DRUŠTVO
Vlasnik kompanije Derby Izet Rastoder donirao savremeni cistoskop KBC-u Berane
Vrijednost donacije iznosi oko 13.000 eura, a riječ je o trećoj donaciji Rastodera Beranama u kratkom periodu

Kliničko-bolničkom centru Berane danas je uručena vrijedna donacija – novi aparat za cistoskopiju, koji je obezbijedio Izet Rastoder, vlasnik kompanije Derby i biznismen porijeklom iz našeg grada, saopšteno je iz Opštine Berane.
Kako su kazali, vrijednost donacije iznosi oko 13.000 eura, a riječ je o trećoj donaciji Izeta Rastodera Beranama u kratkom periodu.
Prethodno je, kako podsjećaju, donirao automobil vrtiću u Beranama i pružio podršku maturantima.
„Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac zahvalio je Rastoderu, ističući da donacija predstavlja ulaganje u zdravlje građana i unapređenje zdravstvenog sistema. Posebno je naglasio da Rastoder, iako svoj poslovni i životni put gradi van Berana, nije zaboravio svoj zavičaj“, stoji u saopštenju.
Zahvalnost je izrazio i direktor KBC-a Berane, dr Milorad Magdelinić.
„On je istakao da će novi cistoskop omogućiti savremeniju dijagnostiku, kvalitetniju zdravstvenu uslugu i pravovremeniju zdravstvenu zaštitu pacijenata.
Zahvalio je i predsjedniku Opštine Berane Đolu Lutovcu na angažovanju i podršci u realizaciji ove vrijedne donacije“, dodaje se
Načelnica Urološkog odjeljenja KBC-a Berane, dr Tanja Cimbaljević, istakla je poseban značaj donacije, navodeći da se na odjeljenju do sada koristio aparat koji datira još iz šezdesetih godina prošlog vijeka.
„Novi cistoskop predstavlja značajno unapređenje u dijagnostici oboljenja mokraćne bešike, uključujući kamen, tumore i upalne procese. Savremeni aparat omogućiće precizniju i pravovremenu dijagnostiku i doprinijeti kvalitetnijoj zdravstvenoj zaštiti pacijenata“, zaključuje se u saopštenju.
DRUŠTVO
(VIDEO) Požar u Ulcinju: Ugroženi objekti i maslinjaci
Jak vjetar dodatno otežava gašenje i pogoduje širenju vatre

Pojedini objekti i maslinjaci ugroženi su trenutno zbog širenja požara u Ulcinju, na lokalitetu Gač u mjestu Vladimir, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Kazali su da jak vjetar dodatno otežava gašenje i pogoduje širenju vatre.
Na terenu su pripadnici ulcinjske Službe zaštite i spašavanja, vatrogasci-spasioci sa raspoloživim vozilima, dok su vazduhoplovi MUP-a preusmjereni na taj lokalitet kako bi se požar što prije stavio pod kontrolu.
Stigli su i podgorički vatrogasaci, radi pružanja pomoći na požarištu.
DRUŠTVO
U Crnoj Gori više od 97.000 stranaca sa regulisanim boravkom: Najviše državljana Srbije, Rusije i Turske
Privremeni boravak radi zapošljavanja može trajati najduže dvije godine, dok se preduzetnicima i izvršnim direktorima dozvola može produžavati bez ograničenja
Stalni boravak može se izdati strancu koji je do dana podnošenja zahtjeva u Crnoj Gori neprekidno i zakonito boravio pet godina na osnovu privremenog boravka

U Crnoj Gori regulisan boravak ima više od 97.000 stranaca, pokazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) od 31. jula. Od tog broja, privremeni boravak imaju 67.344 stranca, a stalni njih 29.783.
Od ukupnog broja stranaca s privremenim boravkom, dozvolu za privremeni boravak i rad ima 40.907 njih (borave u državi duže od 90 dana), rečeno je “Vijestima” iz MUP-a.
Broj stranaca s privremenim boravkom raste iz godine u godinu. Prema podacima MUP-a, u 2023. godini privremeni boravak imalo je 64.285 stranaca, u 2024. njih 64.945, a prošle godine 67.807.
“Shodno statistici, od 2023. do danas bilježi se rast broja stranaca koji u Crnoj Gori imaju privremeni boravak”, naveli su iz MUP-a.
Kad je riječ o strukturi stranaca po zemljama porijekla, najzastupljeniji su državljani Srbije, Ruske Federacije i Turske.
Koliko dugo stranac može ostati
Na pitanje koliko dugo stranac može zakonito boraviti u zemlji na osnovu privremenog boravka, iz MUP-a pojašnjavaju da je boravak stranca u smislu Zakona o strancima – boravak do 90 dana, privremeni boravak i stalni boravak.
Dodaju da se dozvola za privremeni boravak izdaje s rokom važenja do jedne godine, uz mogućnost produženja ako su ispunjeni zakonski uslovi, zavisno od pravnog osnova boravka.
“Dozvola za privremeni boravak i radi zapošljavanja izdaje se na najduže godinu dana i može se produžiti najviše do dvije godine, što znači da se ne može produžavati neograničeno”, navode iz MUP-a.
Izuzetak su, kažu, preduzetnici i izvršni direktori u privrednim društvima u kojima su jedini vlasnici ili vlasnici više od 51 odsto kapitala. Njima se, kažu iz MUP-a, dozvola može produžavati sve dok ispunjavaju zakonske uslove i dokažu da su po osnovu poreza i doprinosa izmirili najmanje 5.000 eura na godišnjem nivou.
Stalni boravak, kako dodaju, može se odobriti strancu koji je do dana podnošenja zahtjeva u Crnoj Gori neprekidno i zakonito boravio pet godina na osnovu privremenog boravka.
Uslovi za državljanstvo
Iz MUP-a nijesu dostavili “Vijestima” podatak o tome koliko je najduže jedno strano lice neprekidno boravilo u Crnoj Gori, a da nije steklo državljanstvo, već su pojasnili zakonski okvir za sticanje crnogorskog državljanstva.
Prema Zakonu o crnogorskom državljanstvu, podnosilac zahtjeva za prijem mora kumulativno ispuniti niz uslova: da je navršio 18 godina života, da ima otpust iz državljanstva druge države, da u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi deset godina prije podnošenja zahtjeva, da ima obezbijeđen smještaj i stalan izvor prihoda koji mu omogućava materijalnu i socijalnu sigurnost, da nije osuđivan na bezuslovnu kaznu zatvora dužu od jedne godine, da poznaje crnogorski jezik u mjeri dovoljnoj za osnovnu komunikaciju, da ne postoje smetnje iz razloga bezbjednosti i odbrane, te da je izmirio dospjele poreske i druge zakonske obaveze.
Za bračne partnere crnogorskih državljana propisani su blaži uslovi. Lice koje je u braku sa crnogorskim državljaninom najmanje tri godine i u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi najmanje pet godina, može steći državljanstvo prijemom ako ispunjava dio navedenih uslova.
Zahtjev se, kako navode iz MUP-a, najčešće odbija zbog postojanja bezbjednosnih smetnji, nedovoljne dužine zakonitog i neprekidnog boravka prije podnošenja zahtjeva ili neispunjavanja nekog drugog zakonskog uslova.
Iz MUP-a pozivaju strance koji zakonito i neprekidno borave u Crnoj Gori u trajanju propisanom zakonom, a žele da steknu državljanstvo, da podnesu zahtjev područnoj jedinici ili filijali za građanska stanja i lične isprave prema mjestu boravka. Ukoliko ispunjavaju ostale zakonske uslove, nakon sprovedenog upravnog postupka steći će crnogorsko državljanstvo prijemom.
Prema Zakonu o crnogorskom državljanstvu, podnosilac zahtjeva za prijem mora kumulativno ispuniti niz uslova: da je navršio 18 godina života, da ima otpust iz državljanstva druge države, da u Crnoj Gori zakonito i neprekidno boravi deset godina prije podnošenja zahtjeva, da ima obezbijeđen smještaj i stalan izvor prihoda koji mu omogućava materijalnu i socijalnu sigurnost, da nije osuđivan na bezuslovnu kaznu zatvora dužu od jedne godine…
DRUŠTVO
Policija dronovima nadzire saobraćaj: Oko 100 kazni u vrijednosti od 20.000 eura napisano za mjesec dana
Zato što su u avgustu tradiocionalno prisutne gužve i povećan intenzitet saobraćaja, apeluje se na vozače da poštuju propise i prilagode vožnju stanju i uslovima na putevima

Krajem jula policija je počela da koristi dronove za kontrolu saobraćaja na najfrekventnijim dionicama.
Od tada je sankcionisano oko stotinu vozača i napisane kazne u vrijednosti od oko 20.000 eura.
Budući da je na snagu stupio novi Zakon o bezbjednosti saobraćaja koji propisuje drastično veće kazne, taj iznos će u narednom periodu biti znatno veći.
HRONIKA3 дана ranijePoginula jedna osoba u saobraćajnoj nesreći na putu Kolašin – Mojkovac
HRONIKA1 дан ranijeRožaje: U kafanskoj tuči nožem povrijeđeni vlasnik i radnik lokala
HRONIKA3 дана ranijeU Podgorici privedeno najmanje 50 stranih državljana: Sumnja se da je grupa mešetarila sa online prevarama
DRUŠTVO2 дана ranijePolicija dronovima nadzire saobraćaj: Oko 100 kazni u vrijednosti od 20.000 eura napisano za mjesec dana
POLITIKA2 дана ranijeSpajić odgovorio Vučiću: Crna Gora ne želi sukob sa Srbijom
DRUŠTVO1 дан ranijeU Crnoj Gori više od 97.000 stranaca sa regulisanim boravkom: Najviše državljana Srbije, Rusije i Turske











