Connect with us

DRUŠTVO

SAOPŠTENO IZ MINISTARSTVA PRAVDE

U proteklih osam godina tzv. CPC dobila 440.000 eura od države

Islamska zajednica je dobila 430.000 eura, Mitropolija Crnogorsko-primorska 371.000, Katolička crkva 198.000, a Jevrejska zajednica 141 hiljadu

Takozvana CPC, Foto: Danijela Lasica

Po novom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, koji je usvojila nova vlast nakon pobjede na izborima, u evidenciju vjerskih zajednica upisale su se sve četiri eparhije Srpske pravoslavne crkve (SPC) u našoj zemlji pa je sada u Crnoj Gori ukupno evidentirano 20 vjerskih zajednica, koje su zakonom priznate.

„Kada govorimo o vjerskim zajednicma koje su tražile upis u evidenciju po novom Zakonu, riječ je o četiri – to su Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP), Eparhija budimljnsko-nikšićka, Eparhija zahumsko-hercegovačka i Eparhija Mileševska, koja je i posljednja evidentirana. Mi sad na osnovu tog upisa te posljednje četiri, imamo 20 evidentiranih vjerskih zajednica u Crnoj Gori do ovog momenta”, kazao je državni sekretar u Ministarstvu pravde Bojan Božović.

MCP je prijavu za upis podnijela 9. juna i u njoj navela da je osnovana 1220. godine, da joj je sjedište Cetinjski manastir i da je ovlašćeno lice mitropolit Joanikije.

Po podacima na sajtu Ministarstva pravde, Eparhija budimljansko-nikšićka u Knjigu evidentiranih vjerskih zajednica upisana je takođe u junu i Zahumsko-hercegovačka u julu. Eparhija budimljansko-nikšićka takođe je navela da je osnovana 1220. godine. Treća eparhija SPC u Crnoj Gori – Mileševska, evidentirana je ovog mjeseca.

Ostalih 16 vjerskih zajednica evidentirano je na osnovu ranije važećeg Zakona i to su – Jehovini svjedoci, Crnogorska pravoslavna crkva (CPC), Barska nadbiskupija, Kotorska biskupija, Crkva Isusa Hrista Svetaca posljednjih dana u Crnoj Gori, Jevrejska zajednica, Crkva Hristovog Jevanđelja, Eparhija podgoričko-dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore, Hrišćanska Adventistička Crkva, Hrišćanski centar Svetionik, Jevanđeoska crkva Riječ Božija, Hrišćanska zajednica Mozaik, Biblijska Hrišćanska Zajednica, Zajednica Jevanđelja Isusa Hrista, Islamska zajednica I vjerska zajednica pod nazivom – Baha i Vjera.

U dokumentaciji koju je tzv. CPC dostavila Ministarstvu 2020., nema podataka o osnivanju te vjerske zajednice već je priloženo uvjerenje MUP-a od 17. januara 2000., kada je tzv. CPC prijavljena u cetinjskoj policiji.

Po novom Zakonu, Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica, osim Knjige evidentiranih čini i Knjiga registrovanih vjerskih zajednica u koju se upisuju novoosnovane vjerske zajednice.

„Do ovog momenta nemamo nijednu registovanu vjersku zajednicu, iako smo u proceduri za registraciju nekoliko vjerskih zajednica, koje su dostavile diokumentaciju, ali moraju da je upodobe zakonskim kriterijumima.”, kazao je Božović.

Iz Ministarstva pravde TV Vijesti je saopšteno i da je u proteklih osam godina vjerskim zajednicama iz budžeta isplaćeno blizu million i 600 hiljada eura. CPC dobila je 440 hiljada eura, Islamska zajednica blizu 430 hiljada, Mitropolija crnogorsko primorska oko 371 hiljadu, Katoličkoj crkvi opredijeljeno je u tom period blizu 198 hiljada eura, a Jevrejskoj zajednici 141 hiljada.

Prošle godine Eparhija podgoričko dukljanska Pravoslavne crkve Crne Gore na čelu sa Lavom Lajovićem dobila je nešto preko 9 hiljada eura, kažu iz Ministarstva.

Naglašavaju da je sloboda vjeroispovijesti osnovno ljudsko pravo, te da je zadatak tog resora da se snažno zalaže za njeno poštovanje. U tom cilju, kako poručuju, na sajtu Ministartva uskoro će biti sve neophodne informacije, koje se tiču vjerskih zajednica.

„Da tako javnost ima jasnu sliku o tome koje su sve vjerske zajednice zakonom priznate u Crnoj Gori…”, zaključio je Božović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije