Connect with us

EKONOMIJA

MINISTARSTVO FINANSIJA ZAŠTITILO DRŽAVU OD VALUTNOG RIZIKA

Spajić: Smanjena kamata na kineski dug, godišnja ušteda osam miliona eura

Ministarstvo i Vlada nastaviće da poboljšavaju finansijsku i ekonomsku situaciju u državi, dodao je ministar

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je kamatna stopa na dug prema kineskoj Eksim banci smanjena sa dva odsto u dolarima na 0,80 odsto u eurima i da je na taj način Ministarstvo finansija uspjelo da zaštiti državu od valutnog rizika.

„Po ovom osnovu ćemo uštedjeti četiri miliona na polugodišnjem nivo, odnosno osam miliona godišnje“, istakao je Spajić.

Ministar je objasnio da je ovom prethodila višemjesečna priprema i da će ušteda od osam miliona na godišnjem nivou ići direktno u budžet.

„Imali ismo jednu teško naslijeđenu situaciju, jer taj dug koji je bio u dolarima nikad nije bio pretvoren u eure. Imali smo veliki dug prema Eksim banci i za sve ove godne smo zbog toga imali oko 109 miliona eura gubitak. Ovaj hedžing aranžman je morao biti urađen mnogo ranije što se nije desilo i u mandatu ove Vlade je urađen“ rekao je Spajić.

On je na konferenciji saopštio i da se uvodi ograničena marža na osnovne životne namirnice.

Naglasio je da će Ministarstvo i Vlada nastaviti da poboljšavaju finansijsku i ekonomsku situaciju u državi i da će ušteda od četii miliona biće usmjerena u probleme sa kojima se suočava crnogorska ekonomija ovih dana, a to je skok cijena životnih namirnica.

Spajić je na Tviteru napisao da je hedžing aranžman urađen po Zakonu o budžetu za ovu godinu.

„Nastavljaju se pregovori se pregovori o refinansiranju i optimizaciji javnog duga CG, a ovim aranžmanom se daje prijeko potrebno vrijeme da se to uradi na najbolji mogući način“, napisao je Spajić na svom Tviter nalogu.

Vlada i Exim banka potpisale su 30. oktobra 2014. godine ugovor o zajmu od 943.991.500 dolara za autoput koji gradi kineska kompanija CRBC. Ugovor je u ime Vlade potpisao tadašnji ministar finansija Radoje Žugić, koji je sada guvemer Centralne banke. On je već početkom 2015. godine na novinarsko pitanje da li će na crnogorsku ekonomiju i održivost javnih finansija uticati valutni rizik usljed pada vrijednosti eura u odnosu na američki dolar, rekao da nema nikakvih valutnih rizika.

„Ugovorom Vlade i CRBC-a definisan je valutni kurs dolara i eura u momentu potpisivanja ugovora o izgradnji. Dakle za period izgradnje nema nikakvih valutnih rizika,“ kazao je Žugić.

Na mogući valutni rizik upozoravali su iz opozicije, ali i finansijski stručnjaci koji su upozorili da je pitanje kakav će za šest godina, po isteku grejs perioda, biti odnos eura i dolara, ali tendencije govore da će vrijednost eura biti još manja nego sada. I tadašnji ministar saobraćaja Ivan Brajović je u januaru 2015. godine rekao da nema rizika.

„Definisali smo odnos eura i dolara na dan potpisivanja ugovora o projektovanju i izgradnji, na 26.02.2014, tako da u smislu završetka radova u naredne četiri godine sadašnje promjene nemaju uticaj. Naš grejs period je šest godina. Jednu dvadesetosminu glavnice počinjemo da vraćamo i vratićemo 2021, a kompletnu 2035. Sasvim dovoljno vremena. Volim da mi se niko ne miješa u posao, ali ni ja drugima. Siguran sam da naše Ministarstvo finansija ozbiljno razmišlja o tome kako će se zaštititi od valutnog rizika u periodu. A, koji je krajni rok da se to postigne? Upravo početak otplate glavnice”, kazao je Brajović koji je bivši predsjednik Skupštine.

 

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije