EKONOMIJA
UPRAVA ZA INSPEKCIJSKE POSLOVE
Zbog zakidanja radnika poslodavci platili 60.000 eura kazni do sada: Podnijeto 112 prekršajnih prijava
Prijavljuju se ugostiteljski objekti, veliki trgovinski lanci, firme za obezbjeđenje, preduzetnici, a najčešće zbog neobračunavanja zarada po programu „Evropa sad“, vraćanja dijela zarade „na ruke“ poslodavcu, osiguravanja na manje od punog radnog vremena

Upravi za inspekcijske poslove od početka godine podneseno je ukupno 219 prijava koje se odnose na kršenje prava radnika iz programa „Evropa sad“, od čega 175 anonimnih, a zbog uskraćivanja radnika za određena prava već je naplaćeno 60.000 eura kazni, saopšteno je iz te institucije, piše podgorički „Dan“. Iz Podgorice su bile 83 prijave, a iz Nikšića 15.
„Tu spadaju, kako prijave, tako i razna pitanja za pojašnjenje određenih zakonskih normi u vezi sa samim programom. Prijavljuju se ugostiteljski objekti, veliki trgovinski lanci, firme za obezbjeđenje, preduzetnici. Najčešće se prijave odnose na: neobračunatu zaradu po programu „Evropa sad“ (zarada manja nego što program predviđa, uračunavanje prekovremenih u minimalnu zaradu, odbijanje bolovanja za kovid od zarade i sl.); vraćanje dijela zarade „na ruke“ poslodavcu; osiguravanje na manje od punog radnog vremena“, navode u Inspekciji i ističu da se sve prijave odmah dodjeljuju u rad inspektorima koji postupaju po njima bez odlaganja.
„Inspekcija je svakodnevno na terenu, a prijave po pitanju programa „Evropa sad“ su svakako označene kao prioritet u postupanju. Kontrole su i dalje u toku, neke su završene i u slučajevima gdje su konstatovane nepravilnosti bilo je podnesenih zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nadležnom sudu koji će utvrditi iznos kazne. Neke nepravilnosti su otklonjene i tokom samog inspekcijskog nadzora. U slučajevima kad se nedvosmisleno ustanovi kršenje propisa, inspektori preduzimaju mjere (ukazivanje, izdavanje prekršajnih naloga, podnošenje nadležnom sudu zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka). Ovo su najčešće mjere koje su preduzete, ali u većini izvršenih kontrola nije bilo nepravilnosti“, navode u inspekciji.
Ističu da trenutno aktuelni informacioni sistem ne dozvoljava da izdvoje podatke isključivo po osnovu programa „Evropa sad“, već imaju podatke koji se tiču ukupnih rezultata Inspekcije rada kada je u pitanju kršenje Zakona o radu.
„Zbog utvrđenih nepravilnosti u smislu navedenog zakona za period od početka 2022. izdato je 112 prekršajnih naloga u iznosu od skoro 60.000 eura i podneseno 12 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.
Uprava prihoda i carina, sa kojom je Inspekcija rada u kontinuiranoj komunikaciji, dostavlja podatke o broju zaposlenih kod kojih je došlo do promjene u pogledu trajanja radnog vremena, a koji se mijenja iz dana u dan, ali svakako to je broj koji je zanemarljiv u odnosu na ukapan broj lica prijavljenih na obavezno osiguranje. Važno je napomenuti da sami ugovori na nepuno radno vrijeme nisu prekršaj dok god je to konkretno radno mjesto jasno opisano u aktu o sistematizaciji, gdje se jasno može vidjeti kakvo radno vrijeme je predviđeno za isto, i ukoliko zaposleni stvarno radi toliko časova, a ne više“, navode u inspekciji.
Ukazuju da su trenutno radno aktivna 32 inspektora u Inspekciji rada na području cijele Crne Gore.
„U narednom periodu će se raditi i na jačanju kadrovskih kapaciteta a, ukoliko se za to ukaže potreba, angažovaće se inspektori iz drugih inspekcija koji će obavljati nadzore po ovlašćenju“, najavljuju u inspekciji.
Vlada CG: Realizacija programa „Evropa sad“ ne smije biti dovedena u pitanje
Na trećoj sjednici Koordinacionog tijela, kojom je predsjedavao ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, konstatovano je da implementacija programa „Evropa sad!“ teče vrlo uspješno.
„Nastavljamo sa ispunjenjem naše misije, a to je bolji životni standard građana i kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta. Uspješna realizacija programa „Evropa sad!“ ne smije biti dovedena u pitanje i udruženim snagama pratimo sprovođenje ove reforme“, kazao je tada ministar.
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO3 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA3 сата ranijePut Berane – Andrijevica: Teška saobraćajna nesreća u Trepči, stradao mladić
HRONIKA23 сата ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje










