EKONOMIJA
Spajić poručio poslanicima: Budžet usvojiti što prije da bi mogli isplatiti uvećane penzije
„Već od februara, odnosno januarskih penzija koje se isplaćuju u februaru, imaćemo potencijalno taj problem da budžet nije dovoljno veliki za isplate penzija da bi isplatili uvećane penzije koje su već uvećane. I da bi isplatili srazmjerne penzije koje smo obećali“, kazao je premijer

Koristim priliku da zamolim Skupštinu da usvoje budžet zbog naših građana, zbog penzionera, ukoliko je moguće i u decembru.
To je u intervjuu za TVCG kazao premijer Milojko Spajić.
„Prvo u januaru će biti isplaćene decembarske penzije, one su otprilike na istom nivou. Međutim, već od februara, odnosno januarskih penzija koje se isplaćuju u februaru, imaćemo potencijalno taj problem da budžet nije dovoljno veliki za isplate penzija da bi isplatili uvećane penzije koje su već uvećane. I da bi isplatili srazmjerne penzije koje smo obećali. Vi se sjećate da smo obećali od 1. januara 2025. godine da će svi građani koji primaju srazmjerne penzije imati minimalne penzije u iznosu od 450 eura. I to je nešto na što smo se obavezali. Ispunićemo to, međutim, budžet mora da prati. E, to je ono s čemu pričam“, kazao je Spajić.
Premijer je, međutim, upozorio na ozbiljnost situacije.
„Zato što privremeno finansiranje podrazumijeva jednu dvanaestinu od budžeta 2024. godine da se izdvaja za mjesečne budžete u 2025. godini. Zbog toga, mislim da neće biti dovoljno novca u februaru i zbog toga bih molio Skupštinu da usvoje zbog naših građana, zbog penzionera, ukoliko je moguće u decembru. Jer bi to bila jedna jako lijepa poruka ne samo našim građanima da se relaksiraju i možda dobra poruka za Novu godinu, već i međunarodnim investitorima, da država jednostavno normalno funkcioniše i da niko nije jači od države“, rekao je Spajić.
On je podvukao da u suštini „opozicija koju volimo i sa kojom želimo da radimo, sa kojom se možda nekad ne slažemo, mora da se ponaša civilizovano“.
„Ne mogu da blokiraju rad državnih institucija i moraju nas pustiti da obavljamo svoj posao, zboga koga smo tu i zbog koga smo plaćeni“, kazao je premijer, izražavajući nadu da će sjednica parlamenta što prije biti održana.
On je rekao da je ovo demokratska vlast i ne žele da gledaju scene nasilja ili neprimjerenog ponašanja u parlamentu. Opozicija je tri ili četiri puta blokirala parlament, i nijesmo reagovali, kazao je.
„Želimo da pošajemo poruku da je ovo slobodna država, da slobodno može da se izražavaju svi građani, uključujući poslanike. Ali sloboda govora ne može da uskraćuje drugome slobodu govora. U jednom trenutku, morate da kažete kad je dosta i kada država mora da krene da funkcioniše“, istakao je Spajić.
On kaže da će zbog neusvajanja budžeta možda postojati velika otežavajuća okolnost i što se tiče vraćanja starih dugova iz vremena prije 2020. godine, i nepovoljnog duga koji je napravila 43. Vlada sa užasnom kamatnom stopom od 12 odsto. Sve dobre stvari koje treba da se dese 2025. godine su dovedene u pitanje, uključujući kapitalne projekte, upozorio je.
„Imaćemo sijaset problema. Želim i da kažem, privremeno finansiranje nije idealno, ali je i fantastična prilika da smanjite potrošnju. Kada smo u to ušli 2021. godine, tada sam bio ministar finansija, srezali smo neproduktivnu potrošnju za skoro 300 miliona. Jedan od najbitnijijh razloga kako sam to uspio jeste što smo imali privremeno finansiranje, jer smo pratili i kontrolisali potrošnju. Ima nekako i dobra strana tog finansiranja, možda se tome najviše raduje ministar finansija“, rekao je Spajić.
On je rekao da je baš taj rez 2021. godine bio takav da se potrošnja od toga nikada nije oporavila.
„U ovom trenutku, nema neke velike potrebe za tako velikim rezovima, upravo zato što imamo suficit“, naveo je premijer.
Spajić je potencirao da najveća žal zbog neusvajanja budžeta ostaje prema penzionerima, zbog uvećanih penzija.
„Stoga ponavljam iskreni poziv parlamentarcima da stvarno usvojimo budžet do kraja ove godine i stvarno iskreno želim da se to desi i želim negdje da budemo predvidiva, kredibilna država, koja pokazuje zrelost i umije da izađe iz svih polituičkih situacija“, rekao je Spajić.
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA1 дан ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA1 дан ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA13 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje

















