Connect with us

EKONOMIJA

NAJAVLJUJE I POVEĆANJE ZARADA ZA ODREĐENI DIO STANOVNIŠTVA

Spajić: U trezoru preko pola milijarde eura, suficit u avgustu istorijski

„Za sljedeću godinu očekujemo rekordan budžet za kapitalne investicije i sigurno povećanje zarada za određene kategorije stanovništva“, najavio je ministar finansija

Spajić, Foto: Savo Prelević

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

U trezoru države Crne Gore nalazi se preko pola milijarde eura, na kraju godine dug će biti na nivou od 78 odsto BDP-a, kazao je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.

Kako prenosi portal RTCG, Spajić je najavio da će suficit budžeta u avgustu biti veći od junskog i julskog zajedno.

On je za narednu godinu najavio rekordan razvojni budžet i sigurno povećanje zarada za određene kategorije stanovništva.

Gostujući u Dnevniku TVCG, Spajić je naveo da je državna kasa u mnogo boljem stanju nego je to bila krajem prošle godine, odnosno, kako je kazao, „kada smo imali dug na rekordnom nivou od preko 100% po BDP-u i nijesmo imali ništa u trezoru“.

„Sada imamo preko pola milijarde eura u trezoru, na kraju godine dug će biti na nivou od 78 odsto BDP-a i to će biti mnogo povoljnija situacija u odnosu na onu koju smo zatekli“, kazao je Spajić.

On smatra da neće biti potrebe za rebalansom budžeta.

„Budžet se izvrašava po planu,imao suficit u junu, julu a sada i u avgustu. Suficit u avgustu će biti veći od junskog i julskog zajedno i o rezultat koji se nije desio u istoriji Crne Gore“, kazao je Spajić.

Suficit budžeta u junu mjesecu iznosio je tri miliona eura, dok je u julu bio 43 miliona eura.

Za građane su to, kaže, samo brojke ali, kako dodaje, to pretpostavlja konkretne stvari koje će, kaže, tek da dođu. On je kazao da se za dječiji dodatak prijavilo preko 20.000 ljudi.

„Moramo da razumijemo da smo već smanjili dug po BDP-u i da pravimo ekonomiju održivijom“, kazao je Spajić.

Za narednu godinu ima takođe velika očekivanja. Najavljuje i povećanje zarada.

„Za sljedeću godinu očekujemo rekordan budžet za kapitalne investicije i sigurno povećanje zarada za određene kategorije stanovništva“, najavio je Spajić.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Prosječna zarada naredne godine 700 eura, minimalac 450, ukinućemo doprinose na zdravstvo

On je na konferenciji za novinare naveo da su ove mjere dio programa „Evropa sada“ kojim se želi obezbjediti dostojanstvo radnika, privući nove investicije i poslati poruka mladima da ne napuštaju Crnu Goru

Spajić, Foto: Savo Prelević

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

U narednoj godini biće ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura, smanjenje dažbina za koje bi trebala da se poveća zarada zaposlenog iznosiće 17 odsto, minimalna zarada biće povećana na 450 eura, dok će prosječna neto zarada zbog ovih mjera biti povećana na 700 eura, kazao je danas ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.

On je na konferenciji za novinare naveo da su ove mjere dio programa „Evropa sada“ kojim se želi obezbjediti dostojanstvo radnika, privući nove investicije i poslati poruka mladima da ne napuštaju Crnu Goru.

Kako je kazao država će iz drugih prihoda u potpunosti finansirati sve troškove zdravstvenih institucije a ne iz doprinosa zaposlenih, dok će ostale prihode nadoknaditi kroz uvođenje progresivne poreske stope na zardu i na dobit, porez na podizanje novca u gotovini, već najavljeno povećanje akciza na cigarete, alkohol i sklatkiše, smanjenje sive ekonomije i bolju poresku disciplinu.

On je naveo da će sve ove mjere biti dio predloga budžeta za narednu godinu, kojeg će Skupštini dostaviti do 15. novembra.

Spajić je naveo da se u državnom trezoru na kraju septembra nalazi oko 600 miliona eura.

On je kazao da su na dan imenovanja u trezoru zatekli oko 120 miliona eura, dok su na dan prije dospijevanja sredstava iz obveznice imali oko 50 ili 60 miliona eura.

„Državni dug koji smo zatekli na nivou od 103 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) projektovan je da se smanji na nivo od 78 odsto“, rekao je Spajić.

On je dodao da je deficit koji su zatekli od 11 odsto BDP-a smanjili na nivo od tri odsto.

Spajić je podsjetio da je Crna Gora u zadnjih 13 godina u svakoj godini zabilježila deficit budžeta, u prosjeku pet odsto svake od tih godina.

„Uveli smo dječji dodatak i besplatne udžbenike, uveli smo povećanje minimalne zarade i staračkih naknada. Mi smo svjesni da je to nedovoljno da današnja omladina ostane u Crnoj Gori. Planiramo minimalnu zaradu da podignemo na 450 eura na nivo Hrvatske. Sledeća stvar je povećanje svih zarada u državi za otprilike oko 17 odsto. Sa te dvije mjere mislimo da ćemo doći do prosječne neto zarade do kraja sledeće godine do 700 eura. Ovaj plan je ključni iskorak za vraćanje mladih u CG, želimo da im pošaljemo jasnu poruku da ostanu u CG, želimo da osjete ovaj ekonomski rast. Za priivredu plan predviđa smanjenje poreskog opterećenja na zarade na 21 odsto. Država se odriče prihoda u korist rasta privrede. Neće biti doprinosa na zdravstveno osiguranje jer na to ima pravo svaki građanin“, kazao je Spajić.

Ministar je kazao da intenzivno rade na sljedećem budžetu.

Pojasnio je da će doprinosi za zdravstveno osiguranje biti ukinuti od 1. januara, odnosno da će država preuzeti svo finansiranje za zdravstveno osiguranje.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Drecun: Nije potrebna rekonstrukcija Vlade

Vladi nedostaje ono što i prethodnoj, nemamo strategiju razvoja jer se forsirao koncept neoliberalne ekonomije, gdje nema prioriteta, rekao je on

Foto: RTCG

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun ocijenio je da rekonstrukcija Vlade Crne Gore s aspekta struke i započetih procesa nije bila potrebna, ali ako postoje politički konstituenti koji to traže, onda se to, kaže, mora shvatiti kao nešto što ipak mora da se uradi. Vjeruje i da će u narednih šest mjeseci do godinu dana biti potrebno još jedno zaduživanje.

Drecun je emisiji „Link“ na Radiju Crne Gore ocijenio da našoj zemlji nije potrebno više od sedam, osam ministarstava. Rekonstrukcija vlade uvećavanjem administracije je, kaže Drecun, promjena pravila u toku igre, što nije dobro.

„To je politički kompromis koji troši energiju i novac. Ova Vlada je do sada uspješno gasila određene požare. Vladi nedostaje ono što i prethodnoj, nemamo strategiju razvoja jer se forsirao koncept neoliberalne ekonomije, gdje nema prioriteta“, rekao je Drecun.

Smatra da još nemamo plan za izgradnju realnog izvora ekonomije, koji bi trebalo da budu poljoprivreda i energetika: „Moramo imati plan za izgradnju velikog energetskog objekta, jer nas čeka zlo vrijeme sa Termoelektranom Pljevlja“.

Moramo imati strategiju razvoja

Podsjeća da je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić prvi zvaničnik koji je rekao da ona mora prestati sa radom 2030. godine.

„Crna Gora mora da ima strategiju razvoja koja bi bila usvojena najširim konsenzusom“, ocijenio je Drecun.

Naša zemlja se, zbog spoljnotrgovinskog deficita, kako pojašnjava Drecun, nalazi u raljama dugova: „I stalno ćemo se zaduživati dok taj deficit ne dovedemo u neki balans, a možemo pored ovoliko bogatstva kojeg imamo“.

Vjeruje da rebalans budžeta neće biti potreban ove godine, jer je turistička sezona premašila planove i očekivanja.

„Ja bih ipak sačekao jer postoji talas multiplikativnih efekata do kraja godine. Ipak svi kažu turistički poslenici da sezona nije bila u finansijskom iskazu kao 2019. godine“, rekao je Drecun.

Govoreći o tome kako je moguće da pored ovoliko bogatstva tako loše živimo, Drecun kaže da su samo dva odgovora.

„Ili ne znamo da upravljamo tim bogatstvom, ili ne želimo. Ako ne znamo, to se liječi“, rekao je Drecun.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Milatović: Očekuje se rast ekonomije u ovoj godini od 10 odsto

To je u najvećem dijelu rezultat turističke sezone koja je premašila očekivanja, kazao je ministar ekonomskog razvoja

Foto: Vlada Crne Gore

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Ekonomski oporavak u Crnoj Gori u prethodnih par mjeseci je vidan, a nakon najvećeg pada ekonomije u modernoj istoriji Crne Gore od 15 odsto u prošloj godini, ove godine se očekuje rast od 10 odsto, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

To je, dodaje on, u najvećem dijelu rezultat turističke sezone koja je premašila očekivanja.

„Nakon što su u prošloj godini prihodi od turizma bili na svega 13 odsto od onih iz 2019. godine, tj. 144 miliona eura, prema podacima sa kojima Vlada raspolaže – planirani ovogodišnji prihodi od turizma, u iznosu od oko 700 miliona eura već su ostvareni na kraju III kvartala“, naveo je on na svom Tviter nalogu.

Milatović ističe da se bilježi i oporavak izvoza roba, te da je u prvom polugodištu 2021. godine on iznosio 240 miliona eura, što je za 33 odsto veće u odnosu na isti period prošle godine i da je pporavak ekonomske aktivnosti snažno djelovao na stabilizaciju javnih finansija.

„Nakon deficita budžeta od 11 odsto BDP-a u prošloj godini, Vlada očekuje da deficit ove godine bude ispod 3 odsto BDP-a, što je nevjerovatan rezultat imajući u vidi da Vlada nakon teškog stanja koje je naslijeđeno nije pristupila povećanju poreza ili smanjenju plata i penzija“, saopštio je on.

Prema njegovim riječima, deficit budžeta za period jun-avgust 2020. godine iznosio je skoro 150 miliona eura, a ove godine u istom periodu je ostvaren suficit u procijenjenom iznosu od 100 miliona eura, a takav rezultat je „značajno veći i od 2019. godine“. 

„Ovako dobri parametri u dijelu realizacije budžeta, koji su izmedju ostalog rezultat i transparentne i odgovorne rashodne strane (nakon usvajanja prvog programskog budžeta u Crnoj Gori) – doveli su do pada nivoa javnog duga, sa 103 odsto BDP-a u decembru 2020. na 88 odsto u julu 2021. godine“, pojasnio je on.

Milatović dodaje i da je oporavak privrede reflektovan i na bankarski sektor, te da imamo rast ukupnih depozita „za skoro 400 miliona eura u poređenju sa decembrom 2020. godine“.

„Ovakav rast depozita, zajedno sa mjerama Vlade koje se tiču podrške bankarskom sektoru u dijelu kreditne linije od Banke Savjeta Evrope i predvidjenog osnivanja Kreditno garantnog fonda, uz kontinuiranu ulogu IRF-a, znači više novca za kreditiranje privredne i stanovništva i dalju podršku ekonomskog oporavka zemlje“, naveo je on na svom Tviter nalogu.

Sve ovo, objašnjava on, je dalo osnovu Vladi da realizuje mjere iz socijalne politike – a prije svega uvođenje dječjeg dodatka za djecu predškolskog uzrasta, besplatne udžbenike za osnovce, kao i podršku socijalno ugroženim gradjanima u okviru paketa podrške

„Socijalni dijalog sa sindikatima i poslodavcima već je rezultirao povećanjem minimalne zarade na 250eur i najave uvođenja neoporezivog dijela dohotka u iznosu ne manjem od 100 eura od početka naredne godine. Djela a ne riječi – slogan je ove Vlade“, kazao je ministar ekonomskog razvoja.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije