POLITIKA
ŽALI ŠTO NIJE NA PRAVI NAČIN OBJAŠNJENO ŠTA TAČNO ZNAČI DEMARKACIJA SA KOSOVOM
Vujanović: Raduje me što prvi put od obnove nezavisnosti imamo premijera iz reda nacionalnih manjina
„Abazović uvijek ističe kako nije opredijeljen ni za jedan program političkih partija, pa tako ni za svoju partiju, ako to ne slijedi crnogorske vrijednosti“, kazao je nekadašnji predsjednik i premijer Crne Gore i funkcioner DPS-a
Raduje me što Crna Gora, prvi put od obnove državnosti, ima premijera iz reda nacionalnih manjina. Dritan Abazović dolazi iz građanske političke partije, tako da mora da afirmiše vrijednosti građanskog društva, poručio je nekadašnji predsjednik i premijer Crne Gore Filip Vujanović.
To je rekao u intrevjuu za Albanian Post.
Između ostalog rekao je i da Abazović uvijek ističe kako nije opredijeljen ni za jedan program političkih partija, pa tako ni za svoju partiju, ako to ne slijedi crnogorske vrijednosti.
„Vrijeme će pokazati koliko će uspjeti u takvom zalaganju. Stvorio je dobro tlo za svoje djelovanje u sadašnjosti koju otežavaju partijske, političke i etničke podjele i ozbiljno podrivanje kamena temeljaca crnogorskog građanskog društva“, dodao je Vujanović.
Kaže i da očekuje da se Abazovićeva vlada pripremi za naredne izbore, radeći na prevazilaženju trostruke stagnacije u Crnoj Gori.
„A to su stagnacija u procesu članstva u EU, nedovoljno efikasno unapređenje izbornog pravnog okvira, kao i stagnacija u imenovanjima u pravosuđu, uključujući i sudije Ustavnog suda“, smatra Vujanović.
Dodaje i da „živimo u vremenu kada je članstvo Crne Gore u NATO i liderska pozicija u procesu članstva u EU od ključnog značaja“.
„Tako da moramo da se posvetimo vrijednostima tih dostignuća sa najvećom odgovornošću“, istakao.
Na pitanje da li podržava Otvoreni Balkan Vujanović je odgovorio:
„Podržavam sve što su se lideri Zapadnog Balkana već dogovorili u okviru Berlinskog procesa na samitu ‘EU – Zapadni Balkan’, održanom u Sofiji u novembru 2020. Tokom tog samita odlučeno je da se radi na uspostavljanju i koordinaciji zajedničkog regionalnog tržišta Zapadnog Balkana kroz usvajanje dvije deklaracije – o zajedničkom tržištu Zapadnog Balkana i o Zelenoj agendi Zapadnog Balkana“, naveo je Vujanović.
„Albanian post“ navodi da su Vujanović i bivši predsjednik Kosova Hašim Tači 2015. godine potpisali zajedničku izjavu kojom ohrabruju skupštine da ratifikuju sporazum o državnoj granici. Na Kosovu kažu da bi ovaj sporazum trebalo preispitati, a Abazović je rekao da je to zatvoreno pitanje.
„Ponoviću da su državne komisije postigle dogovor o granici i dvije vlade su ga ratifikovale. Potpisan je u Beču 2015. godine, a snažnu podršku dao je tadašnji ministar vanjskih poslova, kasniji austrijski kancelar Sebastijan Kurz. Dva nacionalna parlamenta su ratifikovala sporazum i sada moramo da ga primijenimo kroz zajednički rad Nacionalne komisije za demarkaciju“, kaže Vujanović.
Kako je istakao žali što građanima nije na pravi način objašnjeno šta je tačno demarkacija granične linije između dvije zemlje.
„Ne postoji primjer da se napravi demarkacija državne granice, a da bi se ona sinhronizovala sa privatnom imovinom nekih ljudi. Oni koji žive u blizini granice ne bi trebalo da imaju poteškoća u korišćenju imovine u susjednim zemljama, naprotiv“, rekao je Vujanović.
Dodaje da sporazum o granici između Crne Gore i Kosova „vidi kao odličan primjer spremnosti i sposobnosti kako susjednih tako i prijateljskih država da riješe osjetljivo pitanje koje je uvijek stvaralo probleme, pa i rizike, posebno na Zapadnom Balkanu“.
„Moramo ponovo da konstatujemo da je tragični rat u raspadu bivše Jugoslavije suštinski motivisao nekoliko planova za promjene i proširenje državnih granica. Crna Gora je ponosna na sporazume koje je potpisala sa Bosnom i Hercegovinom – prvi takav sporazum između bivših jugoslovenskih republika – i Kosovom“, zaključio je Vujanović.
POLITIKA
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani
Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.
„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.
Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.
Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.
Skupština je nakon toga nastavljena.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti
Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Djevojka poginula u udesu na putu Podgorica - Cetinje
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasle i ostale cijene goriva
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Zbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
Djevojka poginula u udesu na putu Podgorica - Cetinje
Budva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
Zbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
Tragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
HRONIKA7 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA1 дан ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
DRUŠTVO1 дан ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
HRONIKA2 дана ranijeEksplodirala friteza u restoranu na Biogradskom jezeru: Povrijeđene dvije osobe
