Connect with us

EKONOMIJA

"ISPUNIĆEMO 100 ODSTO SVEGA ŠTO KAŽEMO"

Spajić: U drugoj fazi projekta „Evropa sad“ minimalna penzija da bude 450 eura

Spajić kazao da je clj pokreta Evropa sad da prosječne plate budu 1.000 eura, minimalne penzije 450 eura, te da se u potpunosti iskorijeni nezaposlenost

foto: Luka Zeković

U drugoj fazi projekta „Evrope sad“ želimo da minimalna penzija bude 450 eura.

To je saopštio jedan od osnivača pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić na današnjoj konferenciji.

On je kazao da će tome prethoditi kompleksna reforma zakona, a upitan kada bi penzioneri mogli osjetiti najavljeno povećanje odgovorio je da je okvirni rok 12 mjeseci po stupanju na funkcije nakon izbora, te da očekuje da implementacija bude fazna.

„Mi smo pri Evropi sad 1 promijenili 19 zakona. Takođe predviđamo da će se toliko zakona promijeniti pri ovi Evropi sad 2“, rekao je Spajić.

On je kazao da je za ostvarivanje plana potrebna dubinska reforma Fonda PIO, a kao jednu od mjera najavio je i da bi se naknade za nezaposlene preusmjeravale prema penzionerima, jer je plan, kako navodi, i da se nezaposlenost svede na minimum.

On je kazao da ideja Evrope sad bez ruku u parlamentu ne može pobijediti, te da je to jedan od razloga zašto su se politički aktivirali.

„Ispunićemo 100 odsto sve toga što kažemo“, tvrdi Spajić.

Dodao je da cilj pokreta Evropa sad da prosječne plate budu 1.000 eura, minimalne penzije 450 eura, te da se u potpunosti iskorijeni nezaposlenost.

„Ako ovo ne sprovedemo u rekordnom roku desiće se egzodus“, neveo je on.

Spajić je dodao i da trenutno preko 100 hiljada penzionera prima manje od 450 eura.

Njegov kolega Jakov Milatović kazao je da će fokus rada pokreta Evropa sad biti da poboljša socijalno-ekonomski položaj penzionera.

„Da nismo smijenjeni mi bismo danas sprovodili penzionu reformu, ali su stvari otišli nekim drugim tokom“, rekao je on.

On je kazao da je stanje u Fondu PIO godinama unazad bio poražavajuće, a da je dolaskom 42. Vlade to prekinuto.

„Ali vidite da je 43. Vlada vratila istrošeni partijski kadar i oni danas žele da raskrste sa direktorom Fonda PIO Rankom Aligrudićem“, rekao je Milatović.

On je naveo da su visoke penzije u Crnoj Gori imali oni koji su bili najveći krivci za položaj penzionera, a kao primjer naveo je sadašnjeg ministra spoljnih poslova Ranka Krivokapia čija je penzija bila 2.000 eura.

Na konferenciji je govorio i predsjednik Partije penzionera, invalida i restitucije Crne Gore (PIR) Momo Joksimović.

Sa tom partijom Evropa sad je najavila buduću saradnju.

Joksimović je kazao da su danas penzioneri obeshrabljeni i zaboravjeni od Skupštine.

„Penzionera se sjete samo pred izbore“, naveo je on.

Dodao je da najavljena minimalna penzija od 253 eura nije dovoljna za preživljavanje.

„Nećemo biti više ničiji najamnici već sopstveni krojači naših sudbina“, rekao je Joksimović.

Vlada planira da za četiri mjeseca uveća deficit šest puta
Milatović je kazao da svakodnevno slušaju tužbalice iz Vlade o stanju javnih finansija, a da su one nikada bolje, što pokazuje da su prihodi u budžetu značajno veći od plana.

Spajić je naveo da je za očekivati da se u avgustu ostvari suficit u budžetu, što bi značilo deficit za prvih osam mjeseci od jedan odsto BDP-a.

„Po onome što ministar finansija (Aleksandar Damjanović) priča da ćemo kraja godine imati deficit od sedam odsto. Oni planiraju da za četiri mjeseca povećaju deficit sa jedan na sedam odsto okrivljujući nas za to. Da li to ima ikakve logike. To je dodatnih 300 miliona troškova. Gdje su te pare“, rekao je Spajić.

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije