Pozivam sve mlade ljude koji su zainteresovani za posao u policiji da se jave na konkurs koji će biti raspisan do kraja mjeseca.

To je ekskluzivno u intervjuu za Portal Berane online kazao ministar unutrašnjih poslova, Danilo Šaranović.

„Koristim priliku da obavijestim sve mlade ljude koji su zainteresovani za posao u policiji da do kraja ovog mjeseca mogu očekivati raspisivanje javnog poziva za prijem novih policijskih službenika.

Tako da u skladu sa tim pozivam sve mlade ljude, sve mlade visokoškolce koji su zainteresovani za rad u policiji da putem sredstava javnog informisanja prate ono o čemu će ih Ministarstvo unutrašnjih poslova obavještavati i da se spremaju, popunjavanjem tražene aplikacije, za posao u policiji“, poručio je ministar Šaranović.

Piše: Berane online

Predsjednik Kluba poslanika Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović optužio je pravosudni sistem da njihove greške „koštaju ljudskih života“.

On je kazao i da „ako su sudije koje ne donose presude sposobne mirno spavati, da mi kao društvo nemamo pravo ćutati“.Bogdanović je kazao da je Janko Vukadinović, „već šest godina simbol neefikasnosti i nesposobnosti institucija da donesu presudu za dvostruko ubistvo u Podgorici“.

„Janko Vukadinović je uhapšen 3. aprila 2018. zbog sumnje da je učestvovao u dvostrukom ubistvu u centru Podgorice. Tog dana, u kafiću Forum, metak namijenjen Milošu Šakoviću pogodio je i nevinu žrtvu, Radivoja Jovanovića, slučajnog prolaznika. Šest godina kasnije, pravosudni sistem nije donio ni prvostepenu presudu. Šest godina, pravda nije stigla ni porodicama žrtava ni crnogorskoj javnosti. A onda, kao da je izostanak presude bio poziv na dalji zločin, Vukadinović je tri godine nakon ubistva ponovo osumnjičen, ovog puta za planiranje atentata na Veljka Belivuka, Marka Miljkovića u Tivtu i Slobodana Kašćelana. Ni u ovom slučaju sudovi nijesu donijeli presudu pune tri godine. Da li je zaista teško shvatiti koliko je opasno kada pravosudni sistem ne radi svoj posao efikasno i u zakonom utvrđenim rokovima“, naveo je Bogdanović u saopštenju.

Dodao je da je to „poraz sistema“.

„Dokazi u oba slučaja su jasni, detaljni i neosporni. Sigurnosne kamere i biološki tragovi pokazali su kako je vozilo koje je koristila kriminalna grupa iznajmljeno na ime Predraga Vukadinovića, Jankovog brata, koji ga je predao upravo njemu. Stan koji su koristili za planiranje zločina bio je epicentar organizacije, gdje su dijeljeni zadaci. Dok su kod članova grupe pronađeni 128 komada municije, 49 grama heroina, 551 gram marihuane, 290 tableta ekstazija, 210 grama druge sintetičke droge, 960 grama supstance za proizvodnju opojnih droga, tri vage za precizno mjerenje, tri puške, dva pištolja s izbrisanim serijskim brojevima, 25 komada pištoljske municije, okvir za automatsku pušku, eksploziv sa sporogorećim štapinom, tri detonatorske kapisle“.

Bogdanović je kazao da su svi ti dokazi, „ostali bez epiloga u sudskim spisima“.

„A da li je prvi put? Naravno da nije. Pogledajmo slučaj Vuka Lalatovića, čovjeka koji je priznao ubistvo, protiv kojeg su dokazi bili nesporni, a sud opet nije donio presudu. Taj isti čovjek, pušten na slobodu zbog propusta sistema, počinio je još jedno dvostruko ubistvo. Ovo nije neefikasnost. Ovo je opasna neodgovornost. Ono što najviše boli jeste pitanje: šta poručujemo porodicama žrtava? Šta poručujemo građanima? Kada zločinci, uprkos dokazima, ostaju nekažnjeni, poruka je jasna – pravda je spora, a ponekad potpuno nedostižna. Naša država ne može opstati bez funkcionalnog pravosudnog sistema. Ne može opstati ako sudovi ostaju nijemi na krivična djela koja razaraju našu sigurnost i povjerenje“, rekao je Bogdanović dodajući da „ovo nije samo problem pravne prirode – ovo je moralna kriza“.

„Pozivam sve nadležne da prestanu gledati na propuste pravosuđa kao na tehničke greške. Ovo su greške koje koštaju ljudskih života. Pravda ne može čekati šest godina. Pravda ne može čekati ni šest dana. Pravda je osnovni temelj svake slobodne i sigurne države. Ako su sudije koje ne donose presude sposobne mirno spavati, mi kao društvo nemamo pravo ćutati“, zaključio je Bogdanović.

Prema Ustavu, službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski, a u službenoj upotrebi su i srpski, bosanski, albanski i hrvatski.

“Zaštita jezika jedan je od naših prioriteta i mi ćemo se zalagati da bosanski jezik bude službeni jezik u Crnoj Gori”, rekao je Omeragić prije dvije sedmice gostujući u potkastu koji je objavljen na Fejsbuk nalogu Ruždije Radončića.

On je, između ostalog, kazao i da je partija kojoj pripada jedina koja se bavi zaštitom bosanskog jezika, ali i da je njihov interes razvoj sjevera, kao i srazmjerna zastupljenost Bošnjaka.

“Da ne budemo građani drugog i trećeg reda nego da sjutra, kad imamo neki konkurs u državi, neko ne bude eliminisan, jer se zove Ruždija ili Adel”.

Iz BS-a nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” kada će zahtjev da bosanski bude službeni jezik zvanično inicirati, ali ni da li su o ovome razgovarali sa kolegama iz vladajuće većine.

Takođe, iz partije koju predvodi Ervin Ibrahimović nisu kazali listu da li su njihovi navodi povezani sa najavama dijela vladajuće većine da srpski bude normiran kao službeni, te da li oni to podržavaju.

Iz partija koje zajedno sa BS-om čine vladajuću većinu nisu htjeli da komentarišu Omeragićeve tvrdnje, ili da odgovore da li bi u parlamentu podržali takav zahtjev.

Ministar ljudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka koji dolazi iz redova koalicije Albanska alijansa kazao je da nije upoznat sa Omeragićevim navodima.

“Znam samo da to iziskuje promjenu Ustava, a to je dug put koji traži najširi konsenzus”, dodao je.Ibrahimović je, gostujući prošle sedmice u emisiji “Načisto” na televiziji “Vijesti” saopštio da će to pitanje pokrenuti, ukoliko postoji konsenzus na nivou države.

Navode dijela vladajuće većine da bi srpski jezik trebalo da dobije status službenog je nazvao populističkim, pojašnjavajući da je za promjene Ustava potrebna dvotrećinska podrška u parlamentu, ali i da tri petine upisanih u birački spisak to podrži na referendumu.

“Vijesti” su pokušale da kontaktiraju i ostale poslanike BS-a, a neki od njih su kazali da nisu upoznati sa Omeragićevim navodima.

Ni iz opozicionih partija nisu htjeli da komentarišu najavu portparola najveće manjinske stranke u Crnoj Gori.

Pitanja su poslata Demokratskoj partiji socijalista, Socijaldemokratama (SD), Građanskom pokretu URA, Ujedinjenoj Crnoj Gori, kao i lideru Hrvatske građanske inicijative Adrijanu Vuksanoviću.Iz Socijaldemokrata su listu kazali da je njihov stav da ne komentarišu taj zahtjev dok ne bude formalan.

Prema podacima sa popisa koji je rađen u decembru 2023, najviše stanovnika Crne Gore govori srpskim jezikom – 43,18 odsto (269.307 građana), zatim crnogorskim – 34,52 odsto (215.299), pa bosanskim – 6,97 odsto (43.470). Albanskim jezikom govori 5,25 odsto stanovnika (32.725), ruskim 2,36 odsto (14.731), a srpskohrvatskim 2,08 odsto (12.999). O tome kojim jezikom govori nije željelo da se izjasni 1,71 odsto stanovnika (10.691).

Nakon objavljenih rezultata u oktobru ove godine, iz dijela partija vladajuće većine mogle su se čuti poruke da bi srpski trebalo da dobije status službenog jezika.

Predsjednik Skupštine i lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić je u intervjuu za “Večernje novosti” kazao da ne postoji zemlja u Evropi, a vjerovatno ni u svijetu, izuzev možda pojedinih totalitarnih režima, gdje jezik kojim govori većinsko stanovništvo nije ujedno i službeni jezik te zemlje.

Kako je dodao, postoji nova parlamentarna većina “koja želi da konstatuje ono što je narod jasno i nedvosmisleno rekao, a to je da većina govori srpskim jezikom i traži da dobije status službenog”.

“Ukoliko ne budemo mogli da napravimo dogovor, shodno tekovinama i najboljim praksama razvijenog svijeta, postoji rješenje, a to je pravljenje Ustavotvorne skupštine”, rekao je Mandić.

Takođe, potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju i funkcioner Demokrata Momo Koprivica kazao je da je zahtjev da se srpski jezik uvede kao službeni u Crnoj Gori potpuno legitiman.

“To nije jezik kojim govori samo jedna nacija, već i pripadnici ostalih nacija. Srpski je jezik onih ljudi koji su svoji na svome u Crnoj Gori, koji su konstitutivni. Ali dodajem da sam zastupnik dijaloga. Pitanje jezika kao i ostala pitanja zahtijevaju dijalog, a ekstremisti sa bilo koje strane u Crnoj Gori, i sufleri spolja neće biti od pomoći”, kazao je Koprivica, a prenio portal RTCG.

Njegov partijski kolega i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović kazao je da bi podržao inicijativu da srpski jezik postane službeni, ali da misli “da se to nikada ne može dogoditi dok je Ustav ovakav kakav jeste”.

Da bi srpski trebalo da postane službeni kazali su i poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) Bogdan Božović i Slađana Kaluđerović, lider UCG Goran Danilović, kao i ministar sporta Dragoslav Šćekić (SNP).Protiv toga su se izjasnili Demokratska partija socijalista i Socijaldemokrate.

Više od dvije trećine Bošnjaka priča bosanskim jezikom

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.