DRUŠTVO
BIVŠI GLAVNI SPECIJALNI TUŽILAC I POMOĆNIK DIREKTORA UPRAVE POLICIJE
Tužilaštvo podiglo optužnicu protiv Katnića i Lazovića
Katnić i Lazović okrivljeni su za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja

Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici predata je danas optužnica Specijalnog državnog tužilaštva protiv bivšeg GST-a Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Zorana Lazovića, potvrđeno je „Vijestima“.
Katnić i Lazović okrivljeni su za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.
Kako se i očekivalo, SDT je u zakonskom roku od šest mjeseci, okončalo istragu protiv Katnića i Lazovića, koji su uhapšeni 14. aprila ove godine.
Lazović se tereti da je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi osim Katnića i specijalni tužilac Saša Čađenović i sin Lazovića, agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović.
Ranijom odlukom Vrhovnog suda, Katnić i Lazović mogu ostati u pritvoru do 14. oktobra kada će se ponovo vijećati da li će ostati u Spužu.
Okrivljeni Zoran tereti se da je povezan sa skidanjem zabrane ulaska u Crnu Goru Beograđa Veljka Belivuka i Marka Miljkovića. On se tereti i da štitio člana kriminalne kavačke grupe Duška Roganovića jer je, kako se navodi, nekadašnjim tužiocima Katniću i Čađenoviću naredio da ga isključe iz krivičnih predmeta.
Specijalno državno tužilaštvo je, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, danas predalo optužnicu protiv Zorana Lazovića, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja, produženo krivično djelo pranje novca i produženo krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija i Milivoja Katnića, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.
Iz SDT-a objašnjeno je da je optužnica podignuta nakon štro je iz dokaza prikupljenih u izviđaju i istrazi utvrđeno da postoji osnovana sumnja da je Zoran Lazović, u 2020. godini, u Crnoj Gori, organizovao kriminalnu organizaciju, čiji su pripadnici postali okrivljeni Milivoje Katinć i optuženi Petar Lazović, i Saša Čađenović i druga za sada nepoznata lica, a koja je sarađivala sa kriminalnom organizacijom koju je organizovao Radoje Zvicer:
„I imala za cilj vršenje krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, za koja se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od četiri godine ili teža, i to nepreduzimanjem krivičnog gonjenja prema istaknutim članovima te i svoje kriminalne organizacije, a radi sticanja nezakonite dobiti i moći, pri čemu je svaki član kriminalne organizacije imao unaprijed određen zadatak i ulogu, njeno djelovanje je planirano na duže vrijeme i zasnivalo se na primjeni određenih pravila unutrašnje kontrole i discipline članova a postojao je uticaj dijela kriminalne organizacije na izvršnu vlast – Upravu policije Crne Gore i druge važne društvene činioce – Specijalno državno tužilaštvo“.
Ističu da jLazovića sumnjiče da je uz decembru 2020. u Podgorici, kao pomoćnik direktora Uprave policije za Sektor za suzbijanje organizovanog kriminala i korupcije, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja, pribavio korist Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, pripadnicima Zvicerove kriminalne organizacije.
„Na način što je, na zahtjev R.Z., koji mu je prenio njegov sin, optuženi P.L., obezbijedio da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost, a što su V.B. i M.M. iskoristili, jer su, tokom januara, boravili u Crnoj Gori, kod R.Z., organizatora svoje kriminalne organizacije, ali i ostvarivali neposredan susret i ručak sa okrivljenim Z. L., koji je potom, zajedno sa okrivljenim M. K. a u cilju prikrivanja izvršenog krivičnog djela, u javnim i medijskim nastupima, obmanjivao javnost da su ta lica u Crnu Goru ušla na zahtjev policije Republike Srbije i da su prema njima Uprava policije Crne Gore i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje, u skladu sa zakonom“.
Lazovića i Katnića sumniče da su isto u decembru 2020. godine, u Podgorici, „zajednički, protivpravnim iskorišćavanjem svojih službenih položaja i ovlašćenja i nevršenjem svojih službenih dužnostim“, pribavili korist Dušku Roganoviću, istaknutom članu Zvicerove kriminalne organizacije.
„Jer okrivljeni Z.L. nije naredio da policija i kod D.R. inicira pretresanje i protiv njega podnese izvještaj kao dopunu krivične prijave, iako su prethodno prikupljeni dokazi i obavještenja iz kojih je proizilazio osnov sumnje da je D.R. učinio krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije i druga za koja se goni po službenoj dužnosti, a da je, kao organizator kriminalne organizacije, potom naredio njenom pripadniku – okrivljenom M.K. da po službenoj dužnosti ne pokreće postupak protiv D. R., što je okrivljeni M.K. prihvatio, iako je i sam znao da postoje dokazi i obavještenja za osnove sumnje da je D.R. izvršio krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, pa je naložio optuženom specijalnom tužiocu S. Č. da ne pokreće postupak protiv D. R., ne odobri policiji da podnese i sam da ne podnosi sudu zahtjev za donošenje naredbe za pretresanje i njegovog stana i drugih prostorija, što je S. Č. prihvatio, zbog čega su službenici policije inicirali pretresanje kod drugih lica i samo protiv njih, po nalogu S.Č. podnijeli izvještaj kao dopunu krivične prijave, ali ne i protiv D.R., pa su mu tako okrivljeni Z. L. i M. K. i optuženi S. Č. pribavili korist u vidu nepreduzimanja radnje dokazivanja i nepokretanja postupka protiv njega“.
Nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca sumnjiče da je, u januaru 2022. godine, skupa sa optuženim specijalnim tužiocem Čađenovićem, koji je bio obrađivač predmeta, nevršenjem svoje službene dužnosti pribavio korist optuženom Petru Lazoviću,Ljubu Miloviću, Radoju Zviceru i Dušku Rogaanoviću i još sedmorici pripadnika te kriminalne organizacije.
„Jer iako je znao da postoje osnovi sumnje da su učinili krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, se saglasio sa odlukom koju je donio optuženi S.Č., da se ne preduzima krivično gonjenje protiv njih, a potom je okrivljeni M.K., ostvarujući dalje svoju ulogu i zadatak u kriminalnoj organizaciji, u javnim i medijskim nastupima obmanjivao javnost da optuženi P. L., sin okrivljenog Z.L., nije pripadnik kriminalne organizacije R. Z., već prikriveni policijski službenik na tajnom zadatku, dok je, nakon što je utvrđeno da je optuženi S.Č. donio očigledno nezakonitu odluku, Specijalno državno tužilaštvo, a nakon sprovedene istrage, podiglo optužnicu protiv 11 optuženih lica, zbog velikog broja teških krivičnih djela, a po kojoj je u toku krivični postupak pred sudom“, saopšteno je iz SDT.
Oni ističu da postoji i osnovana sumnja i da je okrivljeni Zoran Lazović u periodu od marta 2021. do marta 2024. godine, u Podgorici, lažno prikazivao činjenice o porijeklu novca za koji je znao da je pribavljen kriminalnom djelatnošću:
„Jer je, kao javni i bivši javni funkcioner Agenciji za sprječavanje korupcije podnosio izvještaje u kojima je lažno prikazivao da je ostvarivao prihode od poljoprivrede u iznosima od po 2.500,00 € mjesečno, iako nije vršio promet poljoprivrednih proizvoda i hrane, niti je u registar ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede upisan kao proizvođač poljoprivrednih proizvoda namijenjenih tržištu, već je na taj način lažno prikazivao porijeklo novca pribavljenog kriminalnom djelatnošću – izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije za koje je protiv njega podignuta optužnica, i kriminalnom djelatnošću – neovlašćenom prodajom opojne droge i krijumčarenjem i prodajom cigareta svog sina – optuženog P.L., protiv kojeg je Specijalno državno tužilaštvo podiglo više optužnica za više krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i krijumčarenje“.
Dodaju da postoji osnovana sumnja i da su Lazović i Katnić, u aprilu ove godine, u kućama koje koriste, u Bijelom polju i Danilovgradu neovlašćeno držali vatreno oružje i municiju, za koje je im nije izdata odgovarajuća isprava o oružju, a okrivljeni Lazović i djelove oružja i municiju, čije držanje je građanima zabranjeno.
U optužnici je predloženo da se okrivljenima produži pritvor.
DRUŠTVO
Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.
Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.
„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
DRUŠTVO
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.


Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.
Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.
- HRONIKA4 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- DRUŠTVO4 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA4 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA2 дана ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA3 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić