POLITIKA
URA, SNP, SDP I MANJINSKE PARTIJE ČINE VLADU UZ PODRŠKU DPS-A
Zvanično: Ovo su ministri u manjinskoj Vladi Dritana Abazovića
Potpredsjednici Vlade su Jovana Marović, Vladimir Joković, Raško Konjević i Ervin Ibrahimović

Skupština Crne Gore izglasala je 43. manjinsku Vladu čiji je premijer Dritan Abazović. Vlada će imati 18 ministarstava, dva ministra bez portfelja i četiri potpredsjednika.
Vladu je podržalo 45 poslanika od prisutnih 48, podršku je dobila od DPS-a, SDP-a, URA, SNP-a, manjinskih partija, dok su tri poslanika SD-a bili protiv.
Evo ko će činiti Vladu Dritana Abazovića:
GP URA imaće, osim premijera i četiri ministra iz svojih redova. Jovana Marović biće potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju i ministarka evropskih poslova, ministar unutrašnjih poslova biće Filip Adžić, ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma biće Ana Novaković Đurović, a ministar ekonomskog razvoja i turizma biti Goran Đurović.

Foto: GP URA
SNP će imati šest ministara, pa će Vladimir Joković biti potpredsjednik Vlade za ekonomski sistem i ministar poljoprivrede, Dragoslav Šćekić je novi ministar zdravlja, Aleksandar Damjanović ministar finansija. Ministar pravde je Marko Kovač, sporta i mladih Vasilije Lalošević. Ministar prosvjete je Miomir Mijo Vojinović.

Foto: SNP
SDP ima dva ministra, pa je Raško Konjević zadužen za odbranu, a dobio je i funkciju potpredsjednika vlade zaduženog za politički sistem i unutrašnju politiku. Ranko Krivokapić je novi ministar vanjskih poslova.
Ervin Ibrahimović predsjednik Bošnjačke stranke je potpredsjednik Vlade zadužen za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija. Admir Adrović je novi ministar rada i socijalnog staranja.

Foto: Bošnjačka stranka
Maraš Dukaj iz Albanske Alternative biće novi ministar Javne uprave.
Fatmir Đeka iz Demokratske partije je zadužen za Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.
Ministarka kulture i medija je Maša Vlaović, a za ministarku nauke i tehnološkog razvoja izabrana je Biljana Šćepanović.
Ministri bez portfelja su Zoran Miljanić i ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović (HGI).
Biografije ministara koje je Abazović dostavio parlamentu:
– Potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku, evropske integracije i regionalnu saradnju i ministarka evropskih poslova mr Jovana Marović, rođena 1977. godine u Kotoru, doktorirala oblast političkih nauka i Evropske unije, predavač i istraživac iz oblasti evropskih integracija, izvršna direktorica NVO Politikon mreža;
– Potpredsjednik Vlade za ekonomski sistem i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, rođen 1967. godine u Plužinama, dosadasnji poslanik u Skupštini Crne Gore i predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budzet,
– Potpredsjednik Vlade zadužen za politički sistem i unutrašnju politiku i ministar odbrane mr Raško Konjević, rođen 1979. godine u Zenici. Magistar iz oblasti ekonomskih nauka, dugogodišnji poslanik u Skupštini Crne Gore, bivši ministar unutrasnjih poslova (2016) i ministar finansija (2012-2016);
– Potpredsjednik Vlade zadužen za regionalni razvoj i ministar kapitalnih investicija mr Ervin Ibrahimović, rođen 1972. godine u Rožajama, dosadašnji potpredsjednik Skupstine Crne Gore;
– Ministar pravde Marko Kovač, rođen u Podgorici 1985. godine diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici, radio u Visem sudu, dosadašnji advokat u okviru Advokatskog ortačkog društva Ivanović, Kovač & Vuksanović;
– Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić, rođen 1986. na Cetinju, dosađašnjl savjetnik potpredsjednika Vlade za unutrašnju politiku, bezbjednost, borbu protiv korupcije na visokom nivou i organizovanog kriminala;
– Ministar finansija mr Aleksandar Damjanović, rođen 1969. u Podgorici, magistar ekonomskih nauka, dugogodišnji poslanik u Skupštini Crne Gore, bivšl vršilac dužhosti direktora Uprave prihoda i carina;
– Ministar vanjskih poslova mr Ranko Krivokapić, rođen 1961. godine u Kotoru, magistar pravnik nauka, bivši predsjednik Skupštine Crne Gore (2003-2016);
– Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, rođen 1972. u Baru, diplomirani ekonomista, ugledni privrednik, filantrop;
– Ministar sporta i mladih Vasilije Lalošević, rođen 1962. u Baru, diplomirani žurnalista, bivši novinar, dugogodišnji poslanik i bivši vršilac dužnosti direktora Uprave za spoft i mlade;
– Ministar javne uprave mr Maraš Dukaj, rođen 1985. u Tuzima, magistar školske psihologije, dugogodišnji novinar i profesor, višegodišnji direktor direktorata u Mlnistarstvu prosvjete, bivši menadzer Opštine Tuzi;
– Ministar rada i socijalnog staranja Admir Adrović, rođen 1982. godine u Rožajama, diplomirao iz oblasti ekonomije, bivši dugogodišnji savjetnik potpredsjednika vlada za regionalni razvoj;
– Ministar prosvjete mr Miomir-Mijo Vojinović, rođen 1970. godine u Bijelom Polju, dugogodišnji profesor, dugogodišnji poslanik u Saveznoj skupštinii SRJ i Skupštini Crnd Gore, aktuelni savjetnik predsjednika Opštine Berane;
– Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić, rođen 1977. godine u Beranama, , dlplomirani ekonomista, bivši poslanik, bivši predsjednik Opštine Berane, aktuelni direktor Fonda za zdravstveno osiguranje;
– Ministarka kulture i medija mr Maša Vlaović, rođena 1985. u Mostaru, magistar teorije i istorije savremene umjetnosti, bivša kustoskinja i predavač na Univerzitetu Donja Gorica;
– Ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ana Novaković-Đurović, rođena 1985. u Podgorici, diplomirala političke nauke, dugogodišnji NVO aktivista;
– Ministar Ijudskih i manjinskih prava Fatmir Đeka, rođen u Baru 1975. godine, diplomirao ekonomske nauke, bivši predsjednik Opštine Ulcinj, dugogodišnji poslanik u Skupštini Crne Gore;
– Ministarka nauke i tehnološkog razvoja dr Biljana Šćepanović, rođena 1973. godine u Podgorici, doktorirala oblast građevinarstva, dosadašnja predsjednica Odbora za doktorske studije na Građevinskom fakultetu Univerziteta Crne Gore;
– Ministar bez portfelja Zoran Miljanić, rođen 1965. godine u Podgorici, diplomirao iz oblasti bezbjednosti, bivši poslanik u Skupštini Crne Gore, aktuelni državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova;
– Ministar bez portfelja Adrijan Vuksanović, rođen 1980. u Kotoru, diplomirao iz oblasti energetike, bivši poslanik.
POLITIKA
Đukanović: Sumnjam da će Crna Gora ući u EU 2028. godine
Đukanović je istakao da se Crna Gora dinamično razvijala do 2020. godine, dok je nakon toga nastupio period stagnacije, jer je država, kako je naveo, uplovila u vode populizma

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti.U intervjuu za FTV, koji prenosi Antena M, govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.
– U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države – kazao je Đukanović.
Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, te, kako kaže, pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala.
Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije, navodi, obilježje su Crne Gore koja je „uplivala u vode populizma“.
Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istakavši pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.
– Evropska unija danas želi proširenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi proširenje i to je jako dobra vijest – kazao je Đukanović.
Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, zbog generalnog „pada reformskog entuzijazma“ u svim državama regiona, kao i „unutrašnjeg stanja stvari“.
Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je naveo da smatra da je stanje u društvu bolje, te da su mladi ljudi sada usredsređeniji na budućnost i kako svoju državu učiniti ljepšom za život.
– Mislim da je u međuvremenu došlo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore – kazao je Đukanović.
S druge strane, današnju vlast je okarakterisao kao „političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti i koja je pod snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma“.
– Neki od njih su prihvatili nezavisnost i više ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, i dalje su zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori – rekao je Đukanović.
Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.
– Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milošević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada više toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije – rekao je Đukanović.
Naveo je osnovnu funkciju crkve – vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.
Kako vidi i šta je to najbolji put regiona, Đukanović je kazao da je to EU i „savremena evropska kultura i civilizacija“.
– Naš region nema alternativne budućnosti – istakao je i dodao:
– Evropska unija ne smije više da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivati sa antievropskom politikom.
Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.
Bez plana za povratak u politiku
– Kao i obično – u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekadašnje zajedničke države sa tako otvorenom i širokom dušom. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo, zaključio je počasni predsjednik DPS-a.
– Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku, kazao je kratko Đukanović, obrazloživši svoj odgovor dugogodišnjom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima. Smatra da je nova generacija Demokratske partije socijalista apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke škole i uvjerenja za odbranu vrijednosti važnih za Crnu Goru. Razgovor je završio emotivnim osvrtom na glavni grad BiH.
POLITIKA
Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
Saopštila predsjednica Evropske komisije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.
„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.
Drugi dio je proširenje Evropske unije.
„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.
Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.
„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.
POLITIKA
Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.
Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.
„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.
Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.
On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.
„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.
Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.
„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.
Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.
„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.
Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.
Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.
Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.
„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.
HRONIKA2 дана ranijeBerane: Eksplozivna naprava aktivirana ispod automobila, policija traga za počiniocima
DRUŠTVO3 дана ranijePogoršalo se zdravstveno stanje pretučenog odbornika, Brković životno ugrožen: Policija traga za Vešovićem i Šćepanovićem
HRONIKA3 дана ranijeDetalji drame na Grebajama kod Gusinja sa helikopterom MUP-a: Otkazala oba motora, pilot spasio sedam života
HRONIKA1 дан ranijeAkcija policije u Beranama i Rožajama, oduzeta marihuana i 286 tableta: Uhapšene dvije osobe
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeVučić: Dajem ostavku za tri-četiri mjeseca, možda i ranije, već pakujem knjige u Predsjedništvu
HRONIKA2 дана ranijeŠaranović: Uhapšen Mišo Vešović, osumnjičen za napad na odbornika Milivoja Brkovića











