HRONIKA
UHAPŠENI DIREKTOR UPRAVE POLICIJE
Vrtoglav uspon i bolan pad Veselina Veljovića: Tri decenije u službi
Iza ere Veselina Veljovića, najmoćnijeg bezbjednjaka od nezavisnosti Crne Gore, ostao je niz nerasvijetljenih ubistava, napada na novinare i krivičnih djela kojima je oštećena državna imovina

Bivši direktor Uprave policije Veselin Veljović uhapšen je jutros u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, prenijele su TV Vijesti.
Veljović od ljeta 2007. do 2011. godine bio je direktor Uprave policije, a potom je u periodu od 30. jula 2018. do 17. decembra 2020. godine u drugom mandatu bio prvi čovjek crnogorske policije.
Tokom karijere na čelu bezbjednosnog sektora, Veselin Veljović, od strane opozicionih partija, dijela nevladinih organizacija i medija često je optuživan za netransparentnost, zloupotrebu policije i moći, bespogovornu političku lojalnost Milu Đukanoviću, ali i za umiješanost u brojne slučajeve prodaje državne imovine.
Nakon okončanja prvog mandata Veljović je bio savjetnik tadašnjeg predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića za oblast bezbjednosti i odbrane, a u vrijeme Vlade Mila Đukanovića od 2014. godine i sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost.
Kada je u decembru 2020. poslije razgovora sa tadašnjim potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem otišao iz UP ponovo je zaposlenje našao u kabinetu bivšeg predsjednika Mila Đukanovića.
Funkciju savjetnika za bezbjednost i odbranu Veljović je obavljao sve 20. maja ove godine.
Od Pljevalja do Podgorice
Nakon završetka Vojne akademije u Beogradu Veljović je jedno vrijeme bio u JNA, a potom se na početku 1992. godine zaposlio u tadašnji MUP Crne Gore, gdje je te godine postavljen za komandira Stanice policije u Centru bezbjednosti Pljevlja.
Početkom devedesetih godina, u vrijeme političkog i državnog savezništva zvanične Podgorice i Srbije Slobodana Miloševića, u Pljevljima i okolnim selima Bukovice, paravojne srpske jedinice su vršile progon bošnjačkog stanovništva. Iako je dio Bošnjaka iz tog kraja problematizovao njegovu ulogu u tim događanjima, Veljović je tvrdio da je crnogorska policija omogućila mir u Pljevljima. U tom periodu iz Bukovice je raseljeno oko 125 porodica.
Veljović je na 1995. godine postavljen za komandanta SAJ-a, gdje je na početku 1998. godine u vrijeme političkih previranja između Mila Đukanovića koji je kontrolisao crnogorsku policiju i Momira Bulatovića, odigrao ključnu ulogu tokom nasilnih demonstracija, 14. januara 1998. kada sa svojom jedinicom nije dozvolio prodor demonstranata u zgradu tadašnje Vlade.
Komandant SAJ-a Veljović je bio sve do 2005. godine, a tokom desetogodišnjeg angažovanja završio je više međunarodnih stručno-specijalističkih kurseva i seminara u zemlji i inostranstvu koji analiziraju terorizam kao globalni izazov i bezbjednosnu prijetnju…
Za stručni i profesionalni rad u Ministarstvu ocjenjivan je najvišim službenim ocjenama i više puta nagrađen i pohvaljen.
Povodom Dana bezbjednosti, odlikovan je Ordenom zasluga za oblast odbrane i bezbjednosti prvog stepena i dobitnik je plakete Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, za zasluge u razvoju i unapređenju antifašizma u Crnoj Gori.
Ubistva, napadi na novinare, crne trojke
Iza ere Veselina Veljovića, najmoćnijeg bezbjednjaka od nezavisnosti Crne Gore, ostao je niz nerasvijetljenih ubistava, napada na novinare i krivičnih djela kojima je oštećena državna imovina.
Njegovu eru obilježio je i meteorski uspon crnogorskih organizovanih kriminalnih grupa, koje su u posljednjoj deceniji toliko ojačale da su prepoznate kao jedna od većih prijetnji na kriminalnoj mapi Evrope.
Bivši policijski službenik Brajuško Brajušković optužio je 2013. godine Veselina Veljovića da je navodno organizovao „crne trojke“ – batinaške grupe, koje su navodno prebijale nepodobne novinare, opozicionare, neistomišljenike na početku 21. vijeka.
Ta afera nikada nije dobila epilog.
U maju 2004. godine ubijen je urednik „Dana“ Duško Jovanović, ali naručioci i direktni izvršioci nikada nijesu pronađeni. Za ovaj slučaj Veljović je više puta tvrdio da je operativno riješen, ali da je i “nepovratno izgubljen zbog profesionalnog nesnalaženja tadašnjeg tužioca”.
U vrijeme Veljovićevog upravljanja policijom, pretučen je novinar Vijesti Tufik Softić u Beranama 2007. ali i organizovana sačekuša za direktora “Vijesti” Željka Ivanovića u noći 1. septembra 2007. godine.

Foto: Luka Zeković
Veljovićevom vozaču i šefu obezbjeđenja Milenku Rabrenoviću je suđeno zbog prijetnji upućenih novinarki Oliveri Lakić. Lakić je prethodno, 2011. godine, pisala o švercu duvana iz fabrike “Tara” iz Mojkovca.
U vrijeme njegovog rukovođenja, 2011. godine, iz Uprave policije je potekao falsifikovani listing telefonskih razgovora tadašnjeg premijera Igora Lukšića. Tim listingom je pokušana kompromitacija Igora Lukšića tako što se među pozivaocima našlo ime i osuđenog narkobosa Darka Šarića. Iako je Lukšić, sa mjesta premijera, insistirao na efikasnoj istrazi, nikada nije otkriveno ko je falsifikovao listing.
Nakon te afete ali i pritisaka međunarodne zajednice Veljović je morao da ode sa čela UP.
Štetni ugovori
Dio nevladinog sektora ali i medija godinama su Veselina Veljovića iznačavali za štetne ugovore koji se odnose na prodaju imovine u vlasništvu policije i Ministarstva unutrašnjih poslova.
Afera “Limenka” je državu koštala više od 10 miliona eura na osnovu sudske presude po tužbi Aca Đukanovića, brata predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Đukanović je tužio državu zbog neispunjenog ugovora o ustupanju zemljišta koje je bilo u vlasništvu Uprave policije.
Veljović je označavan i kao odgovorna osoba za sklapanje problematičnog ugovora 2011. godine, o kupovini kamp-hotela „Zlatica“ u Podgorici od biznismena Žarka Burića za 8,3 miliona eura, za potrebe obuke Specijalne antiterorističke jedinice.
Prethodno je Vlada prodala Buriću kamp-hotel Zlatica i još dva hotela (Crna Gora i Ljubović), za mnogo nižu cijenu od 4,7 miliona eura.
Veljović je u zgradi Normal company, koju je gradio Burić, vlasnik trosobnog stana zbog kojeg je MANS tvrdio da ga je kupio tako što je platio samo trećinu njegove vrijednosti. MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Veljovića i Burića zbog sumnje da je oštećen državni budžet radi pribavljanja protivpravne finansijske koristi. Ovaj slučaj nikada nije odmakao od tužilačkog izviđaja.
Mediji su pisali i da dugogodišnji prvi policajac ima enormno bogastvo i da krije da je vlasnik kuće od preko milion eura u naselju Dahna.
To je više puta demantovao tvrdeći da je to vila njegovog tasta…
Hapšen na Cetinju
Viši sud u Podgorici u maju je ukinuo prvostepenu oslobađajuću presudu Veljoviću, kojem se sudio da je rano ujutro 5. septembra 2021. na Cetinju, a prije samog ustoličenja mitropolita Joanikija, počinio krivično djelo napad na službeno lice u vršenju službene dužnosti.

Veljović je u dramatičnim događajima 4. na 5. septembar 2021. godine bio u samom srcu Prijestonice, a potom se na snimcima moglo vidjeti kako se nakon razgovora sa nekadašnjim kolegama, zalijeće na kordon…
On je uhapšen tog dana, a nakon dva dana pušten iz pritvora.
Izvor: Vijesti
HRONIKA
Vesna Medenica tužila državu: Tvrdi da je patila zbog zabrane napuštanja Kolašina, nije mogla ni na more, ni na svadbu
Bivša predsjednica poručila da joj je povrijeđeno pravo na slobodu kretanja

Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica tvrdi da je joj sudska mjera zabrane napuštanja Kolašina izazvala duševni bol i patnju, a to je ilustrovala i konstatacijama da za tih 27 mjeseci nije mogla poći u “ujčevinu na svadbu”, ali ni sa unučićima na more.
Prvostepeno osuđena na 10 godina zatvora zbog protivzakonitog uticaja, tužila je državu nakon što joj je sudski organičena sloboda kretanja, a na ročištu pred podgoričkim Osnovnim sudom juče je podsjetila da je u pritvoru najprije provela sedam mjeseci, nakon čega je donijeta odluka da se brani sa slobode.
“I mjesec dana sam bila slobodni građanin. Napominjem da se prezumpcija nevinosti, koju su svi što se tiče mog postupka kršili bez obzira na profesionalizam i obaveznost, ipak mora i u ovom postupku uzeti u obzir”, rekla je ona juče.
Kazala je i da bi njen iskaz juče, vjerovatno bi drugačiji i kvalitetniji, “da sam bila u prilici da sve još jednom sagledam”: “Ali bol je ostao i dalje”.
Potom je prepričala tok svoje karijere, zaključno sa činjenicom da je do kraja 2007. bila na čelu Državnog tužilaštva, a da je potom izabrana na mjesto predsjednika Vrhovnog suda.
“I u jednom i u drugom slučaju, u istoriji tih institucija, postajem prva žena na njihovom čelu. Nema potrebe (da kažem) šta sam sve radila i koje sam rezultate postigla, ali oni su bili moja jedina preporuka za napredovanje”.
Nakon priče i o sportskim rezultatima, rekla je da će vještaku medicinske struke ostaviti da zakijuči da li je ona 27 mjeseci bila nezakonito ograničena u svojoj slobodi kretanja i koliko je to uticalo na njen duševni mir, s obzirom na širinu poznanstava i njenu ličnost…
Dodala je da je nakon penzionisanja, na Univerzitetu “Donja Gorica” rukovodila pravnom klinikom, podsjećajući da je krivični postupak protiv nje pokrenut godinu i po nakon odlaska sa funkcije.
Ni do ljekara
Istakla je i da potiče iz ugledne kolašinske porodice, iz koje je, kako tvrdi, ponijela moralne vrijednosti i izgradila karakter. Podsjetila je na porodični i lični društveni angažman, brojna priznanja i status počasne, odnosno zaslužne građanke Kolašina.
“Biti ograničen u kretanju i da ne mogu izaći iz Kolašina, za mene je prestavljalo veliku sramotu kao nekoga ko ima plaketu zaslužnog građanina, a taj zaslužni građanin nije mogao da ode kod ljekara što neće tražiti dozvolu a prije toga da se prijavi policiji da izlazi iz Kolašina”, kazala je.
Medenica je dodala da je jedno vrijeme mogla glavom da plati, jer se konstantno žurila da se vrati do određenog vremena.
“Ovakve porodice imaju obavezu jer mi smo imali puno tragedija, pogotovo moja porodica… Imala sam obavezu i vratiti onima koji su pružili ruku saosjećanja”.
Ona je rekla da je zbog sudske mjere propustila sahrane bliskih osoba…
“I možete zamisliti kako sam se osjećala kao jedna bezvrijedna osoba, koja ne zaslužuje ni zakon da se primijeni kao na ostale građane Crne Gore… Ovo kad kažem, mislim na devet odluka Ustavnog suda kojima je utvrđeno da je moje pravo na slobodu kretanja povrijeđeno”…
Tvrdi da ju je posebno povrijedilo to dok je gledala kako redovni sudovi ne uvažavaju stav Ustavnog suda – jedinog suda iz domena zaštite ljudskih prava, a onda i kako su prepisivali prvostepena i drugostepena rješenja – čak i zareze:
“Čime je očigledno pravljena erozija u primjeni i prava i narušavanja pravne sigurnosti. Za svih ovih 27 mjeseci ja nisam mogla poći u ujčevinu, puno je svadbi bilo, to je mlada genreracija koja je stasala, ni na jednoj nije bilo mene… Naučila sam da stalno idem na more, što je koristilo liječenju mojih osnovnih tegoba – oboljenju kičme i ruku i degenerativnog atritisa…. već četiri godine nisam sa svojim unučadima mogla poći na more. Ostajala sam u Kolašinu sama, a njih sam tjerala da uživaju u životu kad ja ne mogu”.
Ona je rekla da se nakon svega osjeća tužno: “I pokušavam da suze potisnem, jer nisam slabić, ali svaki čovjek ima dušu. E, moja je bila povrijeđena sve to vrijeme, cijeli Kolašin je znao da ne mogu da izađem i da sam kao u getu, u Kolašinu primorana da boravim”…
Od hapšenja do tužbe
Medenica je uhapšena 17. aprila 2022. na Aerodromu Podgorica, dok je pokušavala da se ukrca na let za Beograd. Tada je osumnjičena da je član kriminalne organizacije koju je, prema SDT-u, formirao njen sin Miloš Medenica…
Ubrzo nakon hapšenja, određen joj je pritvor, a potom je prebačena u Istražni zatvor u Spužu.
Prema detaljima optužnice, ona je od 2019. do 2021. koristila položaj kako bi posredovala da pojedini predmeti pred Višim i Vrhovnim sudom budu završeni u korist firmi “Fab Live” i “Cijevna Commerce”, bez obzira na činjenično stanje, ali i da je posredovala da se jedan predmet okonča u korist firme “Carine”. U optužnici se tvrdilo i da je za takvo posredovanje davan mito, a da joj je u tome pomagao njen sin i drugi okrivljeni.Suđenje toj grupi u početku trajalo je dugo zbog čestih odlaganja, a u jednom trenutku počelo je iznova zbog promjene krivičnog vijeća.
Prvostepena presuda izrečena je 28. januara 2026. godine – Viši sud u Podgorici tada je Medenicu prvostepeno osudio na 10 godina zatvora. Međutim, sud je istovremeno oslobodio optužbe za stvaranje kriminalne organizacije, a osudio je za dva slučaja protivzakonitog uticaja, oba povezana sa mitom i uticanjem na sudske odluke. Sud joj je odredio i zabranu napuštanja mjesta boravišta i oduzimanje pasoša.
Za nju je posebno navedeno da je koristeći službeni položaj i pretpostavljeni uticaj, posredovala i uticala na druge sudije, a u predmetu “Carine” sud je ukazao i na njene kumovske veze sa vlasnikom te firme.
Nakon te presude, uslijedio je novi obrt oko pritvora. Krajem februara 2026. Medenica je ponovo uhapšena u Kolašinu, pošto je nakon žalbe SDT-a donijeta odluka da joj se odredi pritvor zbog opasnosti od bjekstva.
Sramota pa pet litara ulja
Medenica je rekla da za 27 mjeseci nije mogla da rješava ni zdravstvene probleme, a onda je prepričala doživljaj sa kolegom iz Turske, zbog kog se, tvrdi, sramila.
“Došao je predsjednik Vrhovnog suda Turske, jer sam mnogo konferencija organizovala… On je došao sa svojom porodicom i svojim prijateljima u Crnu Goru, jer mu se dopala i bio je na primorju i zvao me da dođem da ručamo u ‘Splendid’… Sramota me bilo da kažem da ne mogu, pa sam njih zvala kod mene, jer se nešto dobro ne osjećam, a on je znao za moje tegobe i operacije, pa kako su bili u velikom društvu nije htio privatiti poziv. Onda je u ambasadi Turske u Podgorici ostavio za mene kao poklon pet litara maslinovog ulja i njihove sapune koji su bili od maslina, nisam mogla ni da pođem, za to je pošla je moja kćerka”, ispričala je Medenica u sudnici.
Pišu: Tina Popović, Danilo Mihajlović (Vijesti)
HRONIKA
Ukinut pritvor direktoru „Carina“ Čedu Popoviću
Podsjetimo, 26. marta, rešenjem predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom Vesne Gazdić Popoviću je određeno do 30 dana zatvora, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo građenje objekta bez prijave dokumetnacije.
Kako je tada saopšteno iz Suda, u pitanju je izvođenje radova na lokacijama Kumbor i Baošići kao i izvođenje radova na nasipanju plaže u Baošićima.

Uhapšenom biznismenu Čedu Popoviću iz Podgorice ukinut je pritvor, potvrdio je Portalu RTCG njegov advokat Dražen Medojević.
Popović je osnivač i izvršni direktor privrednog društva ‘Carine’ d.o.o. Podgorica, kako su „Vijesti“ ranije objavile.
„Pritvor je ukinut danas oko 16 h“, kazao je Medojević.
Podsjetimo, 26. marta, rešenjem predsjednice Osnovnog suda u Herceg Novom Vesne Gazdić Popoviću je određeno do 30 dana zatvora, zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio produženo krivično djelo građenje objekta bez prijave dokumetnacije.
Pritvor je određen zbog postojanja okolnosti koje očigledno ukazuju na opasnost od ponavljanja krivičnog djela.
Kako je tada saopšteno iz Suda, u pitanju je izvođenje radova na lokacijama Kumbor i Baošići kao i izvođenje radova na nasipanju plaže u Baošićima.
„Sudija za istragu je prilikom određivanja pritvora imala u vidu da jedna od lokacija (plaža) predstavlja kulturno dobro i da je integralni dio zaštićene okoline prirodnog i kulturnog istorijskog područja Kotora upisanog na listu svjetske baštine UNESCO-a, kako je to konstatovano rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara PJ Kotor. Rješenjem Uprave za zaštitu kulturnih dobara PJ Kotor od 11. februara 2026. godine naložena je obustava radova na ovoj lokaciji do sticanja pravnog i stručnog osnova za njihovo sprovođenje, te je navedeno da je neophodno pribaviti konzervatorske uslove, izraditi konzervatorski projekat i prijaviti radove, te je rješenjem iste uprave od 16. februara 2026. godine naloženo vraćanje u prvobitno stanje“, podsjećaju u saopštenju.
Od strane Uprave za zaštitu kulturnih dobara propisani su konzervatorski uslovi za potrebe izrade UT uslova za uređenje dijela obale u Baošićima na predmetnoj lokaciji, između ostalog: sačuvati vrijednosti i karakteristike originalnog uređenja obale sa karakterističnim sistemom ponti, mandraća i kupališta bez promjene naslijeđene linije obale; očuvati graditeljsko nasljeđe duž cjelokupne obale sa pripadajućim pontama i mandraćima i mediteransku vegetaciju koja ih prati, zadržati sva prirodna šljunkovita kupališta, ne pretvarati ih u betonska vještačka kupališta, radove izvoditi upotrebom tradicionalnih materijala, lokalnog kamena i primjeniti tradicionalne tehnike obrade i ugradnje itd, za šta prema stanju u spisima predmeta postoji osnovana sumnja, da osumnjičeni nije ispoštovao i da su radovi i pored zabrane, nastavili da se izvode.

Dodali su da je ocijenjeno da postoji osnovana sumnja da je osumnjičeni u dužem vremenskom periodu, ignorisao zabrane građenja Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i na ovaj način pokazao kontinuitet i upornost, budući da je su radovi izvođeni na gradilištu u Kumboru i Baošićima.
„Ove radnje nisu jednokratne, već su trajale u dužem vremenskom periodu i nakon izdatih zabrana. Sud je cijenio činjenicu da je zabrana građenja na jednoj lokaciji, shodno rješenju urbanističko građevinske inspekcije na snazi još od 1. oktobra 2024. godine i da navedena zabrana od tog datuma, pa do danas traje. Cijenjeno je i da osumnjičeni ima jak finansijski motiv da nastavi da izvodi radove na predmetnim lokacijama, posebno pri činjenici da je veći dio hotela po sopstvenom kazivanju osumnjičenog rasprodat, da je vrijednost investicije 80 miliona eura i da je krajnji rok završetka radova do kraja juna 2026. godine kada je planirano otvaranje hotela i primanje gostiju“, naveli su tada u Osnovnom sudu.
HRONIKA
Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
Vehid Murić je, prema zvaničnom saopštenju Uprave policije, prije dvije noći ubio braću Denisa (28) i Nezrina Hota (35) iz Rožaja i Kenana Miraljemovića iz Novog Pazara…

Dvadesetpetogodišnji Vehid Murić iz Rožaja, osumnjičen za trostruko ubistvo u podgoričkom naselju Stari aerodrom, doveden je na saslušanje u Više državno tužilaštvo u Podgorici.
Murić je, prema zvaničnom saopštenju Uprave policije, prije dvije noći ubio braću Denisa (28) i Nezrina Hota (35) iz Rožaja i Kenana Miraljemovića iz Novog Pazara…
On je, kako se sumnja, nakon što je ubio tri osobe u Podgorici, otišao u rodno Rožaje gdje je sinoć i uhapšen.
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti” četvorica građevinskih radnika živjela su skupa u iznajmljenom stanu u podgoričkom naselju Stari aerodrom, u Zmaj Jovinoj ulici.
Navodno, dvadesetpetogodišnjak, koji je molerske radove izvodio na teritoriji Glavnog grada, kao i trojica ubijenih, prekjuče se, uoči trostrukog ubistva, raspravljao se njima, a potom i potegnuo nož.
Da je za sobom, u iznajmljenom stanu ostavio tri leša, saznalo se juče, nakon što je njegova porodica prijavila da je svraćao u Rožaje i priznao im da je okrvavio ruke.
“Vijestima” je iz više izvora rečeno da je Murić nakon zločina pobjegao u Rožaje, svratio u porodičnu kuću i majci rekao da je počinio zločin.
Navodno, tada je i izvršio nasilje nad njom, a zatim odmah pobjegao.Porodica je, prema istim informacijama, pozvala policiju.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA15 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
















