Kao šestogodišnja djevojčica Marijana Janković napustila je Berane i sa roditeljima otišla u Dansku. Skoro četiri decenije kasnije, u Crnu Goru se vraća sa filmom koji je upravo to iskustvo pretvorio u priču o odrastanju, migraciji, porodici, pripadanju i potrazi za domom.

“Dom”, njen dugometražni rediteljski prvijenac, otvorio je u subotu 39. Filmski festival Herceg Novi – Montenegro Film Festival, a njegova projekcija na Kanli kuli za Janković je, kako kaže, ostvarenje sna koji je dugo nosila sa sobom. Nakon crvenog tepiha i svečane ceremonije otvaranja, upriličena je projekcija. Prikazivanje filma u Herceg Novom za Janković je veoma emotivno, ističe ona u razgovoru za “Vijesti” i objašnjava da je to kao jedan san koji je uvijek sanjala.

“Otvaramo najljepši festival na svijetu, pod otvorenim nebom između najljepših planina na svijetu, to mi zaista mnogo znači”, poručuje Janković za “Vijesti” uoči same projekcije.

Sinopsis otkriva da, u potrazi za boljim životom, šestogodišnja Maja i njeni roditelji napuštaju Jugoslaviju i odlaze u Dansku, ostavljajući iza sebe Majina dva starija brata uz obećanje da će im se pridružiti kada se porodica smjesti.

“Međutim, nova zemlja pokazuje se kao teško i nepoznato okruženje, a porodica se suočava sa izazovima prilagođavanja novom jeziku, kulturi i načinu života”, ističe se u opisu filma, a Janković podsjeća da “Dom” nije autobiografija u klasičnom smislu, jer je djevojčica Maja tokom stvaranja postala samostalan filmski lik.

Uloge u filmu tumače: Dejan Čukić, Nikola Kojo, Nada Šargin, Tara Čubrilo, Zlatko Burić, Trine Dyrholm, Jesper Christensen, Claes Bang, Marijana Janković…

Marijana Janković rođena je 1982. godine u Beranama, u Crnoj Gori. Diplomirala je na Danskoj nacionalnoj školi scenskih umjetnosti 2006. godine i od tada se etablirala kao jedno od perspektivnih imena danske kinematografije, kako u oblasti glume, tako i režije. Kao scenaristkinja i rediteljka je debitovala 2018. godine sa kratkometražnim filmom “Maja” inspirisanim njenim sopstvenim djetinjstvom. Film je prikazan na festivalima širom svijeta i osvojio je brojne nagrade, među kojima su nagrada za najbolji narativni kratki film na Tribeca Film Festivalu 2019. godine i nagrada za najbolji danski kratki film na Festivalu kratkog filma u Odenseu 2018. godine. Sa dugometražnim filmom “Dom”, na istu temu, vratila se u Crnu Goru i zaokružuje taj segment svoje priče.

„Ja sam kao šestogodišnja djevojčica otišla iz Berana, a sada se vraćam u Crnu Goru sa filmom koji upravo govori o tom odlasku. I još otvaramo najljepši festival na svijetu, pod otvorenim nebom između najljepših planina na svijetu, to mi zaista mnogo znači.
Mislim da je ovo jedan od onih trenutaka kada shvatiš koliko je život napravio jedan veliki krug. Otišla sam kao dijete, a vraćam se kao rediteljka sa pričom koju sam toliko godina nosila u sebi i željela da pokažem ljudima sa kojima dijelim korjene“, kazala je Janković.

Bjelopoljka Milica Radović primijetila je danas da iz stana na drugom spratu stambene zgrade u centru grada izbija požar.

Odmah je pozvala vatrogasce, ali je, dok je čekala njihov dolazak, pomislila da se u stanu možda nalazi neko kome je potrebna pomoć.

Brzo je pronašla ulaz u zgradu iza kafea „Uskok“, uzela vatrogasni aparat koji se nalazio u prizemlju i krenula prema stanu, prenosi RTCG.

Razbila je staklena vrata aparatom, a zatim, ne razmišljajući o sopstvenoj bezbjednosti, počela da gasi požar. U stanu je primijetila muškarca koji je sjedio na stolici. Prišla mu je i pitala da li je sve u redu. Odgovorio joj je da se dobro osjeća, iako je bio vidno potresen situacijom.

Ubrzo su na lice mjesta stigli bjelopoljski vatrogasci, koji su preuzeli intervenciju.

Pozvana je i Elektroprivreda, a električna energija u centru grada privremeno je isključena kako bi se omogućila bezbjedna intervencija i spriječilo eventualno širenje požara na ostatak objekta.

Kada su vatrogasci stigli, Milica, koja je studentkinja prava, povukla se i nastavila svojim putem, prema kući, kao da nije učinila ništa posebno, saopštili su iz bjelopoljske opštine.

“A upravo u tome možda i jeste veličina njenog postupka – u trenutku kada je bilo najvažnije pomoći, nije razmišljala o sebi. Dok imamo ovakvu omladinu, Bijelo Polje ima razloga da vjeruje u budućnost”, rekli su iz opštine.

U Podgorici je za prvih 11 dana primjene novih kazni za nepropisno zaustavljanje i parkiranje izdato više od dvije hiljade prekršajnih naloga. Kazna na licu mjesta iznosi 100 eura, a iz Komunalne policije poručuju da cilj nije punjenje budžeta, već uređenije ulice i bezbjedniji saobraćaj, prenosi RTV Podgorica.

Nove odredbe Zakona o bezbjednosti saobraćaja, sa većim kaznama, primjenjuju se već desetak dana. Iz Komunalne policije kažu da se efekti još ne vide u punom smislu, ali da je na ulicama, posebno mjestima gdje se vrši nadzor, stanje značajno bolje. Cilj je, poručuju, manje nepropisno parkiranih vozila, bolja protočnost saobraćaja i veća bezbjednost svih učesnika.

„Oko 2.000 prekršajnih naloga, tačnije 2.017 prekršajnih naloga, izdato do jutros. To je broj za ovih prvih 11 dana. Što se tiče nekog dnevnog prosjeka, ukoliko bi uzeli u obzir da danima vikenda, subotom, nedjeljom, taj broj je smanjen, imamo neki prosjek radnim danima koji prelazi 200 naloga. Znači, 200, 220 u prosjeku bude“, kaže Darko Papić iz Komunalne policije.

Do sada je, prema riječima Papića, iznos napisanih kazni dostigao oko 200 hiljada eura, ukoliko bi se svaki nalog računao po minimalnoj kazni od 100 eura. Građani koji kaznu plate u roku od osam dana mogu iskoristiti mogućnost plaćanja polovine iznosa.

„Naša ideja i naš cilj je da ne odustanemo od trenutne akcije. Znači, to da sprovedemo i u narednom periodu, i to konstantno, permanentno, da bi sa krajnjim ciljem naše ulice bile bezbjedne, čiste, uredne. Ne samo u ovom periodu avgusta“, kaže Papić.

Iz Komunalne policije poručuju da će kontrola biti nastavljena i nakon ljetnje sezone, posebno u blizini škola, vrtića i na lokacijama gdje je saobraćaj najopterećeniji. Trenutno 20 službenika, u kontinuitetu 24 sata, kontroliše nepropisno parkiranje, a iz Komunalne policije navode da taj broj nije dovoljan za potrebe Glavnog grada. Cilj, poručuju, nije kažnjavanje, već da grad ima bezbjednije i prohodnije ulice.