Connect with us

DRUŠTVO

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Vlada predvidjela veliki aerodrom u Beranama i još šest u CG, kao i dva auto-puta prostornim planom do 2040. godine

„Pored Tivta i Podgorice, veliki aerodromi predviđeni su i u Beranama i Nikšiću“, kazao je Abazović

Aerodrom u Beranama // premijer Dritan Abazović

Dva auto-puta, sedam aerodroma, i maksimalna saobrađajna povezanost u državi, samo su neke od stavki Nacrta prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, o kojem Vlada raspravlja. Planom nije predviđena izgradnja mosta na Verigama, ali jeste zaobilaznica oko Budve. O ovom dokumentu slijedi javna rasprava, a u aktuelnoj vladi očekuju da će do kraja godine Prostorni plan biti i usvojen.

Premijer Dritan Abazović kazao je da je to jedan od najvažnijih dokumenata države, odmah poslije Ustava. Prostorni plan kako kaže treba da da generalne smjernice razvoja države.

„Istina je da je možda trebalo da se to završi ranije, obećanje ove vlade je bilo da se Nacrt završi do oktobra 2023.“, poručio je Abazović i dodao da će Prostorni plan dalje ići u Skupštinsku proceduru.

Kako kaže dva najvažnija aspekta su razvoj saobraćaja i energetike. Prvi put su, kako kaže, definisane mape kojim će prolaziti auto-put.

„Ono što je predviđeno jeste da se rade dva glavna auto-puta. To su Jadransko-jonski i auto-put koji povezuje Bar sa Boljarima, kasnije sa Beogradom i Budimpeštom i ovaj koji ide sa zapada na istok“, kazao je Abazović.

Kako pojašnjava, ruta koja će ići iz BiH ka Albaniji će se odvajati u dva pravca, jedan će ići ka granici sa Srbijom, drugi će nastaviti preko Bara i Ulcinja prema Albaniji.

„Dio auto-puta Bar-Boljare će se preklapati sa dijelom auto-puta Jadransko-jonskim, to je najefikaniji model“, kazao je premijer.

On navodi i da nije predviđena izgradnja mosta na Verigama. Predviđeno je, kako kaže i da se radi nova saobraćajnica Kolašin-Andrijevica i Peć, kao i novi put od Pljevalja do Bijelog Polja.

„Mislimo da sa izgradnjom ova dva auto-puta i proširenjem postojećih puteva omogućićemo da svaki dio zemlje bude maksimalno povezan“, kazao je Abazović.

Predviđeno sedam aerodroma

Abazović je kazao i da će posebnom saobraćajnicom biti riješena zaobilaznica oko Budve.

„Mislim da je ključ svega da smo izabrali rutu koja će omogućiti da naredna vlada i naredne zatraže model finasiranja“, kazao je Abazović.

Prostornim planom je, kako ističe, planirano i postojanje sedam aerodroma u Crnoj Gori.

„Naravno ne radi se o velikim aerodromima, radi se i manjim aerodromima. Pored Tivta i Podgorice, veliki aerodromi predviđeni su i u Nikšiću i Beranama. Predviđeni su i aerodromi između Bara i Ulcinja, a onda u Pljevljima i na Žabljaku. Radi se o aerodromima koji će više imati turističku ulogu za male avione“, kazao je Abazović.

U krajnjem riječ je o, kako pojašnjava, tri aerodroma na sjeveru, veliki aerodrom u Beranama i dva u Pljevljima i na Žabljaku. U centralnoj regiji to su, kako kaže, dva aerodroma u Podgorici, kao i u Tivtu, Baru i Ulcilju.

„To do 2040. zadovoljava sve potrebe Crne Gore“, kazao je premijer.

Govoreći o energetici, kaže da je cilj do 2030. cilj je da Crna Gora postane energetski nezavisna država.

Kada je riječ o Komarnici, kaže da ostaje da se u narednom periodu vidi da li će se ona graditi ili ne.

„Cilj je da zaštitimo životnu sredinu. Mislim da će najviše priče biti da li da se gradi Komarnica. Da budem jasan – prostorni plan je jasno naveo činjenice za Komarnicu. Isto je navedeno da institucije sistema koje se bave ekološkim aspektom izražavaju veliku rezervu i protive se izgradnji tog objekta. Ostaje da se vodi velika debata da li to treba ili ne Crnoj Gori“, naglasio je Abazović.

Prema njegovim riječima, predviđana je izgradnja dalekovoda na više lokacija u Crnoj Gori i da se duplira kapacitet podvodnog kabla koji ide prema Italiji.

„To je suština izvoza električne energije u narednom periodu. Od Ulcinja, preko ostalih gradova, do sjevera, predviđene su nove solarne elektrane“, naveo je Abazović, dodajući da je dokumentom predviđena i izgradnja vjetroelektrana i velikih dalekovoda.

U Baru je predviđena izgradnja terminala o čemu su, kako podsjeća, ugovori već potpisani.

„Mislim da nakon ovoga neće postojati prepreka da se na osnovu Prostornig plana donose niža dokumenta i da se ide ka boljem pristupu saobraćaju u Crnoj Gori. Od najvećeg značaja je da postoji ova mreža puteva i razvoj aerodroma“, zaključio je Abazović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca

Na sajtu Skupštine Crne Gore pokrenuta je peticija kojom se traži uvođenje posebnog dodatka za djecu kojoj je preminuo jedan roditelj, s ciljem da im se obezbijedi dodatna finansijska podrška i veća sigurnost tokom odrastanja, prenosi portal roditelji.me.

Ovom peticijom se od nadležnih institucija traži unapređenje sistema socijalne i dječje zaštite kroz prepoznavanje posebnih životnih okolnosti djece koja su izgubila majku ili oca.

Peticiju je pokrenuo Eldin Sinančević, a ona predviđa pokretanje izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi se uvela posebna kategorija dječjeg dodatka namijenjena ovoj grupi djece, navode sa portala roditelji.me.

Predlaže se da se utvrde jasni zakonski uslovi i postupak za ostvarivanje ovog prava, uz razmatranje mogućnosti da ono ne zavisi isključivo od toga da li preživjeli roditelj prima materijalno obezbjeđenje porodice. Takođe, predlagači peticije traže od nadležnih da utvrde odgovarajući iznos dodatka, u skladu sa potrebama djece i finansijskim mogućnostima države, kao i da se uvođenjem ovog prava ne ukidaju niti umanjuju postojeća prava i dodaci koje ostvaruju druge kategorije djece.

“Smatramo da djeca kojoj je jedan roditelj preminuo zaslužuju da njihove posebne životne okolnosti budu prepoznate u sistemu socijalne i dječje zaštite. Gubitak roditelja može imati ozbiljne emocionalne, porodične i materijalne posljedice, dok preživjeli roditelj često preuzima punu odgovornost za izdržavanje, vaspitanje, školovanje i svakodnevnu brigu o djetetu”, navode predlagači peticije, uz poziv građanima Crne Gore da potpisom podrže ovu peticiju i pomognu da se pred nadležnim institucijama pokrene razmatranje ovog važnog pitanja.  

“Naš cilj je da djeca koja su izgubila majku ili oca dobiju dodatnu podršku države, uz očuvanje svih postojećih prava koja im pripadaju. Podržimo djecu koja su izgubila jednog roditelja. Njihova sigurnost, dostojanstvo i budućnost zaslužuju pažnju cijelog društva”, zaključuje se u peticiji.

Peticija je dostupna na ovom LINKU.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja

Foto: Slobodan Šebek/DW

Beranac Vujadin Dobrašinović, vlasnik imanja u Gornjem Zaostru kod Berana, gdje je prošle godine podignut, a potom uklonjen spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, oslobođen je optužbi, potvrdio je njegov advokat Nikola Čukić za Portal Berane online.

Dobrašinović je bio uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljenog podizanja spomen-obilježja.

Dalji postupak vodio se dok se on branio sa slobode.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije