Ovo je treća optužnica protiv mene u posljednjih pet godina… Čime sam ja ovo zaslužio… Nijesam uradio ništa što nijesu radili moji prethodnici, a i nasljednici, rekao je danas bivši ministar odbrane i poslanik DPS-a Predrag Bošković, odbacujući optužbe Specijalnog državnog tužilaštva da je sa dvojicom službenika protivzakonito isplaćivao novac nevladinim i sportskim organizacijama. Time su, tvrde u SDT-u, budžet Crne Gore oštetili za više od 168.000 eura.

„Četrdeset osam mjeseci sam bio ministar odbrane i raspolagao sa 70 miliona eura budžeta godišnje. Na teret mi se stavljaju 43 isplate, u prosjeku, manje od 4.000 eura… Onaj ko nešto svjesno prikriva ne bi valjda svojim potpisom išao preko državnog trezora“, rekao je Bošković na današnjoj kontroli optužnice u Višem sudu u Podgorici.

Nije, kazao je on, ni on savršen.

„Administracija je pravila greške. Greške uprave nijesu zločin, nijesu krivično djelo…“, naveo je Bošković.

On je danas sutkinji Vesni Kovačević poručio da “zahtijeva, traži i moli da odbije optužnicu”.

„Nakon pet godina istrage, nema dokaza ni za umišljaj, ni za navodno nanijetu štetu“, rekao je Bošković.

Krivicu su danas negirali i nekadašnji načelnik Službe za finansijsko poslovanje u Ministarstvu odbrane Marko Drobnjak i bivši državni sekretar u tom Vladinom resoru Slobodan Filipović.

Njih dvojica su ponovila Boškovićeve tvrdnje da ono što su oni radili, a zbog čega su optuženi, rade i njihovi nasljednici, a radile su i kolege prije njihovog mandata.

„Formirani su predmeti i za taj period“, kazao je danas specijalni tužilac Ivan Medojević, ne precizirajući protiv koga.

SDT: Propisana kazna zatvora od jedne do osam godina

Bošković, Drobnjak i Filipović se sumnjiče da su, kao saizvršioci, od 2018. do 2020. godine počinili produženo krivično djelo za koje je, navode, propisana kazna zatvora od jedne do osam godina.

„Okrivljenima P.B. i S.F. se optužnicom stavlja na teret da su, suprotno zakonima o nevladinim organizacijama i sportu, koji su u bitnom propisivali da se NVO i sportske organizacije finansiraju na osnovu javnog konkursa i postupka koji sprovodi komisija koju obrazuje organ državne uprave i na osnovu ispunjenosti određenih kriterijuma, po pisanim zahtjevima, pa i bez zahtjeva, donosili rješenja kojima su dodjeljivali finansijska sredstva pojedinim organizacijama“, kazali su ranije u SDT-u.

Drobnjaka sumnjiče da je “naređivao isplate po takvim nezakontim rješenjima i ovjeravao zahtjeve za plaćanje”.

Izvor: Adria

Sve vrste goriva u Crnoj Gori će poskupjeti od ponoći, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Dizel će poskupjeti pet centi i koštaće 1,95 eura po litru.

Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,78 eura po litru, dok će litar eurosupera 95 koštati 1,74 eura.

Litar lož ulja će poskupiti devet centi, pa će koštati 2,07 eura.

„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena navedenih derivata izvršen je u skladu sa Odlukom o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja po kojoj je akciza na benzin snižena 30 odsto a na dizel 40 odsto, koja je donijeta na današnjoj sjednici Vlade i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata („Službeni list Crne Gore“, br. 40/26)“, saopšteno je.

Navedene cijene važiće od 22. do 28. septembra.

Za to vrijeme, u Evropi i regionu cijene goriva su na istorijskim maksimumima. Poremećaji na svjetskom tržištu nafte već se snažno odražavaju na vozače, a u pojedinim evropskim zemljama litar goriva približio se cijeni od tri eura.

U Njemačkoj benzinske pumpe jednom dnevno, u podne, mogu da povećaju cijene goriva. Tako je 15. septembra benzin E10 u Berlinu ujutro koštao oko 2,25 eura po litru, a dizel oko 2,37 eura. Već u podne cijene su porasle za približno 20 centi.

Najskuplje gorivo tog dana zabilježeno je na pumpi pored auto-puta u južnom Berlinu, gdje je litar Super Plusa dostigao čak 3,03 eura.

Visoke cijene posebno pogađaju stanovnike ruralnih područja koji, za razliku od građana velikih gradova, često nemaju odgovarajuću alternativu automobilu. U povoljnijem položaju su stanovnici pograničnih područja, koji gorivo mogu da kupuju u susjednim zemljama.

Ministar finansija Novica Vuković saopštio je da mu je potrebno još vremena da analizira predloženi program povećanja plata – „Euro model“, napominjući da će Ministarstvo finansija, u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces.

Vuković u izjavi novinarima nije precizirao da li je na nedavno održavnoj elektronskoj sjednici Vlade glasao za predlog premijera Milojka Spajića, prema kojem bi minimalna zarada u Crnoj Gori za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem porasla na hiljadu eura, sa srednjim na 1,25 hiljada eura, a sa visokim na 1,4 hiljade eura, prenosi Mediabiro.

„Moje kolege su jako brzo analizirale zakone. Izvinjavam se što će meni biti potrebno nekoliko dana. Kako to procedura nalaže, Ministarstvo finansija će, apsolutno u skladu sa procedurom, imati vrlo jasno izjašnjenje kroz cijeli proces“, poručio je Vuković.

On je rekao da je najava Spajića jasna, a to je jačanje životnog standarda građana.

„Ono što je obaveza Ministarstva finansija i mene kao ministra, jeste da kroz fiskalnu strategiju jačamo standard građana, imamo stabilne javne finansije i obezbijedimo ambijent za nove investicije i ubrzanu EU agendu“, naglasio je Vuković.

Iako je Vlada podržala predlog povećanja zarada, konačnu riječ o „Euro modelu“ imaće Skupština Crne Gore.

Televizija Vijesti je 18. septembra objavila da Vuković nije glasao o predlogu premijera Milojka Spajića da se od januara naredne godine primjenjuje novi Vladin model povećanja zarada „Euro model“.

Odluka o povećanju minimalnih zarada donijeta je na elektronskoj sjednici Vlade, preko aplikacije WhatsApp, na predlog Spajića, a među ministrima i članovima Vlade koji su se izjasnili nije bilo Vukovića.

Spajić je 17. novembra najavio da novi model podrazumijeva rast minimalne zarade za zaposlene na radnim mjestima sa osnovnim i nižim obrazovanjem sa 600 na 1.000 eura, za zaposlene na radnim mjestima sa srednjim obrazovanjem sa 600 na 1.250 eura, dok će minimalna zarada za radna mjesta sa visokim obrazovanjem iznositi 1.400 eura a sada je 800 eura.