Dodatnih 31,50 eura za “uslugu pakovanja” i još toliko za “prevoz paleta” pojedini trgovci naplaćuju građanima prilikom kupovine peleta, iako je Vlada ograničila cijenu ovog energenta na 250 eura po toni za pelet klase A2, odnosno do 270 eura po toni za pelet klase A1.

“Vijestima” je ovo potvrdilo više građana, a u to se uvjerio i novinar “Vijesti” koji je u ponedjeljak dobio cjenovnik u peletari “Pelengić trade” u Bijelom Polju u kome se navode ovi dodatni troškovi.

“Cijena džaka od 15 kilograma A1 4,05 eura. Tona peleta A1 sa PDV 21% 270 eura. Paleta peleta (jedna tona plus 50 kilograma) A1 283,50 eura, usluga pakovanja 31,50 eura, usluga prevoza peleta 31,50 eura”, piše u cjenovniku “Pelengić trade”.

“Vijesti” imaju uvid u fiskalni račun koji je izdala ova kompanija u kome su naplaćene usluge prevoza i usluge pakovanja od po 31,50 eura.

Povodom nametanja dodatnih troškova “Vijesti” su pitale Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i ministra Vladimira Jokovića šta će da urade u ovom slučaju. Odgovoreno je da ministarstvo nije nadležno za kontrolu cijena nego tržišna inspekcija, ali da “neće stajati po strani” i da će “u koordinaciji sa nadležnim institucijama učiniti sve što je u našoj moći da se ovakvom postupanju stane na kraj i da građani mogu da kupe pelet po propisanim cijenama”.
Od kada je Vlada usvojila odluku o ograničavanju cijena peleta 24. septembra 2026. godine, građani se u kontinuitetu žale medijima i resornom ministarstvu da ne mogu pelet da kupe po cijenama koje je Vlada uspostavila. Sa druge strane, Ministarstvo je u više navrata pozvalo trgovce i distributere da odgovorno postupaju prema građanima i da pelet učine dostupnim pod jednakim uslovima za sve, a zaprijetilo je i da će obustaviti izvoz peleta iz Crne Gore ukoliko se pokaže da domaće tržište nije uredno snabdjeveno tim energentom.

“Ministarstvo nema direktnu nadležnost za kontrolu primjene propisanih maloprodajnih cijena peleta, već je za to nadležna Tržišna inspekcija. Ipak, imajući u vidu da je šumarstvo u nadležnosti našeg Ministarstva, ministar Vladimir Joković je u redovnoj komunikaciji sa kolegama iz nadležnih resora i institucija, kako bi se koordinisanim djelovanjem riješio ovaj problem i zaštitili interesi građana. Ministar Joković je jasno poručio da svi koji ne poštuju propise i pokušavaju da izigraju odluke države moraju biti svjesni da će osjetiti snagu države. Pravila se moraju poštovati i neće biti tolerisano bahato i nesavjesno postupanje kojim se teret kršenja propisa prebacuje na građane. Ministar će insistirati da nadležni organi, u okviru svojih ovlašćenja, najstrože sankcionišu svaki utvrđeni slučaj nepoštovanja važećih odluka”, juče su poručili iz Ministarstva.

Kupac peleta Željko Cvijović ispričao je “Vijestima” da su mu u ponedjeljak u “Pelengić tradeu” saopštili da je cijena 346,5 eura po paleti, umjesto očekivanih 270 eura po toni i da ga je prethodno zaposlena iz te kompanije pozvala i ponudila mu opciju da bira hoće li robu uzeti po cijeni od 330 eura, ili će da čeka objavu u Službenom listu i cijenu od 270 eura po toni.

“Rekao sam da ću sačekati. Kada sam došao u ponedeljak u “Pelengić trade” blago je rečeno koliko sam bio neprijatno iznenađen i šokiran cijenom od 346,5 eura po paleti (tona+50 kg), za šta sam dobio fiskalni račun, kako bih se upoznao koliko šta naplaćuju (prevoz i pakovanje). Treba da platim preko 30 eura i to po svakoj paleti samo za najlonske kese u koje je pelet već mašinski upakovan u fabrici”, kazao je on.

Dodao je da je uredba Vlade o ograničenju peleta ranijih godina poštovana.

“Nije bilo organizovanog prevoza, ali je za tu uslugu privatnim prevoznicima bilo potrebno izdvojiti 10 eura po toni, a ista je cijena bila i za prevoz peleta iz Berana do Bijelog Polja”, objasnio je Cvijović.

Iz firme “Nikola doo Berane” nisu odgovorali na pozive, dok su iz firme “Aleksić 3D doo” (stovarište Andrijevica) “Vijestima” kazali da je cijena peleta po toni 270 eura, ali da u cijenu nisu uračunati ambalaža i prevoz.

“Ne znamo koliko košta ambalaža i prevoz, koji zavisi od mjesta odredišta”, saopšteno je “Vijestima” iz te firme, odakle su se požalili da je cijena sirovine od prije par mjeseci porasla sto odsto u odnosu na prošlu godinu, sa 18 eura po toni na 35 do 40 eura po toni”, kazali su iz firme iz Andrijevice.

Ministarstvo: Učesnici na tržištu da poštuju odluku države

Ministarstvo poljoprivrede je pozvalo građane da svaki slučaj prodaje peleta po cijenama suprotnim propisanim prijave Tržišnoj inspekciji i Ministarstvu ekonomskog razvoja, uz konkretne podatke, račune i druge raspoložive dokaze.

“Prijave građana ukazuju na sumnje da pojedini učesnici na tržištu pokušavaju da zaobiđu propisane cijene kroz dodatne troškove i druge načine obračuna. Takva praksa je neprihvatljiva i zahtijeva odlučnu reakciju nadležnih organa”, rekli su u Ministarstvu.

Oni su dodali da ministarstvo nema ništa protiv izvoza peleta, ali proizvođači moraju razumjeti da su građani Crne Gore prioritet.

“Prema raspoloživim podacima, svega oko 15 odsto ukupne proizvodnje namijenjeno je domaćem tržištu, zbog čega smatramo da je moguće obezbijediti potrebne količine za domaće potrošače po propisanim cijenama, dok se preostale količine mogu izvoziti bez ugrožavanja likvidnosti i poslovanja proizvođača. Očekujemo da svi učesnici na tržištu pokažu društvenu odgovornost i poštuju odluke države”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.

Piše: Jadranka Ćetković – Vijesti

Osnovni sud u Kotoru donio je rješenje kojim je konstatovana apsolutna zastarjelost izvršenja jedinstvene kazne zatvora od tri godine i devet mjeseci, izrečene bivšem predsjedniku državne zajednice Srbija i Crna Gora i nekadašnjem visokom funkcioneru Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozaru Maroviću.

Kako je saopšteno iz kotorskog Osnovnog suda, apsolutna zastarjelost izvršenja kazne nastupila je 10. oktobra ove godine.

Marović je jedinstvenu kaznu zatvora izrečenu presudom Višeg suda u Podgorici od 29. decembra 2016. godine dobio za produžena krivična djela zloupotrebe službenog položaja putem podstrekavanja i prevare, izvršenih na organizovan način.

U kaznu zatvora uračunato je vrijeme koje je Marović proveo u pritvoru, od 17. decembra 2015. do 17. maja 2016. godine.

Rješenje je otpremljeno strankama, a na njega se može izjaviti žalba predsjedniku Višeg suda u Podgorici, preko Osnovnog suda u Kotoru, u roku od tri dana od dana prijema.

Marović je deset godina bio nedostupan crnogorskim nadležnim organima.

Crnogorske vlasti su od 2019. godine poslale osam zahtjeva i urgencija Srbiji za izručenje Marovića, ali zvanični Beograd nikada nije odgovorio na njih.

Advokat Zdravko Begović, koji je bio Marovićev branilac tokom krivičnog postupka, rekao je u jučerašnjem gostovanju na TV Vijesti da nema informaciju o tome da li Marović ima namjeru da se vrati u Crnu Goru.

Osuđenom šefu budvanske kriminalne grupe i nekadašnjem visokom funkcioneru Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozaru Maroviću, danas apsolutno zastarijeva izvršenje jedinstvene kazne od tri godine i devet mjeseci zatvora, prenose „Vijesti“.

Marović će za nekoliko dana biti slobodan čovjek i moći će, iz Beograda, nesmetano da dođe u Crnu Goru. Viši sud, odmah nakon 10. oktobra, konstatovaće da je nastupila apsolutna zastara, piše beogradski Danas.

Ministarstvo pravde Crne Gore uputilo je 6. oktobra Srbiji novu urgenciju za izručenje Marovića, četiri dana prije nego što je nastupila apsolutna zastara izvršenja zatvorske kazne.

To je bilo osmo obraćanje crnogorskih vlasti Srbiji tim povodom, a iz Ministarstva pravde kazali su da su poslali tri zamolnice i pet urgencija.

„Tri urgencije, uključujući i današnju, poslate su po nalogu aktuelnog ministra pravde Bojana Božovića“, rekao je 6. oktobra sagovornik „Vijesti“.

Marović, koji je bio i predsjednik nekadašnje državne zajednice Srbije i Crne Gore u Beogradu, glavnom gradu Srbije, se nalazi od 2016. godine. Nakon priznanja krivice i izlaska iz pritvora u maju te godine otišao je u prijestonicu Srbije zbog, kako je saopštavala njegova odbrana, liječenja od depresije. Na izdržavanje zatvorske kazne nije se javio, a Srbija ga, uprkos višegodišnjim zahtjevima crnogorskih vlasti, nije izručila.

Marović je sa Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT) 2016. zaključio dva sporazuma o priznanju krivice, prihvatajući odgovornost za ulogu u budvanskim korupcionaškim aferama. Priznao je da je bio na čelu kriminalne grupe koja je, prema nalazima tužilaštva, oštetila Opštinu Budva za oko 45 miliona eura.

Sporazumi su obuhvatali malverzacije u predmetima „TQ Plaza“, plato na Jazu, prodaja zemljišta na Prijevoru, „Donji bulevar“, seoski put u Krapini, „Kopirajt“ i „Properti investment“. Pred Višim sudom u Podgorici priznao je zloupotrebu službenog položaja putem podstrekavanja i prevaru.

Potpisani sporazumi proglašeni su tajnim dokumentima, pa je javnost uskraćena za detalje tih akata.

Iako je prihvatio krivicu, Marović je u tadašnjem pisanom obraćanju javnosti tvrdio da od spornih poslova nije imao lične koristi i da je prihvatio da vraća dugove drugih. Priznanje je objašnjavao i strahom za porodicu, dok je sud utvrdio da je krivično djelo priznao svjesno i dobrovoljno.

Marović je bio i predsjednik crnogorskog parlamenta, dugogodišnji bliski partijski saradnik bivšeg predsjednika i premijera Crne Gore i nekadašnjeg lidera DPS-a Mila Đukanovića i jedan od glavnih ideologa DPS-a, koji je Crnom Gorom vladao tri decenije, do izbora u avgustu 2020. godine.