Connect with us

DRUŠTVO

U Crnoj Gori više od 97.000 stranaca sa regulisanim boravkom: Najviše državljana Srbije, Rusije i Turske

Privremeni boravak radi zapošljavanja može trajati najduže dvije godine, dok se preduzetnicima i izvršnim direktorima dozvola može produžavati bez ograničenja
Stalni boravak može se izdati strancu koji je do dana podnošenja zahtjeva u Crnoj Gori neprekidno i zakonito boravio pet godina na osnovu privremenog boravka

U Crnoj Gori regulisan boravak ima više od 97.000 stranaca, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) od 31. jula. Od tog broja, privremeni boravak imaju 67.344 stranca, a stalni njih 29.783.


Od ukupnog broja stranaca s privremenim boravkom, dozvolu za privremeni boravak i rad ima 40.907 njih (borave u državi duže od 90 dana), rečeno je “Vijestima” iz MUP-a.

Broj stranaca s privremenim boravkom raste iz godine u godinu. Prema podacima MUP-a, u 2023. godini privremeni boravak imalo je 64.285 stranaca, u 2024. njih 64.945, a prošle godine 67.807.


“Shodno statistici, od 2023. do danas bilježi se rast broja stranaca koji u Crnoj Gori imaju privremeni boravak”, naveli su iz MUP-a.
Kad je riječ o strukturi stranaca po zemljama porijekla, najzastupljeniji su državljani Srbije, Ruske Federacije i Turske.


Koliko dugo stranac može ostati


Na pitanje koliko dugo stranac može zakonito boraviti u zemlji na osnovu privremenog boravka, iz MUP-a pojašnjavaju da je boravak stranca u smislu Zakona o strancima – boravak do 90 dana, privremeni boravak i stalni boravak.

Dodaju da se dozvola za privremeni boravak izdaje s rokom važenja do jedne godine, uz mogućnost produženja ako su ispunjeni zakonski uslovi, zavisno od pravnog osnova boravka.

“Dozvola za privremeni boravak i radi zapošljavanja izdaje se na najduže godinu dana i može se produžiti najviše do dvije godine, što znači da se ne može produžavati neograničeno”, navode iz MUP-a.


Izuzetak su, kažu, preduzetnici i izvršni direktori u privrednim društvima u kojima su jedini vlasnici ili vlasnici više od 51 odsto kapitala. Njima se, kažu iz MUP-a, dozvola može produžavati sve dok ispunjavaju zakonske uslove i dokažu da su po osnovu poreza i doprinosa izmirili najmanje 5.000 eura na godišnjem nivou.

Stalni boravak, kako dodaju, može se odobriti strancu koji je do dana podnošenja zahtjeva u Crnoj Gori neprekidno i zakonito boravio pet godina na osnovu privremenog boravka.


Uslovi za državljanstvo


Iz MUP-a nijesu dostavili “Vijestima” podatak o tome koliko je najduže jedno strano lice neprekidno boravilo u Crnoj Gori, a da nije steklo državljanstvo, već su pojasnili zakonski okvir za sticanje crnogorskog državljanstva.

Prema Zakonu o crnogorskom državljanstvu, podnosilac zahtjeva za prijem mora kumulativno ispuniti niz uslova: da je navršio 18 godina života, da ima otpust iz državljanstva druge države, da u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi deset godina prije podnošenja zahtjeva, da ima obezbijeđen smještaj i stalan izvor prihoda koji mu omogućava materijalnu i socijalnu sigurnost, da nije osuđivan na bezuslovnu kaznu zatvora dužu od jedne godine, da poznaje crnogorski jezik u mjeri dovoljnoj za osnovnu komunikaciju, da ne postoje smetnje iz razloga bezbjednosti i odbrane, te da je izmirio dospjele poreske i druge zakonske obaveze.

Za bračne partnere crnogorskih državljana propisani su blaži uslovi. Lice koje je u braku sa crnogorskim državljaninom najmanje tri godine i u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi najmanje pet godina, može steći državljanstvo prijemom ako ispunjava dio navedenih uslova.


Zahtjev se, kako navode iz MUP-a, najčešće odbija zbog postojanja bezbjednosnih smetnji, nedovoljne dužine zakonitog i neprekidnog boravka prije podnošenja zahtjeva ili neispunjavanja nekog drugog zakonskog uslova.

Iz MUP-a pozivaju strance koji zakonito i neprekidno borave u Crnoj Gori u trajanju propisanom zakonom, a žele da steknu državljanstvo, da podnesu zahtjev područnoj jedinici ili filijali za građanska stanja i lične isprave prema mjestu boravka. Ukoliko ispunjavaju ostale zakonske uslove, nakon sprovedenog upravnog postupka steći će crnogorsko državljanstvo prijemom.

Prema Zakonu o crnogorskom državljanstvu, podnosilac zahtjeva za prijem mora kumulativno ispuniti niz uslova: da je navršio 18 godina života, da ima otpust iz državljanstva druge države, da u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi deset godina prije podnošenja zahtjeva, da ima obezbijeđen smještaj i stalan izvor prihoda koji mu omogućava materijalnu i socijalnu sigurnost, da nije osuđivan na bezuslovnu kaznu zatvora dužu od jedne godine…

DRUŠTVO

Podgorički vatrogasci spasili dvoje djece i odraslu osobu iz sniježnih smetova na Komovima

Akcija njihovog izvlačenja trajala šest sati

Detalj sa akcije, Foto: Služba zaštite i spašavanja Glavnog grada

Podgorički vatrogasci sinoć su na području Komova iz sniježnih smetova evakuisali jednu odraslu osobu i dvoje djece.

U akciji su učestvovali komandir Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada Nikola Bojanović, rukovodilac i četiri vatrogasca-spasioca.

Bojanović je „Vijestima“ rekao da je dojava o osobama koje su ostale u snijegu na Komovima primljena u 13:28, te da su nakon toga pripadnici Službe započeli akciju spašavanja.

Akcija je završena u 19:30.

Bojanović je „Vijestima“ rekaao da su nakon više od šest sati izuzetno zahtjevne akcije, uspješno evakuisani jedna odrasla osoba i dvoje djece iz sniježnih smetova na Komovima.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Poslanica Božović podnijela inicijativu: Divna Veković da dobije spomenik u Beranama

Iz Nove srpske demokratije su naveli da je Veković prva ljekarka u Crnoj Gori i jedna od najznačajnijih žena u istoriji naše države, koja je svojim obrazovanjem, stručnim radom, humanitarnim angažovanjem i doprinosom medicini, književnosti i kulturi ostavila neizbrisiv trag

Poslanica i potpredsjednica Nove srpske demokratije, Jelena Božović, podnijela je Opštini Berane inicijativu za pokretanje postupka podizanja spomenika Divni Veković.

Iz NSD su naveli da je Veković prva ljekarka u Crnoj Gori i jedna od najznačajnijih žena u istoriji naše države, koja je svojim obrazovanjem, stručnim radom, humanitarnim angažovanjem i doprinosom medicini, književnosti i kulturi ostavila neizbrisiv trag.

„Divna Veković rođena je 1886. godine u selu Lužac kod Berana. Osnovnu školu završila je u manastiru Đurđevi Stupovi u Beranama, nižu gimnaziju u Skoplju, a potom Djevojački institut na Cetinju. Kao izuzetno nadarena učenica dobila je stipendiju Knjaževine Crne Gore, zahvaljujući kojoj je školovanje nastavila u Francuskoj. Obrazovala se u Amijenu i Parizu, na Sorboni, gdje je završila babičku školu, a stekla je i obrazovanje iz stomatologije. U Beogradu je 1926. godine odbranila doktorat iz književnosti“, naveli su iz te partije.

Divna Veković bila je prva ljekarka u Crnoj Gori, a njen život i rad predstavljaju izuzetno svjedočanstvo o obrazovanju i emancipaciji žena u vremenu kada je visoko obrazovanje bilo dostupno malom broju žena.

„Posebno se istakla humanitarnim radom tokom Balkanskih ratova i Prvog svjetskog rata. Kao članica Međunarodnog crvenog krsta u Ženevi pomagala je ranjenicima i ratnim zarobljenicima, a njeno ime vezuje se i za rad na Solunskom frontu. Svoj život posvetila je pomaganju bolesnima, ranjenima i siromašnima“, stoji u saopštenju.

Dodaje se da je njen doprinos književnosti i kulturi bio jednako značajan.

„Prva je prevela Njegošev „Gorski vijenac“ na francuski jezik, a prevodila je i djela Vuka Karadžića, Jovana Jovanovića Zmaja i narodne epske pjesme. Autorka je francusko-srpskog rječnika, a značajan doprinos dala je i očuvanju etnografske baštine Vasojevića, posebno tradicionalne nošnje“, ističe se.

U obrazloženju inicijative Božović je ukazala na potrebu da se podizanjem spomenika oda priznanje ženi koja je potekla iz beranskog kraja, školovala se u značajnim evropskim obrazovnim centrima i svojim radom ostavila trajno nasljeđe u medicini, humanitarnom djelovanju, književnosti i kulturi.

„Podizanje spomenika Divni Veković predstavljalo bi čin očuvanja istorijskog sjećanja na jednu od znamenitih žena iz Crne Gore, čije životno djelo prevazilazi lokalne okvire. Istovremeno, spomenik bi bio simbol značaja obrazovanja, humanosti i doprinosa žena razvoju društva“, poručuju iz NSD.

Božović je zatražila da nadležni organi Opštine Berane, u skladu sa Zakonom o spomen-obilježjima, blagovremeno pokrenu potrebnu proceduru kako bi se predlog uvrstio u skupštinsku proceduru za decembarsku sjednicu Skupštine opštine Berane.

„Očekuje se da inicijativa dobije podršku svih odbornika, bez obzira na političku pripadnost, kako bi Berane trajno sačuvale uspomenu na Divnu Veković i odale priznanje njenom izuzetnom životnom djelu“, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Tone zemlje zatrpale put Bijelo Polje-Mojkovac: Ugrožena i porodična kuća

Mašine pokušavaju da raščiste teren

Foto: Screenshot/RTCG

Tone zemlje obrušile su se na magistralni put Bijelo Polje – Mojkovac, prenosi RTCG.

Odron je obustavio saobraćaj i ugrozio kuću porodice Dragana Sošića.


Mašine pokušavaju da raščiste teren.

Posao otežava to što voda koja je pokrenula klizište potkopava teren i za sada se ne može procijeniti kada će se put raščistiti i osposobiti za saobraćaj, navodi RTCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije