Connect with us

EKONOMIJA

BIVŠE RUKOVODSTVO UNIŠTILO DIO DOKUMENTACIJE

U Plantažama zapaljene platne liste

Inspektori otkrili da je uništen dio poslovne dokumentacije. Dvije osobe saslušane su tim povodom, kazali Vijestima iz Uprave policije

Bivša izvršna direktora “Plantaža” Verica Maraš i bivši predsjednik Odbora direktora kompanije Veselin Vukotić

Bivše rukovodstvo Plantaža uništilo je dio dokumentacije te kompanije, a istražitelji Specijalnog policijskog tima (SPO) provjeravaju šta je sve spaljeno, rekao je za podgoričke „Vijesti“ sagovornik iz Uprave policije.

On je objasnio da su do sada konstatovali da je zapaljen dio spisa koji se odnosi na platne liste u toj državnoj firmi.

“Za sada nismo utvrdili da je uništena neka bitna dokumentacija… Postoji kompjuterski program koji evidentira uplate, podatke ima i banka koja isplaćuje novac, tako da teško mogu sakriti bilo kakve nezakonitosti… Vidjećemo šta će istraga pokazati do kraja”, rekao je izvor Vijesti.

On je kazao da ipak utvrđuju i da li je riječ o isplatama “na ruke”, koje su eventualno bile zavedene samo u internim dokumentima.

Prema nezvaničnim informacijama, i novi direktor te kompanije interesovao se kod zaposlenih – šta je od papira i zbog čega spaljeno.

“Inspektori su obavili razgovor sa dvije osobe koje su bile uključene u tu priču”, saopšteno je Vijestima iz policije.

Istraga

Policijski inspektori prije sedam dana izuzeli su dio poslovne dokumentacije iz Plantaža, u sklopu istrage koju je pokrenulo Specijalno državno tužilaštvo. To je učinjeno nakon što je Državna revizorska institucija (DRI) objavila izvještaj, uz duplu negativnu ocjenu.

Vijestima je potom iz SPO rečeno da nisu stekli utisak da je uništena dokumentacije, ali da će to tek utvrditi: “Svakako, ako su i nešto pokušavali, DRI je imala uvid u tu dokumentaciju, pa će nam to koristiti”, objasnio je izvor iz istrage.

izvještaju o kontroli poslovanja “Plantaža”, DRI je utvrdila kršenja šest zakona o reviziji, privrednim društvima, zaštiti na radu, sprečavanju nelegalnog poslovanja, radu i sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, kao i kršenju više pravilnika kojim se definiše poslovanje kompanija.

Utvrđeno je korišćenje gotovine za isplate bez jasnog osnova i mimo zakona, isplate novca bez potpisanog ugovora i ispostavljenih faktura, prodaja proizvoda bez jasnog cjenovnika i kriterijuma pojedinim partnerima, sumnjive transakcije,nepostojanje revizorskog odbora i brojnih internih akata kompanije…

Zbog svega ovoga DRI je tada dala duplo negativno mišljenje na finansijsko poslovanje i na reviziju usklađenosti poslovanja Plantaža sa zakonskim i podzakonskim propisima.

DRI svako negativno mišljenje, shodno procedurama, dostavlja Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT).

Izvještaj se odnosio na rad kompanije u 2018. i za dio u 2019. godini, ali i na praksu iz prethodnih godina.

U kontrolisanom periodu izvršna direktorka bila je Verica Maraš, a predsjednik Odbora direktora Veselin Vukotić.

Brisanje

Maraš je u od DRI tražila da se izbrišu pojedini djelovi izvještaja u kojima su navedene nepravilnosti, jer bi njihovo “objavljivanje bilo kršenje interne poslovne tajne kompanije”, kao i da se izbriše nekoliko ocjena DRI o radu kompanije ili da se one ublaže.

Ona je revizorima, kako je navedeno u izvještaju, predlagala da na sastanku razjasne sve dileme u cilju uspješne saradnje, zamjerajući revizorima da su previše detaljno dali izvještaj o trošenju novca iz blagajne – “jer asocira na nelegalno poslovanje”.

Na primjedbu da za određene proizvode i usluge nema cjenovnika, Maraševa je objasnila da je i to poslovna tajna…

Piše da je zamjerila i na ocjenama DRI da kompanija nije vršila namjensko podizanje gotovine, jer je “previše istaknuto” i navodi da to treba drugačije obrazložiti.

Tvrdila je i da se previše prostora daje tretmanu obračuna dnevnica za službena putovanja, da se detaljno daju specifikacije troškova “s kim radimo i u kojim iznosima”, tražila i da se izbriše konstatacija “pored evidentnih problema” u poslovanju…

Milionski dug

Vanredne revizija koju je početkom godine zatražilo Ministarstvo poljoprivrede nedavno je zaključila da kompanija duguje 45 miliona eura.

Utvrdili su i da se nalazi se pred stečajem.

Kao razlog za takvo stanje navedeno je neracionalno poslovanje proteklih godina, trošenje ogromnih količina novca na sporne naknade i druge privilegije koje je rukovodstvo dodjeljivalo sebi.

Iz doskrorašnjeg borda direktora saopštili su da je za krizu kriva pandemija koronavirusa i gubitak ruskog tržišta, kao i da kompanija na zalihama ima 20 miliona litara vina vrijednih 35 do 38 miliona eura.

Iz Ministarstva poljoprivrede, ranije su iskazali sumnje u tačnost vrijednosti zaliha koja se navodila u bilansima te državne kompanije.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije