Četrdesetogodišnji Beranac G. Z. sumnjiči se da je u kontinuitetu, od septembra prošle do početka decembra ove godine, seksualno uznemiravao djevojčicu, zbog čega je počela da pada u nesvijest kad bi ga ugledala.

Nakon medicinskih pretraga, ustanovljeno je da je dijete pod traumom, a ona je početkom decembra odlučila da sve ispriča sestri od strica, nakon čega su se zajedno povjerile stricu i ocu oštećene, kada je četrdesetogodišnjak i prijavljen policiji, a potom i uhapšen.

Viši sud u Bijelom Polju odbio je da ukine pritvor Berancu, obrazlažući da je žalba njegovog branioca neosnovana. Tu odluku donijelo je vijeće kojim je predsjedavala sutkinja Raja Joksimović, a u kom su bili i Svetlana Načić i Almir Muratović.

U rješenju kojim je odbijena žalba branioca G. Z. piše da osnovana sumnja da je taj Beranac izvršio kivično djelo nedozvoljene polne radnje proizlazi iz spisa predmeta.Iz sudskih spisa proizlazi da progon maloljetnice traje od početka septembra 2024. godine, kad ju je komšija G. ispratio do kuće, zagrlio je, a potom joj zavukao ruku ispod majice dodirivajući joj grudi i pitao: “Je li ti neprijatno?…”.

„Kada je odgovorila da jeste, odmakao se od nje. U trenutku kada je zagrlio, primakao je glavu uz njen vrat mirišući i dodirivajući joj kosu. Na mjestu gdje se skreće prema kući njegovog brata prišao je i poljubio je u usta. Nakon nekoliko dana od tog događaja, kada je išla da sretne brata iz škole, primijetila je G. kako stoji u mraku sa puškom na ramenu. U tom trenutku je osjetila strah i doživjela šok. Tada joj je on rekao: ‘Komšinice, komšinice ne plaši se, ja sam!’. Nekoliko dana nakon ovog događaja, do škole je išla sama, kada je autom naišao G. i zaustavio se pored nje tražeći da uđe u auto kako bi je on povezao, ali ona nije pristala, kada je on izašao iz auta i povišenim tonom tražio od nje da uđe u auto, vidno uznemiren. Takođe, jedne prilike došao je kod nje kući gdje je bila sama sa bratom i skuvala mu kafu, pa kako je prije toga krenula da širi veš, on je krenuvši kući, kada je vidio da ide na sprat krenuo za njom i rekao joj da hoće da pogleda kako je njen otac napravio neke grede”, piše u spisima.

Maloljetnica je ispričala da je u julu 2025. godine, dok je bila na jednom rođendanu, G. čudno gledao, što je bilo veoma neprijatno, zbog čega je otišla u drugu sobu u kojoj je bilo još dvoje ljudi.

On je, ispričala je, došao nakon pet minuta u tu prostoriju, sjeo na drugi kraj kreveta i počeo da joj se približava, pa je naslonio njegovu ruku do nje i nešto joj pričao:

“Ali ona nije čula njegove riječi, jer joj je bilo neprijatno i plašila se da joj nešto ne uradi”.

Istog dana, kada je kasnije izašla na terasu, došao je kod nje i pitao: ‘Ima li simpatiju?’’.

Njeno stanje pogoršalo se krajem tog mjeseca, kada je njen stric počeo da pravi kuću pored njihove, na kojoj je G. radio svaki dan kao majstor.

Upravo u tom periodu počela je svakodnevno da pada u nesvijest, ali je nakon raznih pregleda utvrđeno da nema nikakvih zdravstvenih problema, već je njen problem psihičke prirode, odnosno da je njeno stanje uzrokovano traumom.

U novembru, nakon što se vratila iz bolnice, G. je sa svojom majkom došao da je posjeti, ispričala je oštećena inspektorima, navodeći da se osjećala neprijatno, da joj je smetalo njegovo prisustvo, zato što je uporno gledao.

„Nakon čega je izgubila svijest, a kada je otvorila oči na vratima je vidjela G. pa je opet izgubila svijest. Dok je boravila kod strica u Podgorici odlučila je da svoj problem ispriča sestri od strica, što je ona ispričala njenom stricu i ocu, nakon čega su odlučili da istog prijave policiji. G. nije vidjela posljednja dva dana, ali od istog osjeća veliki strah, uznemirenost i neprijatnost pri samoj pomisli da bi mogla nedje da ga sretne, a naročito kada je sama jer se plaši šta bi mogao da joj uradi”, interpretiraju njenu izjavu sudije.

Odbacujući žalbu branioca, sudije obrazlažu da osnovana sumnja predstavlja osnovni preduslov da bi se nekom licu odredio pritvor, dok će činjenica da li je okrivljeni zaista izvršio krivično djelo koje mu se stavlja na teret biti utvrđena u daljem toku krivičnog postupka.

“Po nalaženju vijeća ovog suda, a suprotno žalbenim navodima, sudija za istragu pravilno nalazi da postoje okolnosti za određivanje pritvora protiv okrivljenog po pritvorskom osnovu iz čl. 175 st. 1 tač. 1 ZKP. Naime, u konkretnom slučaju postoji više okolnosti, koje opravdano upućuju na opasnost od bjekstva okrivljenog”, konstatuju sudije bjelopoljskog Višeg suda.

Navode da je pritvor, osim zbog opasnosti od bjekstva, opravdano određen i zbog opasnosti uticaja na svjedoke.

“Vijeće ovog suda nije našlo da postoje okolnosti koje bi opravdale ukidanje pritvora okrivljenom. Svrha navedenog pritvorskog osnova, imajući u vidu fazu postupka, po nalaženju ovog vijeća, ne bi se mogla ostvariti nekom drugom alternativnom zakonskom mjerom”, piše u rješenju.