Connect with us

DRUŠTVO

Za nezakonito bogaćenje javnih funkcionera kazna do osam godina zatvora

Vlada je 28. avgusta, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore

Vlada je utvrdila Predlog izmjena i dopuna Krivičnog zakonika kojim se, između ostalog, uvodi krivično djelo nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera, za koje je predviđena kazna do osam godina zatvora.

Predlog donosi i strože odredbe u vezi sa rodno motivisanim ubistvom, a krivična djela u vezi sa seksualnim deliktima nad djecom više ne bi zastarijevala. Uvodi se i krivično djelo teškog govora mržnje, a krivičnim djelom nedozvoljene proizvodnje oružja biće obuhvaćeno i 3D štampanje vatrenog oružja ili njegovih djelova.

Vlada je 28. avgusta, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, usvojila Predlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore.

Izmjenama se uvodi se krivično djelo nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera. Javni funkcioner koji tokom obavljanja funkcije stekne, prenese ili prikrije imovinu koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa zakonitim prihodima zatvorom do osam godina.

„Ko za vrijeme vršenja javne funkcije, odnosno za vrijeme trajanja obaveza u vezi sa vršenjem javne funkcije stiče, prenosi ili prikriva imovinu koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa njegovim zakonitim prihodima i čija vrijednost prelazi iznos od pedeset hiljada eura,kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina. Ako vrijednost imovine iz stava 1 ovog člana prelazi iznos od sto hiljada eura,učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina“, piše u Predlogu.

Ako je imovina iz prenesena ili je njom raspolagano preko lica povezanih sa javnim funkcionerom, smatraće se da je stečena u njegovu korist, osim ako se dokaže suprotno. Takva imovina bi se oduzimala.

Podsjećamo, u izvještaju o napretku ka Evropskoj uniji još 2014. godine našla se preporuka po kojoj se Crnoj Gori sugeriše kriminalizovanje bogatstva spornog porijekla.

Kazne za seksualne delikte nad djecom neće zastarijevati

Izmjene podrazumijevaju i to da krivično gonjenje i izvršenje kazne ne zastarijevaju za krivična djela za seksualno zlostavljanje djeteta, a rodno motivisano ubistvo ulazi u najteži oblik ubistva.

„Za krivično djelo iz člana 144 predlog istovremeno isključuje mogućnost ublažavanja kazne“, piše u Predlogu izmjena i dopuna.

Uvodi se krivično djelo teškog govora mržnje

Predlogom se u Krivični zakonik uvodi i krivično djelo „teški govor mržnje“.

„Ko javno ispoljava mržnju prema grupi ili članu grupe po osnovu nacionalne ili etničke pripadnosti, rase, vjeroispovijesti, državljanstva, političkog ili drugog ubjeđenja, pola, jezika, boje kože, društvenog položaja, profesionalne orijentacije, porijekla, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, invaliditeta ili drugog ličnog svojstva, na način koji može dovesti do nasilja ili izazvati mržnju, mogao bi biti kažnjen zatvorom od tri mjeseca do tri godine“, navodi se u dokumentu.

Ako je takvo djelo učinjeno prema licu koje obavlja posao od javnog značaja, predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Obavezni psihosocijalni tretman za nasilničko ponašanje

Sud bi tu mjeru izricao učiniocu krivičnog djela sa elementima nasilja radi otklanjanja uzroka nasilničkog ponašanja, odnosno smanjenja ili uklanjanja opasnosti da ponovo počini krivično djelo sa elementima nasilja.

Tretman bi se sprovodio u zatvoru, zdravstvenoj ili drugoj odgovarajućoj ustanovi i mogao bi trajati najduže dvije godine. U određenim slučajevima mogao bi se izvršavati i na slobodi, dok bi sud mogao naložiti prinudno izvršenje mjere ako se učinilac bez opravdanog razloga ne podvrgne tretmanu.

Veća zaštita novinara, ljekara i prosvjetnih radnika

Izmjenama se proširuje i pojam poslova od javnog značaja. Njime bi bili obuhvaćeni poslovi u javnoj službi, pravosuđu, javnom informisanju, zdravstvu, obrazovanju, socijalnoj i dječjoj zaštiti, kao i pružanje pravne pomoći pred sudovima i drugim državnim organima.

Za nanošenje lake tjelesne povrede licu koje obavlja posao od javnog značaja pri obavljanju ili u vezi sa obavljanjem tog posla predviđene su strože kazne. U zavisnosti od načina izvršenja, kazna bi mogla iznositi do četiri godine zatvora.

Posebno se uređuje napad na ljekara, zdravstvenog radnika ili zdravstvenog saradnika pri pružanju medicinske pomoći. Za napad ili prijetnju napadom predviđena je kazna zatvora do tri godine, dok bi u slučaju lake tjelesne povrede, prijetnje oružjem ili napada u grupi kazna bila od tri mjeseca do pet godina.

Strože kazne za oružje, obuhvaćena i 3D štampa

Izmjenama se pooštrava kaznena politika i za nedozvoljeno držanje i nošenje oružja.

Predlogom je, između ostalog, propisano da za određeni teži oblik nedozvoljenog nošenja oružja neće biti moguće ublažavanje kazne.

Krivičnim djelom nedozvoljene proizvodnje oružja bilo bi obuhvaćeno i 3D štampanje vatrenog oružja ili njegovih djelova, dok je predviđeno da se 3D nacrti oduzimaju i trajno brišu.

Za nelegalnu gradnju do pet godina zatvora

Predlog donosi i izmjene u oblasti nelegalne gradnje.

„Ko protivno propisima započne gradnju ili gradi objekat bez potrebne dokumentacije ili suprotno odluci nadležnog organa o zabrani građenja, mogao bi biti kažnjen zatvorom od šest mjeseci do pet godina“, piše u dokumentu.

Za priključenje na infrastrukturu objekta izgrađenog bez potrebne dokumentacije ili suprotno izdatoj dokumentaciji predviđena je kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine.

Novo krivično djelo prinudnog nestankaKrivični zakonik trebalo bi da dobije i novo krivično djelo – prinudni nestanak.

Službeno lice koje nekoga pritvori, zatvori, otme ili na drugi način liši slobode, a zatim odbija da to prizna ili prikriva mjesto gdje se ta osoba nalazi, čime joj onemogućava pravnu zaštitu, moglo bi biti kažnjeno zatvorom od najmanje pet godina.

Za teže oblike djela predviđeno je najmanje osam godina zatvora, dok se u slučaju smrti prinudno nestalog lica ili organizovanog izvršenja može izreći najmanje osam godina ili kazna dugotrajnog zatvora.

Predlog zakona sadrži ukupno 49 članova, a predviđeno je da zakon stupi na snagu narednog dana od objavljivanja u „Službenom listu Crne Gore“.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Azijatkinja objavila snimak na kojem je vrijeđaju i maltretiraju maloljetnici u Kotoru: „Crna Goro, moraš bolje“

Maltretiranje i rasizam na djelu

Foto: Screenshot

Azijatkinja, koja na Instagramu objavljuje pod nazivom „theasiangirlabroad“ podijelila je video na kojem se vidi kako je maltretira grupa maloljetnika u autobusu na relaciji Kotor-Perast.

Incident se, prema informacijama uz objavljeni snimak, dogodio 13. oktobra. Na videu se vidi kako se djevojka okreće prema onima koji je uznemiravaju i vrijeđaju i moli ih da prestanu. Međutim, umjesto toga počeli su da je gađaju zguđvanim papirićima.

Autorka objave navela je da je tokom putovanja kroz 46 zemalja prvi put doživjela, kako je opisala, tako otvoren rasizam i maltretiranje.

„Crna Goro, moraš bolje“, poručila je u objavi, izražavajući razočaranje zbog iskustva koje je doživjela u Kotoru, gradu koji je, kako napominje, izrazito orijentisanom ka turizmu.

Navela je da je stekla utisak da je kultura u Crnoj Gori hladna, a da su mještani neprijateljski nastrojeni, ali da, kako ističe, nije očekivala ovakav nivo rasizma.

Zbog ovog iskustva, poručila je da se nakon putovanja neće vraćati u Crnu Goru, te da je ne može preporučiti drugim putnicima, uz poziv da novac potroše negdje drugo.

U objavi nema informacije da li je možda djevojka incident prijavila policiji.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Srpski biznismen vraćen sa podgoričkog aerodroma: Uručeno mu rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru

Macura je nekadašnji vlasnik lanca mjenjačnica, čiji se poslovni uspon, prema pisanju nedjeljnika „Radar“, poklopio sa dolaskom Srpske napredne stranke na vlast

(Foto: ACG)

Srpski biznismen Davor Macura, vlasnik Alta pej grupe, vraćen je danas sa podgoričkog aerodroma nakon što mu je uručeno rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru iz razloga nacionalne bezbjednosti, to je „Vijestima“ saopšteno iz više nezavisnih izvora.

Macura je nekadašnji vlasnik lanca mjenjačnica, čiji se poslovni uspon, prema pisanju nedjeljnika „Radar“, poklopio sa dolaskom Srpske napredne stranke na vlast. Taj medij objavio je da je njegova Alta pej grupa za pet godina ostvarila 59 miliona eura neto profita.

Macura je i predsjednik Upravnog odbora Alta banke, a njegovi poslovi obuhvataju finansijski sektor i nekretnine. Njegova kompanija ABL Solvent kupila je imovinu nekadašnje Industrije motora i traktora (IMT) na Novom Beogradu za 70 miliona eura.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Uz cijenu peleta naplaćuju pakovanje i prevoz: Prodavci ne poštuju odluku Vlade o ograničenju maloprodajnih iznosa

Građani prinuđeni da plaćaju usluge pakovanja i prevoza kod pojedinih prodavaca, Ministarstvo poljoprivrede kaže da nije nadležno za kontrolu cijena i da zloupotrebe prijave tržišnoj inspekciji

Dodatnih 31,50 eura za “uslugu pakovanja” i još toliko za “prevoz paleta” pojedini trgovci naplaćuju građanima prilikom kupovine peleta, iako je Vlada ograničila cijenu ovog energenta na 250 eura po toni za pelet klase A2, odnosno do 270 eura po toni za pelet klase A1.

“Vijestima” je ovo potvrdilo više građana, a u to se uvjerio i novinar “Vijesti” koji je u ponedjeljak dobio cjenovnik u peletari “Pelengić trade” u Bijelom Polju u kome se navode ovi dodatni troškovi.

“Cijena džaka od 15 kilograma A1 4,05 eura. Tona peleta A1 sa PDV 21% 270 eura. Paleta peleta (jedna tona plus 50 kilograma) A1 283,50 eura, usluga pakovanja 31,50 eura, usluga prevoza peleta 31,50 eura”, piše u cjenovniku “Pelengić trade”.

“Vijesti” imaju uvid u fiskalni račun koji je izdala ova kompanija u kome su naplaćene usluge prevoza i usluge pakovanja od po 31,50 eura.

Povodom nametanja dodatnih troškova “Vijesti” su pitale Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i ministra Vladimira Jokovića šta će da urade u ovom slučaju. Odgovoreno je da ministarstvo nije nadležno za kontrolu cijena nego tržišna inspekcija, ali da “neće stajati po strani” i da će “u koordinaciji sa nadležnim institucijama učiniti sve što je u našoj moći da se ovakvom postupanju stane na kraj i da građani mogu da kupe pelet po propisanim cijenama”.
Od kada je Vlada usvojila odluku o ograničavanju cijena peleta 24. septembra 2026. godine, građani se u kontinuitetu žale medijima i resornom ministarstvu da ne mogu pelet da kupe po cijenama koje je Vlada uspostavila. Sa druge strane, Ministarstvo je u više navrata pozvalo trgovce i distributere da odgovorno postupaju prema građanima i da pelet učine dostupnim pod jednakim uslovima za sve, a zaprijetilo je i da će obustaviti izvoz peleta iz Crne Gore ukoliko se pokaže da domaće tržište nije uredno snabdjeveno tim energentom.

“Ministarstvo nema direktnu nadležnost za kontrolu primjene propisanih maloprodajnih cijena peleta, već je za to nadležna Tržišna inspekcija. Ipak, imajući u vidu da je šumarstvo u nadležnosti našeg Ministarstva, ministar Vladimir Joković je u redovnoj komunikaciji sa kolegama iz nadležnih resora i institucija, kako bi se koordinisanim djelovanjem riješio ovaj problem i zaštitili interesi građana. Ministar Joković je jasno poručio da svi koji ne poštuju propise i pokušavaju da izigraju odluke države moraju biti svjesni da će osjetiti snagu države. Pravila se moraju poštovati i neće biti tolerisano bahato i nesavjesno postupanje kojim se teret kršenja propisa prebacuje na građane. Ministar će insistirati da nadležni organi, u okviru svojih ovlašćenja, najstrože sankcionišu svaki utvrđeni slučaj nepoštovanja važećih odluka”, juče su poručili iz Ministarstva.

Cjenovnik „Pelengić trade“foto: privatna arhiva

Kupac peleta Željko Cvijović ispričao je “Vijestima” da su mu u ponedjeljak u “Pelengić tradeu” saopštili da je cijena 346,5 eura po paleti, umjesto očekivanih 270 eura po toni i da ga je prethodno zaposlena iz te kompanije pozvala i ponudila mu opciju da bira hoće li robu uzeti po cijeni od 330 eura, ili će da čeka objavu u Službenom listu i cijenu od 270 eura po toni.

“Rekao sam da ću sačekati. Kada sam došao u ponedeljak u “Pelengić trade” blago je rečeno koliko sam bio neprijatno iznenađen i šokiran cijenom od 346,5 eura po paleti (tona+50 kg), za šta sam dobio fiskalni račun, kako bih se upoznao koliko šta naplaćuju (prevoz i pakovanje). Treba da platim preko 30 eura i to po svakoj paleti samo za najlonske kese u koje je pelet već mašinski upakovan u fabrici”, kazao je on.

Dodao je da je uredba Vlade o ograničenju peleta ranijih godina poštovana.

“Nije bilo organizovanog prevoza, ali je za tu uslugu privatnim prevoznicima bilo potrebno izdvojiti 10 eura po toni, a ista je cijena bila i za prevoz peleta iz Berana do Bijelog Polja”, objasnio je Cvijović.

Iz firme “Nikola doo Berane” nisu odgovorali na pozive, dok su iz firme “Aleksić 3D doo” (stovarište Andrijevica) “Vijestima” kazali da je cijena peleta po toni 270 eura, ali da u cijenu nisu uračunati ambalaža i prevoz.

“Ne znamo koliko košta ambalaža i prevoz, koji zavisi od mjesta odredišta”, saopšteno je “Vijestima” iz te firme, odakle su se požalili da je cijena sirovine od prije par mjeseci porasla sto odsto u odnosu na prošlu godinu, sa 18 eura po toni na 35 do 40 eura po toni”, kazali su iz firme iz Andrijevice.

Ministarstvo: Učesnici na tržištu da poštuju odluku države

Ministarstvo poljoprivrede je pozvalo građane da svaki slučaj prodaje peleta po cijenama suprotnim propisanim prijave Tržišnoj inspekciji i Ministarstvu ekonomskog razvoja, uz konkretne podatke, račune i druge raspoložive dokaze.

“Prijave građana ukazuju na sumnje da pojedini učesnici na tržištu pokušavaju da zaobiđu propisane cijene kroz dodatne troškove i druge načine obračuna. Takva praksa je neprihvatljiva i zahtijeva odlučnu reakciju nadležnih organa”, rekli su u Ministarstvu.

Oni su dodali da ministarstvo nema ništa protiv izvoza peleta, ali proizvođači moraju razumjeti da su građani Crne Gore prioritet.

“Prema raspoloživim podacima, svega oko 15 odsto ukupne proizvodnje namijenjeno je domaćem tržištu, zbog čega smatramo da je moguće obezbijediti potrebne količine za domaće potrošače po propisanim cijenama, dok se preostale količine mogu izvoziti bez ugrožavanja likvidnosti i poslovanja proizvođača. Očekujemo da svi učesnici na tržištu pokažu društvenu odgovornost i poštuju odluke države”, kazali su iz Ministarstva poljoprivrede.

Piše: Jadranka Ćetković – Vijesti

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije