Ustavni sud Crne Gore odbio je na današnjoj sjednici predloge za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti Temeljnog ugovora zaključenog između Vlade i Srpske pravoslavne crkve (SPC), kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Sud nije prihvatio inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, preambule i pojedinih članova tog dokumenta, zaključenog 3. avgusta 2022. godine. Nisu prihvaćene ni inicijative za ocjenu ustavnosti odredaba članova 5, 7, 12 i 19 Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Ustavni sud je većinom glasova, uz različito izdvojeno mišljenje sudija Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica. Nisu prihavećene inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odedaba čl.5, 7 i 19 istog Zakona, i odbačen je zahtjev za obustavu izvršenja odredaba čl .5, 7 i 19, kao i radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba člana 7 istog Zakona.

Jednoglasno nije prihvaćena inicijativa za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbe člana 12 Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica.

Sud je većinom glasova, uz zajedničko različito izdvojeno mišljenje sudija Dragane Đuranović i Budimira Šćepanovića, donio odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti Temeljnog ugovora, te odbio predlog za utvrđivanje neustavnosti i nezakonitosti, stava 3 Preambule, kao i člana 2 st. 1 i 4, člana 6 st. 3, člana 7 st 4 i 6 člana 8, člana 10 st. 2, člana 12 st.1. i Temeljnog ugovora iz stava I izreke ove Odluke. Nisu prihvaćene inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora iz stava I izreke, kao ni inicijative za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti i zakonitosti st.1, 2, 4, 5 i 6 Preambule, kao i člana 2 st.1 i 2, člana 3, člana 5, člana 6 st.2, člana 7 st. 3 i 4, člana 11, člana 12 Temeljnog ugovora iz stava I izreke Odluke.

Potpisivanje Temeljnog ugovora je bio zvanični razlog izglasavanja nepovjerenja Vladi Dritana Abazovića.

Izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti izbrisani su sporni članovi koji su se odnosili na potencijalni prelazak imovine vjerskih zajednica u državno vlasništvo, ako vjerske zajednice nemaju adekvatne dokaze da su vlasnici te imovine. Takođe je izbrisan član Zakona koji se odnosi na registraciju vjerske zajednice koja djeluje u Crnoj Gori i uveden termin o evidenciji vjerske zajednice.

Te odredbe su dovele do velikih protestnih litija u organizaciji Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) krajem 2019. i tokom 2020. godine i doprinijele smjeni vlasti u avgustu 2020.

Šta piše u saopštenju suda

Ustavni sud je, kako je saopšteno, nakon razmatranja postupka donošenja osporenih izmjena i dopuna Zakona o slobodi vjeroispovijesti, utvrdio da su ispunjeni uslovi da se odbije predlog za utvrđivanje neustavnosti tog akta.

“Da nema osnova za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba Zakon i da su se stekli uslovi za odbacivanje zahtjeva za obustavu izvršenja osporenih odredaba, odnosno radnji preduzetih na osnovu osporenih odredaba člana 7. Zakona”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da je Ustavni sud utvrdio da je za ocjenu formalne ustavnosti Zakona, odnosno postupka njegovog donošenja neposredno mjerodavna odredba člana 91. stav 1. Ustava, iz koje proizilazi da Skupština odlučuje većinom glasova prisutnih poslanika, na sjednici kojoj prisustvuje više od polovine svih poslanika.

“Sud je, na osnovu Zapisnika sa sjednice prvog vanrednog zasijedanja od 20. januara 2021. godine i Izvještaja o prisustvu i glasanju na toj sjednici, utvrdio da je donijet većinom glasova prisutnih poslanika koji čine više od polovine svih poslanika, odnosno na način utvrđen odredbama člana 91. stav 1. i Amandmana IV stav 1. na Ustav”, dodaje se u saopštenju.

Ustavni sud je ocijenio da zakonodavac osporenim odredbama članova 5, 7. i 19. Zakona nije prekoračio svoja ovlašćenja, niti je povrijedio ustavne principe o vladavini prava.

Sud je ocijenio i da osporene odredbe Zakona ne sadrže diskriminatorska ograničenja po bilo kojem diskriminatorskom osnovu, u odnosu na Ustav Crne Gore, niti u smislu u kojem Evropski sud za ljudska prava tumači diskriminaciju.

“Jer se njima ne pravi bilo kakvo razlikovanje između vjerskih zajednica, po osnovu bilo kojeg ličnog svojstva”, navodi se u saopštenju suda.

Ustavni sud je ocijenio da se osporene odredbe člana 5. i 7. Zakona ne mogu dovesti u pitanje ni u odnosu na ustavni i konvencijski princip o slobodi vjeroispovijesti, iz odredaba članova Ustava, Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i Evropske konvencije.

Sud je, saglasno navedenim stavovima Evropskog suda, konstatovao da je pravo na slobodu vjeroispovijesti od suštinskog značaja za pluralizam u demokratskom društvu i kao takvo predstavlja jedan od temelja takvog društva, jer je to pravo jedan od vitalnih elemenata koji čine identitet vjernika i njihov koncept života.

U saopštenju se navodi da je Ustavni sud našao da osporene odredbe člana 5. i 7. Zakona, koja uređuju pitanje pravnog položaja vjerskih zajednica, odnosno sticanje svojstva pravnog lica kroz odgovarajući postupak upisa u Jedinstvenu evidenciju vjerskih zajednica, ne predstavljaju ograničenje slobode ispoljavanja vjere ili uvjerenja.

Propisivanje mogućnosti da se vjerska zajednica upiše u javnu evidenciju koju država ustanovljava, po ocjeni Ustavnog suda, ne utiče na suštinu zajemčene slobode vjeroispovijesti ili uvjerenja, niti se ono može smatrati ograničenjem te slobode.

Ustavni sud, kako je saopšteno, smatra da sloboda vjerosipovijesti onih vjernika koji su sljedbenici vjerskih zajednica koje nisu označene kao „postojeće“ ni u čemi nije umanjena ili ograničena samo zbog činjenice da ih zakonodavac nije označio „postojećim“.

Sudije Ustavnog suda nijesu prihvatile inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Temeljnog ugovora, niti preambule i pojedinih članova tog dokumenta, koji je zaključen 3. avgusta 2022. godine.

Ustavni sud je ocijenio da ne postoje razlozi za pokretanje postupka za ocjenu saglasnosti s Ustavom i zakonom Temeljnog ugovora zbog materijalno-pravnih razloga.

Sud je, kako se navodi, posebno imao u vidu da su vjerska prava iz Temeljnog ugovora supstancijalno sadržana u gotovo identičnom ili sličnom obliku u pomenutim ugovorima koji su zaključeni sa drugim vjerskim zajednicama.

“Navedeno pokazuje da država u kontinuitetu i dosljedno realizuje poštovanje autonomije vjerskih zajednica i vjerskih prava uopšte, na šta se obavezala Ustavom, Zakonom o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, kao i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima”, saopšteno je iz Ustavnog suda.

U odnosu na prigovore podnosilaca formalno-pravne prirode, Ustavni sud je utvrdio da zaključenjem Temeljnog ugovora u ime Crne Gore nije prekoračena ustavna nadležnost Vlade.

Iz Ustavnog suda su istakli da Ustav ne uređuje način i postupak zaštite ljudskih prava i sloboda već, daje ovlašćenje zakonodavcu da, uz poštovanje ustavnih principa, uredi način njihovog ostvarivanja, kada ocijeni da je to neophodno i da uredi druga pitanja od interesa za interesa za Crnu Goru.

Kako su pojasnili, članom 10 Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, propisano je da se „pojedina pitanja od zajedničkog interesa za Crnu Goru i jednu ili više vjerskih zajednica mogu urediti ugovorom koji zaključuju Vlada i vjerske zajednice“.

Ustavni sud je ocijenio da time što je ugovor sa SPC potpisao tadašnji premijer Dritan Abazović nije povrijeđeno načelo podjele vlasti, niti je Vlada prekoračila ovlašćenje koje crpi ustavne nadležnosti.

“Naprotiv, obezbijeđeno je poštovanje ustavnosti i zakonitosti iz člana 145 Ustava jer je Temeljni ugovor zaključen od strane ovlašćenog lica u skladu sa Ustavom i Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, budući da nije mogao biti zaključen kao međunarodni ugovor jer je riječ o vjerskoj zajednici, a ne državnom subjektu”, kaže se u saopštenju.

Ustavni sud je konstatovao da je svaki ugovor sa vjerskom zajednicom potpisao tadašnji predsjednik Vlade „u ime Crne Gore“.

Sud je ocjenjivao navode podnositeljke Inicijative da je zaključivanjem Temeljnog ugovora došlo do favorizovanja SPC, a da je Crnogorska pravoslavna crkva dovedena u diskriminatorni položaj, te da je prethodno trebalo sprovesti postupak njihovog razdvajanja.

“U tom pravcu Ustavni sud zaključuje da su i SPC i CPC upisane kao vjerske zajednice u Registar vjerskih zajednica, čime je država ispoštovala svoju obavezu neutralnosti i nepristrasnosti određenu Ustavom i potvrđenom i objavljenim međunarodnim ugovorima, kao i praksom ESLJP”, navodi se u saopštenju.

Magistar elektrotehničkih nauka, Beranac Nikola Labović, jednoglasnom odlukom poslanika Skupštine Crne Gore, imenovan je za novog člana Savjeta Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost. Za njegov izbor je glasalo 45 poslanika, bez glasova protiv i uzdržanih.

Za predsjednika tog tijela izabran je Milan Radulović, a za ostale članove Jelena Savić, Dejan Jovanović i Amer Nokić.

Labović je rođen 22. septembra 1983. godine u Beogradu. Osnovnu i srednju školu je kao lučonoša završio u Beranama.

Diplomirao je 2007. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Podgorici, kao student sa najvećom prosječnom ocjenom. Magistrirao  je 2010. godine na ovoj visokoškolskoj ustanovi.

Labović ima preko 17 godina iskustva u telekomunikacijama i ICT-u , u oblasti razvoja softvera i servisa, mobilne, kablovske mreže i OTT servisa. Učesnik je u velikom broju razvoja i implementacije softverskih rešenja – platformi u telekomunikacionim mrežama, u državi i okruženju. Dobitnik više svjetskih nagrada na polju razvoja softvera.

Član je Odbora direktora Radio difuznog centra.

Oženjen je i otac troje djece.

Piše: Berane online 

Kompanija Monteput donirala je automobil- presretač Audi A4 Quattro Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i Upravi policije (UP).

To se između ostalog navodi u saopštenju MUP-a, u kojem su kazali da je na platou ispred Komandnog centra na Pelevom Brijegu izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić predao ključeve vozila v. d. pomoćnika direktora Uprave policije Draganu Goroviću.

„U pitanju je vozilo visokih bezbjedonosnih, tehničkih i voznih karakteristika vrijedan 49,400 eura. Vozilo – tzv. presretač, je opremljeno potrebnom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom kao i radarskim uređajima za evidentiranje saobraćajnih prekršaja. Propisane tehničke karakteristike vozila se odnose na postizanje ubrzanja od nula do 100 km/h za maksimum osam sekundi, te maksimalne brzine od 240 km/h, što je od suštinskog značaja za brz i efikasan odgovor u hitnim situacijama. Automobil će koristiti policijski službenici Mobilne jedinice saobraćajne policije, koji su 24 h smješteni u Komandnom centru auto – puta. Cilj je bolja kontrola i nadzor drumskog saobraćaja, sa posebnim akcentom na kontrolu brzine kretanja vozila na auto – putu“, piše u saopštenju.

Foto: MUP Crne Gore

Ljiljanić je kazao da je bezbjednost na auto – putu i podizanje svijesti o poštovanju saobraćajnih pravila njihov prioritet.

„Nabavkom ovog vozila Monteput, u saradnji sa MUP–om i Upravom policije, unapređuje operativne kapacitete za brzo i efikasno reagovanje u situacijama koje zahtijevaju hitne intervencije. Specifikacije vozila su odabrane u saradnji sa kolegama iz policije kako bi se osigurali najbolji uslovi za obavljanje policijskih zadataka,“ rekao je Ljiljanić.

Vozilo će koristiti Uprava policije, dok će troškove održavanja i goriva snositi Monteput.

Gorović se zahvalio na donaciji Ljiljaniću i Monteputu

„Ova vrijedna donacija će značajno doprinijeti poboljšanju i unapređenju bezbjednosti saobraćaja na auto-putu i u velikoj mjeri olakšati rad i doprinijeti postizanju boljih rezultata rada saobraćajne policije prilikom kontrole vozača i vozila na auto- putu, a sve u cilju bezbjednosti saobraćaja i zaštite života, zdravlja i imovine svih korisnika autoputa. Svakako da nam je želja da policijski službenici dobijeno vozilo što manje koriste prilikom evidentiranja i sankcionisanja počinilaca saobraćajnih prekršaja na auto-putu, ali ukoliko za tim bude potrebe donirano vozilo će policijskim službenicima omogućiti da to čine na zakonit i efikasan način. Monteput se sa ovom donacijom, kao i više puta do sada, pokazao i dokazao kao društveno odgovorna kompanija koja doprinosi opštem boljitku i prosperitetu svih građana Crne Gore“, rekao je Gorović.

Iz MUP-a su naveli da je najčešći prekršaj na auto-putu prekoračenje brzine

„Čime nesavjesni vozači dovode u opasnost sebe, ali i ostale učesnike u saobraćaju, a nerijetko i uništavaju državnu imovinu. Od otvaranja auto – puta trasom je prošlo 4.012.377 vozila, dok se dogodilo 77 saobraćajnih nezgoda, odnosno manje od 1 saobraćajne nezgode nedjeljno. U tim saobraćajnim nezgodama nije bilo poginulih lica, teže je povrijeđeno sedam lica dok je lakše povrede zadobila 21 osoba“, zaključili su.