Connect with us

EKONOMIJA

NOVI PAKET PODRŠKE GRAĐANIMA I PRIVREDI

Za nezaposlene 100 eura, penzionere 50 eura, subvencije za plate, turistički vaučeri…

AZK navodi da paket Vlade Crne Gore vrijedi 163 miliona eura. U tu cifru ne ulazi podrška za novo zapošljavanje, krediti kod IRF… Agencija ocijenila je da je četvrti paket mjera usklađen sa privremenim okvirom za državnu pomoć u pandemiji

Agencija za zaštitu konkurencije (AZK) ocijenila je da je četvrti paket mjera pomoći koji su resori Vlade pripremili uskađen sa privremenim okvirom za mjere državne pomoći u svrhu podrške ekonomiji u pandemiji koronavirusa.

Ovaj paket, piše u rješenju AZK, vrijedan je 163 miliona eura, bez kalkulacije koliko će se potrošiti za novo zapošljavanje koje će biti rashod za državni budžet.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović potvrdio je juče, na sastanku sa privrednicima, da će paket biti na sjednici Vlade u četvrtak. Najavljeno je da će kreditna podrška preko državnog IRF-a biti posebno urađena u narednih mjesec, što će biti dodatna pomoć.

Milatović je najavio da će novi paket koji radi ova Vlada biti za prvi kvartal ove godine (januar, februar, mart).

Za najranjivije 7 miliona – ko sve dobija po 50 i 100 eura

U paketu, koji je ocjenjivala AZK, planirana je pomoć ranjivim kategorijama stanovništva u vrijednosti od sedam miliona eura (koju AZK ne ocjenjuje kao državnu pomoć). Ona uključuje jednokratnu pomoć od po 100 eura onima koji su na evidenciji Zavoda za zapošljavanje bili 31. decembra prošle godine, a nemaju pravo na naknadu, kao i dopunu naknade za one koji je primaju do iznosa od 100 eura. Za korisnike materijalnog obezbjeđenja predviđaju jednokratnu naknadu od po 50 eura po porodici sa jednim ili dva člana i 100 eura po porodici sa tri ili više članova.

Za sve penzionere koji primaju penzije u Crnoj Gori, a čija je vrijednost manja od iznosa minimalne zarade (222 eura), opredjeljuje se jednokratno 50 eura, koliko će dobiti i korisnici prava na lične invalidnine.

Subvencije 22 milona, odlaganje obaveza…

Privredi je za subvencije zarada namijenjeno 22 miliona eura, odložiće se i reprogram plaćanja poreza i doprinosa u iznosu od 120 miliona. Mjera podrške omogućava odlaganje plaćanja duga za poreze i doprinose po osnovu dohotka za fizička lica koji je nastao od 1. 7. 2020. do 31.12. 2020. za sva privredna društva, koja su do 30. 6.2020. redovno izmirivali obaveze po ovom osnovu. Period reprograma duga je 24 mjeseca.

Povoljnosti za novo zapošljavanje

U paketu, koji treba Vlada da usvoji, je podrška novom zapošljavanju, čiji će fiskalni uticaj zavisiti od broja zaposlenih.

Mjera je koncipirana tako da se poslodavac koji zasnuje radni odnos do 31.12. 2021. na neodređeno vrijeme sa osobom koja je na Zavodu za zapošljavanje duže od tri mjeseca, oslobađa obaveza plaćanja poreza na dohodak i doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje na teret zaposlenog i na teret poslodavca, za zaradu isplaćenu za period od tri godine od dana zasnivanja radnog odnosa.

Poslodavac će biti oslobađen obaveze plaćanja ovih poreza i doprinosa maksimalno do iznosa prosječne bruto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini na sljedeći način – 90 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2021. godini, 60 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2022. i 30 odsto poreza i doprinosa za zarade isplaćene u 2023.

 Pola milona za e-fiksalizaciju

Opredijeljeno je pola miliona eura za elektronsku fiskalizaciju i to jednokratno po 100 eura poreskim obveznicima koji privrednu djelatnost obavljaju u nekoj od ugroženih djelatnosti i onima koji su izmirili sve poreze i doprinose na dohodak koji su dospjeli za plaćanje na 30. 9. 2020. godine ili redovno izmiruju reprogramirane obaveze.

PDV i niža cijena zakupa

Mjera je i povećanje limita ostvarenog prometa sa 18.000 eura na 30.000 eura kao uslova za obaveznu PDV registraciju, što će državni budžet koštati 12,5 miliona eura, smanjenje cijene zakupa prostora u državnom vlasništvu i odlaganje obaveze po istom osnovu, što je manje pola miliona u državnoj kasi.

Turizam i poljoprivreda

Pomoć turizmu i ugostiteljstvu uključuje umanjenje godišnje naknade za korišćenje morskog dobra, što je 3,5 miliona eura manje prihoda državi, 150.000 eura pomoći za subvencije za turoperatere, podršku kupovini domaćih proizvoda…

Privreda će dobiti olakšiću kroz skraćenje roka povraćaja PDV-a sa 60 na 30 dana u slučaju kada je iznos obaveze (izlazni porez) u poreskom periodu manji od iznosa ulaznog PDV, koji poreski obveznik može odbiti u istom poreskom periodu, za iznos povraćaja PDV-a do 50.000 eura.

Podrška privredi i ribarstvu, između ostalog, uključuje povlačenje i skladištenje viškova poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva i akvakulture, te pomoć u distribuciji proizvoda od privrednih subjekata koji posjeduju adekvatne uslove za te namjene, ustupanje viškova proizvoda javnim ustanovama (bolnice, centri socijalnog stanovanja…), Crvenom krstu i drugima, uz nadoknadu proizvođačima od 100 odsto tržišne vrijednosti tih proizvoda…Ova podrška privredi i ribarstvu vrijedna je 1,7 miliona eura. Slično je bilo predviđeno prethodnim paketima.

 Naknadnu pomoć će posebno ocjenjivati

AZK je objasnila da je ocijenila mjere podrške privredi i građanima koje će se dodjeljivati do kraja juna ove godine, dok će naknadno ocjenjivati pomoć koja bude dodijeljena nakon tog datuma.
Maksimalna pomoć jednom korisniku po privremenom okviru može biti do 800.000 eura, a svi davaoci je moraju uvrstiti u kovid registar i poslati izvještaj AZK.

“Ministarstvo ekonomskog razvoja 22. janaura dostavilo je urednu i potpunu dokumentaciju”, objavila je AZK koja je zbog složenosti prijave za potrebe odlučivanja angažovala nezavisnog stručnjaka sa odgovarajućim kvalifikacijama. Nije navedeno o kome se radi.

 Nove, unaprijeđene i stare mjere

U dokumentaciji, koju je ocjenjivala AZK, navodi se da su nove mjere izdašnija podrška novom zapošljavanju, jednokratna pomoć privredi za e-fiskalizaciju i povećanje limita za obaveznu PDV registraciju, turistički vaučeri…

Unaprijeđene mjere su: podrška ranjivom dijelu stanovništva (proširena grupa i veći iznos), pomoć kroz subvencije zarada (povećani intezitet podrške), odlaganje i reprogram poreza i doprinosa (duži vremenski period), smanjenje cijene zakupa prostora u državnom vlasništvu i smanjenje troškova, skraćene roka povraćaja PDV-a, umanjenje godišnje naknade za korišćenje morskog dobra. Predviđen je i nastavak realizacije mjera: subvencionisanje tur-operatora, program intervencije za poljoprivredu i ribarstvo, podrška kupovini domaćih proizvoda…

 Turistički vaučeri do 200 za zaposlene u prosvjeti i zdravstvu

U okviru četvrtog paketa mjera predviđeno je da se svim zdravstvenim i prosvjetnim radnicima dodijele turistički vaučeri u vrijednosti do 200 eura koje, posredstvom domaćih turističkih agencija, mogu koristiti do 1. juna 2021. Vaučeri su validni samo za registrovani privatni smještaj. Korišćenje je jednokratno. Vlasniku privatnog smještaja biće uplaćen novac po osnovu turističkog vaučera 10 dana nakon realizacije.

Ova mjera koštaće 5,5 miliona eura.

Izvor: Vijesti

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije