić (1.68).

Kad je u pitanju udio najviših ocjena, najviše ih ima Spajić (17,6 odsto), pa Milatović (16,4), Đukanović (16,3), Knežević (14,9), Mandić (12,8).

Spajić u segmentu najviših ocjena bilježi najveći porast, sa 10,3 na 17,6 odsto, a značajan je rast i kod Kneževića sa 9,8 na 14,9 odsto.

Kada je riječ o programu „Evropa sad 2“, 32,8 odsto ispitanika misli da on ne postoji, 23,3 odsto da će on biti realizovan tokom mandata ove vlade, a 17,1 da se program već sada realizuje.

Njih 44,9 odsto je zabrinuto za ekonomsku stabilnost. „Potvrđuje da je standard veoma važan građanima“, rekla je Nevenka Vuksanović, projektna koordinatorka u CEDEM-u.

Rekonstrukciju Vlade podržava 34,1 odsto ispitanika, a 21,9 ne podržava.

Da nisu potrebni vanredni parlamentarni izbori smatra njih 39,3 odsto, a 32,1 da jesu.

Ostavku Milatovića u PES-u dobrom smatra 30,4 odsto, a lošom 21,9 odsto ispitanika. „To pokazuje da ga građani percipiraju kao predsjednika svih građana“, navodi Vuksanović.

Porast povjerenja u policiju

Kada je u pitanju povjerenje u institucije, najveće povjerenje imaju sistem obrazovanja, policija, Srpska pravoslavna crkva, zdravstveni sistem…

Uglavnom i veliko povjerenje u sistem obrazovanja ima 55,2 odsto ispitanika, što je manje u odnosu na maj kada je ova brojka iznosila 59,3 odsto. Bešić ovaj fenomen objašnjava nedavnim štrajkom prosvetnih radnika.

Sa druge strane, porast povjerenja bilježi policija o kojoj je u maju 50,9 odsto ispitanika imalo uglavnom ili veliko povjerenje, a po posljednjem 53,5 odsto.

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku. Učestvovalo je 1.007 ispitanika, dok je standardna statistička greška +/- 3,01 odsto..

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije