Connect with us

POLITIKA

LOKALNI IZBORI

(VIDEO) Pobjeda opozicije u Mojkovcu, DPS gubi i Cetinje

U Mojkovcu, Petnjici i na Cetinju danas su održani lokalni izbori, na kojim je, prema podacima opštinskih izbornih komisija, pravo glasa imalo od 26.800 građana. Sva biračka mjesta u tri opštine, zatvorena su u 20 sati.

Foto: Ilustracija

Tok izbornog dana:

23:20 Poslanik DPS-a Jevto Eraković saopštio je da je ta partija u sva tri grada na lokalnim izborima osvojila od 40 do 50 odsto glasova.

„Navikli smo na različite situacije u Crnoj Gori, pa i da oni koji su izgube izbore, proglašavaju pobjede, tako se dešava i večeras u Crnoj Gori. Analizirajući partiju koja je proglasila pobjedu na izborima u Mojkovcu, vidimo da je izgubila 900 glasova. Partija koja slavi večeras na Cetinju izgubila je preko 400 glasova u odnosu na prethodne izbore“, kazao je Eraković.

22:57 Predsjednik Demokratske Crne Gore i šef državnog parlamenta Aleksa Bečić rekao je večeras da stranka na čijem je čelu nastavlja pobjednički niz, a Demokratska partija socijalista nastavlja gubitnički niz.

Bečić: Ovi izbori potvrdili snagu Demokratske Crne Gore

On je rekao da je DPS ubjedljivo poražen čak i u onim sredinama za koje su u Demokratskoj partiji socijalista smatrali da su im najveća uporišta.

22:56 Nosilac liste mojkovačkog DPS-a Predrag Smolović, kazao je da će u budućem periodu pokušati da nađu način da kroz koalicioni kapacitet oforme vlast u toj opštini.

22:53 Socijaldemokrate Crne Gore pozvale su, kako su kazale, sve istinske proevropske državotvorne partije da zajedno formiraju vlast u svim opštinama i pošalju jasnu poruku da evropska i evroatlanska Crna Gora nema aternativu.

22:51 Nosilac liste Demokrata na Cetinju Danilo Mrvaljević poručio je da je najvažnije što je DPS, poslije 20 godina, otišao u politički ponor. Istakao je da je cetinjska opozicija osvojila 18 odborničkih mandata, a DPS i SD 17.

22:43 Potpredsjednik Građanskog pokreta URA i kandidat za odbornika te partije na izborima na Cetinju Filip Adžić kazao je da se danas pokazalo kako odgovorna vlast na državnom nivou sprovodi regularne izbore i kako se bez ikakvih incidenata mogu organizovati izborni dan.

Nosilac liste GP URA Slavko Janković istakao je da srećan što je predstavljao listu koja može da kaže da je srušila DPS.

Abazović: Lako je voditi politiku sa poštenim ljudima

Predsjednik GP URA Dritan Abazović istakao je da je lako voditi politiku sa poštenim ljudima.

22:40 Nosilac liste SDP Cetinje Nikola Đurašković istakao je da koncept te partije ostvario veliku pobjedu i naveo da su osvojili tri puta više mandata neko u prethodnom sazivu lokalnog parlamenta. Na pitanje o sklapanju postizbornih koalicija, Đurašković je poručio da je „večeras vrijeme za slavlje, a sjutra novi dan“.

22:37 Po podacima Demokratske Crne Gore, na osnovu skoro sto odsti prebrojanih glasova, Demokratska partija socijalista osvojila je najveći broj glasova na danas održanim lokalnim izborima ali neće moći da samostalno formira vlast. Portal RTCG objavljuje podatke po biračkim mjestima na Cetinju, izvor je Demokratska Crna Gora.

22:18 Predsjednik OIK Petnjica Adis Duraković kazao je za TVCG da je raspodjela mandata u Petnjici na 100 odsto brebrojanih glasova sljedeća:

Stranka pravde i pomirenja 3 mandata

SDP 1 mandat

SD 2 mandata

BS 6 mandata

DPS 17 mandata

Demokrate 2 mandata

SNP bez mandata

22:09 Ivan Ašanin, nosilac liste GP URA u Mojkovcu kazao je da je DPS je jedini gubitnik izbora i da je to suština današnjeg izbornog dana u tom gradu.

22:06 Nakon javnog linča i svih mogućih pritisaka koji su trajali godinu i po dana na članstvo i simpatizere, cetinjska URA je pokazala da je sazdana od čvrstog materijala, napravivši podvig kakav niko nije očekivao, pokazala je da je nesavladiva, saopštili su iz cetinjskog odbora Građanskog pokreta URA.

22:00 Nosilac liste DPS-a na Cetinju Miloš Ražnatović saopštio je da je ta partija ostala najjači politički subjekt u Prijestonici. On je istakao da je, prema trenutnom stanju, DPS osvojio 42-43 odsto glasova.

21:39 Na osnovu 100 odsto obrađenog biračkog tijela u Mojkovcu, prema podacima Demokratske Crne Gore, a kako prenosi RTVNK, raspored glasova iznosi:

Ujedinjena Crna Gora 6,00% ili dva mandata

Ne damo Mojkovac 6,38% ili dva mandata

DPS-SD-LP 43,89% ili 14 mandata

Demokrate 13,45% ili četiri mandata

URA 6,11% ili dva mandata

Za budućnost Mojkovca 24,17% ili sedam mandata

21:38 Jedan od lidera DF-a Andrija Mandić kazao je da je Mojkovac dobio novu vlast i novog predsjednika Opštine. On je kazao da će vlast formirati sa tradicionalnim koalicionim partnerima.

21:37 Istorijska pobjeda u junačkom Mojkovcu. Svim građanima čestitam na mirnim i dostojanstvenim izborima, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić.

21:34 Iz cetinjskog SDP-a saopštili da su zadovoljni, a iz ostalih partija da se „glasovi prebrojavaju“, javlja reporter Javnog servisa.

21:32 Iz cetinjskog DPS-a još se nijesu oglašavali, a izjave su najavili za 22 sata, javlja TVCG.

21:30 Po podacima Demokratske Crne Gore, na osnovu 70 odsto prebrojanih glasova, Demokratska partija socijalista osvojila je najveći broj glasova na danas održanim lokalnim izborima, ali neće moći da samostalno formira vlast.

21:25 Lider URA Dritan Abazović saopštio je da je taj pokret u Mojkovcu duplirao glasove.

„Kraj DPS-a u Mojkovcu“, napisao je on na Tviteru.

21:10 Nosilac liste DPS-a u Petnjici Erol Muratović kazao je da je ta partija osvojila apsolutnu većinu na lokalnim izborima. On je za TVCG kazao da za sada imaju 17 mandata u toj opštini.

21:05 Potpredsjednik i poslanik Demokratske Crne Gore Vladimir Martinović rekao je za TVCG da po trendovima, a nakon prebrojanih glasova na 50 odsto biračkih mjesta, Demokratska partija socijalista nakon 16 godina gubi vlast u Mojkovcu. On je za TVCG kazao da su Demokrate popravile rezultat u odnosu na parlamentarne izbore prošle godine.

20:00 Biračka mjesta na Cetinju, u Mojkovcu i Petnjici zatvorena su u 20 sati, a opštinske izborne komisije nijesu dobile nijedan prigovor na regularnost današnjeg izbornog procesa.

Prema posljednjim podacima o izlaznosti, na Cetinju je do 19 sati glasalo 63,8 odsto građana upisanih u birački spisak, u Mojkovcu 80,23 odsto, a u Petnjici 44,96 odsto.

OIK: Preliminarni rezultati se mogu očekivati oko 23 sata

Kako je agenciji MINA saopšteno iz opštinskih izbornih komisija, preliminarni rezultati se mogu očekivati oko 23 sata.

Na današnjim izborima nije bilo posmatrača iz nevladinih organizacija, jer im Državna izborna komisija nije mogla izdati akreditacije, s obzirom na to da sjednicu Komisije zakazuje direktor te institucije koji još nije imenovan.

Na izborima na Cetinju učestvovalo je osam izbornih lista, a glasačko pravo imalo je 13.753 birača.

U Mojkovcu je na izborima učestvovlo šest izbornih lista, a u birački spisak bilo je upisano 6.814 građana.

U Petnjici se na izborima nadmetalo sedam izbornih lista, a pravo glasa imalo je 6.264 birača.

19:51 Predsjednik OIK Petnjica Adis Duraković kazao je za Dnevnik TVCG da na izborni proces do sada nije podnijet nijedan prigovor. Istakao je da prve rezutate možemo očekivati najkasnije do ponoći.

19:45 Svi ugostiteljski objekti u Mojkovcu, iz bezbjednosnih razloga, biće zatvoreni nakon 20 sati, javila je Televizija Crne Gore (TVCG).

19:42 Predsjednik Izborne komisije Prijestonice Marko Brnović kazao je za TVCG da je izborni dan na Cetinju protekao mirno, te da nije evidentiran nijedan prigovor.

On je podsjetio da je do 19 sati na birališta izašlo 8.777 glasača ili 63,8 odsto.

19:03 U Petnjici je do 19 sati glasalo 44,96 odsto birača, saopšteno je iz OIK-a.

19:00 Na Cetinju je, prema podacima Demokrata, do 19 sati glasalo 64,15 odsto birača. Prema podacima OIK-a, na Cetinju je do 19 sati glasalo 63,8 odsto upisanih u birački spisak.

19:00 U Mojkovcu je na lokalnim izborima do 19 sati glasalo 5.467 birača ili 80,23 odsto, saopšteno je iz OIK-a tog grada.

18:27 Na osnovu podataka Demokratske Crne Gore, sa 39 biračkih mjesta, izlaznost do 18 sati na Cetinju iznosi 59.54 % ili 8189 birača. Podsjećaju da je na lokalnim izborima 2017. u toj opštini do 18 sati izašlo 65 % birača.

18:05 Na osnovu podataka Demokrata, sa 20 biračkih mjesta, izlaznost do 18 sati u Mojkovcu iznosi 78.84 % ili 5.372 birača. Podsjećaju da je na lokalnim izborima 2017. u Mojkovcu do 18 sati izašlo 77.72 % birača.

Na osnovu podataka sa 18 biračkih mjesta u Petnjici , izlaznost do 18 sati iznosi 43.55 % ili 2728 birača, navode Demokrate. Podsjećaju da je na lokalnim izborima 2017. u toj opštini do 18 sati izašlo je 46 % birača.

17:14 Prema podacima Demokratske Crne Gore, izlaznost u Mojkovcu do 17 časova je 76,17% ili 5.190 birača.

Izlaznost na Cetinju, kako navode, do 17 časova je 54,13% ili 7.444 birača.

U Petnjici je do 17 časova glasalo 2.668 birača ili 42,59 odsto, navode iz Demokrata.

17:10 Na lokalnim izborima u Petnjici do 17 sati glasalo je 2.582 građana, odnosno 41,22 odsto upisanih birača, saopšteno je iz Opštinske izborne komisije (OIK).

17:02 Na Cetinju je 54 odsto birača glasalo na lokalnim izborima do 17 sati, saopšteno je iz OIK tog grada. Podsjećamo, na parlamentarnim izborima 2020. do 18h je u Prijestonici izašlo 60 odsto birača.

Foto: Demokrate

U Mojkovcu, kako je saopšteno iz OIK-a, glasalo je 5,177 birača ili 75,98 odsto.

Biračko mjesto na Mojkovcu, Foto: TVCG

15:45 Predsjednik OIK Petnjica Adis Duraković saopštio je za TVCG da izlaznostu toj opštrini raste, te da očekuje da će do kraja izbornog dana većina birača ostvariti svoje pravo. Do 15 časova, kako je naveo, nije bilo prigovora i očekuje da će tako biti do kraja izbornog procesa.

Duraković je kazao i da je na 18 biračkih mjesta u Petnjici do 15 sati glasalo 2.304 birača, što je oko 37 procenata.

15:35 Zamjenica predsjednika mojkovačkog OIK-a Novka Vlaović kazala je za TVCG da je do 15 časova sve proteklo u najboljem redu, te da nijesu dobili nijedan prigovor koji bi mogao uticati na regularnost izbora.

Podsjetila je da je u toj opštini do 15 časova glasalo 4,610 birača, odnosno 67,65 odsto.

15:30 Predsjednik OIK Cetinje Marko Brnović kazao je za TVCG da izborni dan u toj opštini prolazi mirno, i ponovio da je izlaznost do 15 časova bila 43,9 odsto.

„Kako se kompletna predizborna kampanja odvijala u toleranciji, tako protiče i izborni dan. Za sada nemamo niti jedan prigovor, ni pozive od biračkih odbora i političkih partija, i nadam se da će do kraja dana tako i ostati“, kazao je on.

Na pitanje kada očekuje prve rezultate, Brnović je naveo da oko ponoći očekuju preliminarne rezultate.

15:08 Prema podacima Demokrata, a na osnovu podataka sa 18 biračkih mjesta, izlaznost do 15:00 sati u Petnjici iznosi 36.25 % ili 2271 birača.

Izvor: Demokrate

Izlaznost u Mojkovcu, prema istim podacima, do 15 časova je 67,82% ili 4621 birača.

„Izlaznost na Cetinju do 15 časova je 44,15% ili 6072 birača“, navode iz Demokrata.

Izvor: Demokrate

15:00 Do 15 sati izlaznost na lokalnim izbborima u Cetinju bila je 43,9 odsto, saopšteno iz Izborne komisije.

Prema podacima OIK-a, u Izlaznost do 15 sati u Petnjici je 36.78 odsto tj. 2304 birača. Nijesu registrovane nepravilnosti.

Do 15 sati u Mojkovcu je glasalo 67,65 odsto birača, podaci su tamošnjeg OIK-a.

13:17 Na osnovu podataka sa 39 biračkih mjesta, izlaznost do 13:00 sat na Cetinju iznosi 34,47% ili 4.740 birača, objavile su Demokrate.

Na osnovu podataka sa 18 biračkih mjesta, izlaznost do 13:00 sati u Petnjici iznosi 31,91 % ili 1.999 birača, saopštile su Demokrte. Na lokalnim izborima 2017. do 13:00 sati izašlo je 36% birača.

13:09 Demokrate su objavile da je u Mojkovcu do 13 sati glasalo 58,16 upisanih birača. Odnosno 3.963 birača.

13:04 Izlaznost u Petnjici do 13 sat je 30,48%, odnosno 1.909 građana, podaci su Opštinske izborne komisije, saopšteni za TVCG.

12:13 Demokrate su objavile da je na osnovu podataka sa 18 biračkih mjesta, izlaznost do 12:00 sati u Petnjici iznosila 26,01 % ili 1.629 birača.

Na osnovu podataka sa 39 biračkih mjesta, izlaznost do 12:00 sati na Cetinju iznosi 26,50 % ili 3.645 birača, objavile su Demokrate.

Demokrate su objavile i da je izlaznost u Mojkovcu do 12 sati 47,02 odsto. Kako navode Demokrate na lokalnim izborima 2017. do 12:00 sati izašlo je 39,9% birača.

12:06 Demokrate su objavile da je izlaznost do 12 sati u Petnjici 26,01 odsto, ili 1.629 birača.

12:00 Prema podacima OIK-a na Cetinju je do 12 sati glasalo 25,7 odsto birača, prenosi TVCG.

Podaci OIK Mojkovac kažu da je do 12 sati u tom gradu glasalo 46,48% odsto birača. Iz OKI-a je za TVCG saopšteno da nije bilo prigovora koji bi uticali na regularnost izbora.

U Petnjici podaci OIK-a pokazuju da je do 11 sati glasalo 17,43 odsto građana.

11:28 Demokrate su objavili da je, na osnovu podataka sa 39 biračkih mjesta, izlaznost do 11 sati Cetinju iznosi 19,18 odsto, ili 2.638 birača.

Izlaznost u Mojkovcu do 11 časova je 33,97% ili 2315 birača, podaci su Demokratske CG.

U Petnjici, prema podacima Demokrata, a na osnovu podataka sa 18 biračkih mjesta, izlaznost do 11:00 sati je 18,14 % ili 1136 birača.

11:26 Demokratski front je objavio da je izlaznost u Mojkovcu do 11 sati 30,67 odsto.

11:05 Prema podacima OKI-a izlaznost u Petnjici do 11 sati je 17,43%, odnosno glasalo je ukupno 1092 birača. Kako su saopštili iz OKI-a nijesu zabilježene nepravilnosti.

09:46 Na Cetinju je prema podacima Opštinske izborne komisije do 9 sati glasalo 5,7 odsto od ukupuno upisanih 13.753 birača, saopšteno je Radio CG predsjednik izborne komisije Marko Brnović.

On je kazao da do sada nije bilo pritužbi na izborni proces.

Zamjenica predsjednika OIK Mojkovac Novka Valović kazala je za TVCG da su do devet sati glasala 793 birača, to jest, 11,64 odsto.

Ona je navela da do devet sati nije prijavljena nijedna nepravilnost te da očekuje da tako ostane i do kraja izbornog dana. Na izborima u Mojkovcu upisano je 290 manje birača, nego na prethodnim.

Biračko mjesto na Cetinju, Foto: TVCG

U Petnjici je, prema podacima Opštinske izborne komisije, do devet sati glasalo 240 birača, odnosno 3,83%.

Adis Duraković, predsjednik OIK-a kazao je do 10 sati nije bilo prigovora na regularnost izbora.

09:35  Demokratska Crna Gora, objavila je da je na osnovu podataka sa 39 biračkih mjesta, izlaznost do devet sati na Cetinju iznosi 6,27 odsto ili 862 birača.

Podsjećaju da je na lokalnim izborima 2017. do devet časova glasalo osam odsto birača.

Prema podacima Demokrata, izlaznost do devet sati u Mojkovcu iznosi 9,76 odsto ili 665 birača.

Iz te partije navode da je na lokalnim izborima 2017. do devet sati glasalo 9,32 odsto birača.

Biračko mjesto na Petnjici, Foto: TVCG

U Petnjici, kako navode Demokrate na osnovu podataka sa 18 biračkih mjesta, izlaznost do 9:30h iznosi 6,02 % ili 377 birača.

Na lokalnim izborima 2017. do 9:30 sati, kako podsjećaju, izašlo je 11,19 % birača.

08:01 Kako je za TVCG saopšteno iz OKI-a Prijestonice sva biračka mjesta su otvorena u sedam sati.

I u Mojkovcu su tačno u sedam sati otvorena biračka mjesta, a kako prenosi TVCG i prije sad sati jedan broj Mojkovčana je bio ispred biračkih mjesta.  Mojkovčani su za TVCG kazali da od ovih izbora očekuju bolje dane za taj grad.

U Petnjici se bira 31 odbornik, a kako javlja TVCG 18 birališta je otvoreno tačno u sedam sati. Do osam sati OKI-u nije prijavljena nijedna nepravilnost.

Izbori u tri opštine…

Na Cetinju je potvrđeno osam izbornih lista, a glasačko pravo ima 13.753 birača. U Mojkovcu će učestvovati šest izbornih lista, glasačko pravo ima 6.814 građana.

Na Cetinju osam izbornih lista Na Cetinju osam izbornih lista
Sedam izbornih lista učestvovaće na izborima u Petnjici, na kojima pravo glasa ima 6.264 birača.

Biračka mjesta otvorena su od sedam do 20 sati.

Na Cetinju osam lista

Na izborima u Prijestonici učestvovaće Stara garda LSCG – „Dostojanstvo ispred privilegija“ koju predvodi Goran Vušurović,

Ekološka Knjaževina Stara Crna Gora – Dragan Hajduković,

„Da vratimo ponos Crnoj Gori! DPS – Milo Đukanović“, koju predvodi Miloš Ražnatović.

Na glasačkom listiću su i lista SDP i građani „Svim srcem za Cetinje“, koje predvodi Nikola Đurašković, „Cetinjska URA – Građanski pokret URA – Može Cetinje! Može Crna Gora!“, na čijem čelu je Slavko Šole Janković.

„Časno za Cetinje“ – SNP CG, koje predvodi Zoran Martinović, „Demokrate – crnogorsko, a svjetsko! Cetinje“, koje predvodi Danilo Mrvaljević i „SD – LP vazda dosljedni Cetinju“, gdje je prvi na listi Dejan Milošević.

U Mojkovcu šest izbornih lista

„Ujedinjena Crna Gora-Ujedinjeni Mojkovac“, koje predvodi Dragoslav Jokić, Grupa građana – „Ne damo Mojkovac“, gdje je prvi na listi Radonja Vuković, „Mojkovac naša kuća – Milo Đukanović“- DPS-SD-LP, koje predvodi Predrag Smolović.

U Mojkovcu sva birališta otvorena na vrijeme  U Mojkovcu sva birališta otvorena na vrijeme
Demokrate „Mojkovac junački“, predvodi Tatjana Simić, mojkovačku URU „Budi odgovoran – Može Mojkovac“ Ivan Ašanin, a koaliciju Za budućnost Mojkovca – DF-SNP-RP-PzP-DNP, Vesko Delić.

Petnjica – sedam lista

U Petnjici su na glasačkom listiću Stranka pravde i pomirenja „Samo pravo“, koju predvodi Almir Muratović, Socijaldemokratska partija Crne Gore „Svim srcem za Petnjicu“, gdje je prvi na listi Midhad Ajdarpašić, Socijaldemokrate Crne Gore „Petnjica mora bolje“, koje predvodi Rifat Ramčilović.

Na izborima učestvuje i Bošnjačka stranka „Ispravno za Petnjicu“, koju predvodi Ervin Duraković, DPS „Ponosna Petnjica! Ponosna Crna Gora!“- Milo Đukanović gdje je prvi na listi Erol Muratović, „Dr Albin Ćeman – Demokrate – Demokratska Crna Gora „Nova Snaga“ i Socijalistička narodna partija „Časno za Petnjicu“, koje predvodi Zaim Ličina.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici

„Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli, oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je bivši predsjednik i premijer Crne Gore

Izvor: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je da su „bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori“ da je on ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici.
Đukanović je to rekao u intervjuu za „Pobjedu“, na podsjećanje da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na dan glasanja o njegovoj smjeni, optužio Demokratsku partiju socijalista i Đukanovića za direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina. Mandić je tada rekao da bi se rat završio 1994. da nije bilo DPS-a i ponovio tvrdnju da je Đukanović slao gorivo u Republiku Srpsku kad je Milošević uveo sankcije na Drini.

„U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom – mržnjom prema drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni“, rekao je Đukanović.

Očekivano, kako je rekao, najglasniji je pokajnik koji treba da se opravda što je „predugo morao da glumi evropejca, lojalnog Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić“.

„Tobože, u nastupu kajanja što je kao predsjednik Skupštine Crne Gore ‘u svoje i u ime NSD’ uputio saučešće sinu presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, optužio je mene i DPS da smo krivci i za produžetak rata u Bosni i Hercegovini 90-ih. Mandić, najokoreliji izdanak zločinačke ratnohuškačke politike Beograda iz tog i kasnijeg vremena, sve do glumačkog ulaska u ulogu predsjednika parlamenta, dobitnik Vulinove sablje za zasluge u borbi protiv NATO ’99, ljuti neprijatelj crnogorske države i svega crnogorskog, lažni štrajkač glađu zbog crnogorskog priznanja Kosova, četnički ustanik koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i spreme se za novi pokolj, skorojević u proevropskoj državnoj politici Crne Gore i šerpas Marte Kos u pohodu na Bobotov kuk. Uplašen da bi ga taj telegram mogao koštati fotelje u parlamentu, u nadi da mu i ta lažavina može biti korisna u susret predstojećim izborima“, rekao je Đukanović.

Na pitanje otkud optužbe na njegov račun za genocid u Srebrenici, Đukanović kaže da je sve mogao očekivati od „te vrste ljudi“, ali ne i da upiru prstom u njega zato što je Vlada na čijem je čelu bio „komšijama iz Hercegovine dostavljala humanitarnu pomoć u vrijeme kad im je leđa okrenuo i onaj što ih je gurnuo u taj bezumni rat.“

„Oni žele da zamagle činjenice, čak i ključnu da se genocid u Srebrenici desio sredinom jula 1995. godine. I da je Haški tribunal detaljno istražio sve u vezi sa tim. A da je Skupština Republike Srpske duže od dvije godine ranije, 6. maja 1993. godine odbila Vens-Ovenov plan“, dodao je.


Podsjeća i da je međunarodna zajednica i nakon toga ozbiljno radila na zaustavljanju rata.

„Kontakt grupa u kojoj su bili predstavnici Amerike, Rusije, Njemačke, Velike Britanije i Francuske predložila je novi plan koji je Skupština RS takođe odbila 3. avgusta 1994. godine. Već sjutradan Vlada SRJ je naredila prekid političkih i ekonomskih odnosa sa RS i zabranila njenom rukovodstvu ulazak u SRJ i zatvorila granicu prema teritoriji koju kontrolišu bosanski Srbi. Tribunal se veoma pomno bavio i odnosom Beograda i bosanskih Srba nakon uvođenja sankcija. Samo u slučaj ‘Perišić’ imao je skoro 4.000 dokaznih predmeta, a saslušano je i više od 100 svjedoka na prvostepenom suđenju. Utvrđeno je da je Vojska SRJ pružala veliku logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć). Utvrđeno je da je 1993, kada je odbijen Vens-Ovenov plan, 99,6 odsto budžeta RS dolazilo iz Beograda. Postojao je sistem koji je preko Vojske Jugoslavije obezbjeđivao pomoć Vojsci RS sve vrijeme. Tribunal je utvrdio da je Mladić bio dio tog sistema i da je kao oficir VRS zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije.“

Nije im, kako je rekao, za tenkove trebala „Đukanovićeva nafta“, niti su tenkovima „pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici“.

„Bijednici zaslijepljeni mržnjom hoće tu istorijsku sramotu da pripišu meni. Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je Đukanović.
Kaže da Mandić, u žaru borbe za funkciju u Skupštini, kao da nije svjestan „svih gluposti koje izgovara“.

„Njegova tvrdnja da se rat mogao završiti ’94, mogla bi da sugeriše da je RS bez pomoći Crne Gore bila pred porazom, pred kapitulacijom. On, koji nema ni toliko političke hrabrosti da stane iza svog telegrama saučešća. Sam tvrdi da nije poznavao Ratka Mladića, pravdajući se da je saučešće uputio vođen crnogorskom tradicijom. Nije naša tradicija slanje telegrama kad umre neko koga ne poznajete. Ipak će biti da je kod Mandića u pitanju četnička ideologija, a ne tradicija.“

„U njegovu odbranu velikosrpski hor u crnogorskom parlamentu navodi da sam ja uputio telegram kad je umro Slobodan Milošević. To jeste tačno, ali postoji suštinska razlika. Prvo, Slobodan Milošević je umro prije izricanja presude u Hagu. Sem toga dugo sam ga poznavao, i značajno duže politički ratovao sa njim nego sarađivao. U tom slučaju bi se zaista moglo govoriti o tradiciji. Drugo, meni nije padalo na pamet da se ikome pravdam zbog toga.“

„Želim još da podsjetim da je sve počelo mnogo ranije, od jednog drugog Mandića, Momčila, bivšeg ministra u Vladi Republike Srpske, a prihvaćeno od strane zlomislećih ljudi u Crnoj Gori, u Srbiji i u RS. Kao osveta zato što je svojevremeno uhapšen u Crnoj Gori po potjernici BiH i predat njihovim organima. Anticrnogorsko djelovanje familije Mandića ima i porodičnu genezu. Što potvrđuje iskustvo iz sudbonosne beogradske ‘bitke za Nikšić’. Da završim porukom: Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom“, kazao je Đukanović.


„Euro model je obrazac neodgovorne populitičke politike“


Nekadašnji premijer smatra da je „Euro model“ koji je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić „obrazac neodgovorne populističke politike“ koja, „nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene“.

„Može se slobodno reći i da to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom“, ističe Đukanović.

Kaže da „iza ove tačke opšteg konsenzusa moramo uočiti demarkacionu liniju ozbiljne, kompetentne, nacionalno odgovorne politike i politikanstva, manipulacije i prevare.“

„Zastupnici i protagonosti ozbiljne politike će ljudima čijom budućnošću upravljaju u velikoj mjeri, objasniti da imaju plan sistematskog rasta ličnih primanja koji mora biti zasnovan na prethodno ostvarenom rastu produktivnosti i realno stvorenoj novoj vrijednosti. I ne zebem, građani će to lako razumjeti, jer ogromna većina njih baš tako živi. Veću potrošnju domaćinstva prethodno obezbijede većim prihodima.“

Drugi, kako je rekao, „avanturisti i prevaranti“ će ponuditi veća primanja, bez prethodnog stvaranja, sve dok ne ostvare svoj cilj, „a kad dođe račun za tu iluziju oni neće biti tu.“

„Takvom ponudom biračima pred izbore neodgovorna vlada se poigrava sa primarnim, egzistencijalnim porivom većine ljudi da nezavisno od rezultata rada ostvare bolje zarade i viši životni standard. Nema tu ništa novo i originalno u Euro modelu – to je dosljedni produžetak manipulacije lansirane programima Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Igra se, dakle, egzistencijom građana i u krajnjem ugrožava opstanak države na čijem je čelu.“

„Kako to izgleda? Administrativno propisane veće plate bez pokrića u produktivnosti i realno novom društvenom proizvodu služe za lakše dobijanje bankarskih kredita i sva ta novčana masa povećava tražnju za robama i uslugama, što neizbježno podiže cijene i zahuktava inflaciju“, rekao je on.

Kaže da Vlada koja „ne mari za posljedice“ po nacionalnu ekonomiju zadovoljno trlja ruke, jer će od veće potrošnje naplatiti više PDV-a i time, makar za nekoliko mjeseci, obezbijediti isplatu predizborno obećanih plata i penzija.

„Kad shvate da ni tako naplaćeni PDV neće biti dovoljan, povećaće njegovu stopu. Podrazumijeva se, zaustaviće investicije jer je jedino važno da budžet izvrši ulogu računovodstva i isplati lična primanja. Kad se, opet neizbježno, pokaže da ni ti prihodi sa uvećanim poreskim stopama, ni ušteda zbog izostanka investicija, ni dugovanja privredi po osnovu izvršenih ugovora sa Vladom, ni kašnjenja u vraćanju PDV-a preduzećima nijesu dovoljni za isplatu primanja – opet će se zadužiti u inostranstvu.

„Što su tako očigledne i potpuno dogledne posljedice ovakvog avanturizma? Zaposleni i penzioneri će nominalno dobiti veću platu i penziju za koju će, zahvaljujući inflaciji moći da kupe manje roba i usluga nego ranije kad su njihova primanja bila niža. Jednostavno, puni krug u prazno“, kazao je Đukanović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

RSE: Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU

U dokumentu, u koji je Rradio Sloboda Evropa imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“

Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako navodi RSE, dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio hrvatskih zahtjeva direktno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.

U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“.

Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.

Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.

Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj,

očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu,

kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.

Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.

Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji,

kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.

Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.

Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.

Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez utvrđivanja rokova za taj proces.

Hrvatska je u dokumentu istakla da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO, i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona eura.

Istovremeno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.

Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom.

Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom ove godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.

„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.

Hrvatska je poručila da želi da olakša, a ne da opstruira crnogorski pristup, i da su njeni zahtevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.

(MINA)

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić ostaje predsjednik Skupštine: Nije bilo većine za njegovu smjenu

Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik

Skupština Crne Gore tajnim glasanjem nije razriješila Andriju Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.

Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik.

Uručeno je i nađeno 80 glasačkih listića, od kojih važećih 78, a nevažećih dva.

Tokom glasanja Mandić je na mjestu na kojem sjedi zaokružio opciju na listiću, da bi kasnije kazao “Ja pogriješih, zaokružio sam ‘Za’”, a sekretar Skupštine Boban Stanišić mu je kazao: “Nijeste nego protiv. Protiv, vidio sam”.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije