Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je kamatna stopa na dug prema kineskoj Eksim banci smanjena sa dva odsto u dolarima na 0,80 odsto u eurima i da je na taj način Ministarstvo finansija uspjelo da zaštiti državu od valutnog rizika.

„Po ovom osnovu ćemo uštedjeti četiri miliona na polugodišnjem nivo, odnosno osam miliona godišnje“, istakao je Spajić.

Ministar je objasnio da je ovom prethodila višemjesečna priprema i da će ušteda od osam miliona na godišnjem nivou ići direktno u budžet.

„Imali ismo jednu teško naslijeđenu situaciju, jer taj dug koji je bio u dolarima nikad nije bio pretvoren u eure. Imali smo veliki dug prema Eksim banci i za sve ove godne smo zbog toga imali oko 109 miliona eura gubitak. Ovaj hedžing aranžman je morao biti urađen mnogo ranije što se nije desilo i u mandatu ove Vlade je urađen“ rekao je Spajić.

On je na konferenciji saopštio i da se uvodi ograničena marža na osnovne životne namirnice.

Naglasio je da će Ministarstvo i Vlada nastaviti da poboljšavaju finansijsku i ekonomsku situaciju u državi i da će ušteda od četii miliona biće usmjerena u probleme sa kojima se suočava crnogorska ekonomija ovih dana, a to je skok cijena životnih namirnica.

Spajić je na Tviteru napisao da je hedžing aranžman urađen po Zakonu o budžetu za ovu godinu.

„Nastavljaju se pregovori se pregovori o refinansiranju i optimizaciji javnog duga CG, a ovim aranžmanom se daje prijeko potrebno vrijeme da se to uradi na najbolji mogući način“, napisao je Spajić na svom Tviter nalogu.

Vlada i Exim banka potpisale su 30. oktobra 2014. godine ugovor o zajmu od 943.991.500 dolara za autoput koji gradi kineska kompanija CRBC. Ugovor je u ime Vlade potpisao tadašnji ministar finansija Radoje Žugić, koji je sada guvemer Centralne banke. On je već početkom 2015. godine na novinarsko pitanje da li će na crnogorsku ekonomiju i održivost javnih finansija uticati valutni rizik usljed pada vrijednosti eura u odnosu na američki dolar, rekao da nema nikakvih valutnih rizika.

„Ugovorom Vlade i CRBC-a definisan je valutni kurs dolara i eura u momentu potpisivanja ugovora o izgradnji. Dakle za period izgradnje nema nikakvih valutnih rizika,“ kazao je Žugić.

Na mogući valutni rizik upozoravali su iz opozicije, ali i finansijski stručnjaci koji su upozorili da je pitanje kakav će za šest godina, po isteku grejs perioda, biti odnos eura i dolara, ali tendencije govore da će vrijednost eura biti još manja nego sada. I tadašnji ministar saobraćaja Ivan Brajović je u januaru 2015. godine rekao da nema rizika.

„Definisali smo odnos eura i dolara na dan potpisivanja ugovora o projektovanju i izgradnji, na 26.02.2014, tako da u smislu završetka radova u naredne četiri godine sadašnje promjene nemaju uticaj. Naš grejs period je šest godina. Jednu dvadesetosminu glavnice počinjemo da vraćamo i vratićemo 2021, a kompletnu 2035. Sasvim dovoljno vremena. Volim da mi se niko ne miješa u posao, ali ni ja drugima. Siguran sam da naše Ministarstvo finansija ozbiljno razmišlja o tome kako će se zaštititi od valutnog rizika u periodu. A, koji je krajni rok da se to postigne? Upravo početak otplate glavnice”, kazao je Brajović koji je bivši predsjednik Skupštine.