Connect with us

DRUŠTVO

NA DANAŠNJOJ SJEDNICI

Vlada predvidjela veliki aerodrom u Beranama i još šest u CG, kao i dva auto-puta prostornim planom do 2040. godine

„Pored Tivta i Podgorice, veliki aerodromi predviđeni su i u Beranama i Nikšiću“, kazao je Abazović

Aerodrom u Beranama // premijer Dritan Abazović

Dva auto-puta, sedam aerodroma, i maksimalna saobrađajna povezanost u državi, samo su neke od stavki Nacrta prostornog plana Crne Gore do 2040. godine, o kojem Vlada raspravlja. Planom nije predviđena izgradnja mosta na Verigama, ali jeste zaobilaznica oko Budve. O ovom dokumentu slijedi javna rasprava, a u aktuelnoj vladi očekuju da će do kraja godine Prostorni plan biti i usvojen.

Premijer Dritan Abazović kazao je da je to jedan od najvažnijih dokumenata države, odmah poslije Ustava. Prostorni plan kako kaže treba da da generalne smjernice razvoja države.

„Istina je da je možda trebalo da se to završi ranije, obećanje ove vlade je bilo da se Nacrt završi do oktobra 2023.“, poručio je Abazović i dodao da će Prostorni plan dalje ići u Skupštinsku proceduru.

Kako kaže dva najvažnija aspekta su razvoj saobraćaja i energetike. Prvi put su, kako kaže, definisane mape kojim će prolaziti auto-put.

„Ono što je predviđeno jeste da se rade dva glavna auto-puta. To su Jadransko-jonski i auto-put koji povezuje Bar sa Boljarima, kasnije sa Beogradom i Budimpeštom i ovaj koji ide sa zapada na istok“, kazao je Abazović.

Kako pojašnjava, ruta koja će ići iz BiH ka Albaniji će se odvajati u dva pravca, jedan će ići ka granici sa Srbijom, drugi će nastaviti preko Bara i Ulcinja prema Albaniji.

„Dio auto-puta Bar-Boljare će se preklapati sa dijelom auto-puta Jadransko-jonskim, to je najefikaniji model“, kazao je premijer.

On navodi i da nije predviđena izgradnja mosta na Verigama. Predviđeno je, kako kaže i da se radi nova saobraćajnica Kolašin-Andrijevica i Peć, kao i novi put od Pljevalja do Bijelog Polja.

„Mislimo da sa izgradnjom ova dva auto-puta i proširenjem postojećih puteva omogućićemo da svaki dio zemlje bude maksimalno povezan“, kazao je Abazović.

Predviđeno sedam aerodroma

Abazović je kazao i da će posebnom saobraćajnicom biti riješena zaobilaznica oko Budve.

„Mislim da je ključ svega da smo izabrali rutu koja će omogućiti da naredna vlada i naredne zatraže model finasiranja“, kazao je Abazović.

Prostornim planom je, kako ističe, planirano i postojanje sedam aerodroma u Crnoj Gori.

„Naravno ne radi se o velikim aerodromima, radi se i manjim aerodromima. Pored Tivta i Podgorice, veliki aerodromi predviđeni su i u Nikšiću i Beranama. Predviđeni su i aerodromi između Bara i Ulcinja, a onda u Pljevljima i na Žabljaku. Radi se o aerodromima koji će više imati turističku ulogu za male avione“, kazao je Abazović.

U krajnjem riječ je o, kako pojašnjava, tri aerodroma na sjeveru, veliki aerodrom u Beranama i dva u Pljevljima i na Žabljaku. U centralnoj regiji to su, kako kaže, dva aerodroma u Podgorici, kao i u Tivtu, Baru i Ulcilju.

„To do 2040. zadovoljava sve potrebe Crne Gore“, kazao je premijer.

Govoreći o energetici, kaže da je cilj do 2030. cilj je da Crna Gora postane energetski nezavisna država.

Kada je riječ o Komarnici, kaže da ostaje da se u narednom periodu vidi da li će se ona graditi ili ne.

„Cilj je da zaštitimo životnu sredinu. Mislim da će najviše priče biti da li da se gradi Komarnica. Da budem jasan – prostorni plan je jasno naveo činjenice za Komarnicu. Isto je navedeno da institucije sistema koje se bave ekološkim aspektom izražavaju veliku rezervu i protive se izgradnji tog objekta. Ostaje da se vodi velika debata da li to treba ili ne Crnoj Gori“, naglasio je Abazović.

Prema njegovim riječima, predviđana je izgradnja dalekovoda na više lokacija u Crnoj Gori i da se duplira kapacitet podvodnog kabla koji ide prema Italiji.

„To je suština izvoza električne energije u narednom periodu. Od Ulcinja, preko ostalih gradova, do sjevera, predviđene su nove solarne elektrane“, naveo je Abazović, dodajući da je dokumentom predviđena i izgradnja vjetroelektrana i velikih dalekovoda.

U Baru je predviđena izgradnja terminala o čemu su, kako podsjeća, ugovori već potpisani.

„Mislim da nakon ovoga neće postojati prepreka da se na osnovu Prostornig plana donose niža dokumenta i da se ide ka boljem pristupu saobraćaju u Crnoj Gori. Od najvećeg značaja je da postoji ova mreža puteva i razvoj aerodroma“, zaključio je Abazović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije