Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK DEMOSA

Lekić pita: „Na kojoj sjednici je donijeta odluka o zabrani preleta Lavrovu i ko je odlučio da Crna Gora šalje vojnu pomoć Ukrajini“

Lekić je pozvao nadležne da transparentno javnosti saopštavaju odluke povodom rata u Ukrajini, kao i da je potrebno objasniti i kada je usvojena odluka i s kojim obrazloženjem da Crna Gora usmjerava vojnu pomoć ukrajinskoj strani, kako je to izjavio ministar odbrane Raško Konjević

Foto: Luka Zeković

Predsjednik Demosa Miodrag Lekić pozvao je nadležne da transparentno javnosti saopštavaju odluke povodom rata u Ukrajni i upitao da li je i na kojoj sjednici donijeta odluka da se ne dozvoli prelet na teritoriji Crne Gore ministru spoljnih poslova Rusije Sergeju Lavrovu.

Posjeta Lavrova Srbiji otkazana je nakon što su okolne zemlje zatvorile svoj vazdušni prostor za njegov avion, rekao novinskoj agenciji Interfaks izvor u ruskom Ministarstvu spoljnih poslova, prenosi Portal RTCG.

Lekić je pozvao nadležne da transparentno javnosti saopštavaju odluke povodom rata u Ukrajni.

Prema riječima Lekića, to su crnogorske vlasti, uključujući i Vladu, dužne javnosti načelima demokratije.

„Pošto još nema saopštenja o najnovijem slučaju, postavlja se pitanje da li je i na kojoj sjednici neki crnogorski državni organ odlučio da ne dozvoli prelet na našoj teritoriji ministru inostranih poslova Rusije Sergeju Lavrovu“, rekao je Lekić.

On je podsjetio da se većina država Evropske unije (EU) zalaže i za diplomatsko rješavanje ratnog sukoba u Ukrajini, da one učestvuju u kontaktima u kojima su preleti aviona tehnička pretpostvaka.

„Uostalom Turska, koja ima isti status kandidata za članstvo u EU kao i Crna Gora, vrlo aktivno učestvuje u diplomatskim medijacijama dozvoljavajući ne samo prelete već i slijetanje ruskih diplomata na svojoj teritoriji“, naveo je Lekić.

Prema njegovim riječima, potrebno je objasniti i kada je usvojena odluka i s kojim obrazloženjem da Crna Gora usmjerava vojnu pomoć ukrajinskoj strani, kako je to izjavio ministar odbrane Raško Konjević.

„Postavlja se i pitanje da li crnogorske vlasti autonomno donose odluke, eventualno konsultujući EU i NATO i to u kojem modalitetu, ili možda dobija impute od trećih subjekata“, dodao je Lekić.

Lekić je rekao da moguća činjenica da većina građana, kojoj i on pripada, osuđuje invaziju i agresiju Rusije na Ukrajinu, bez poštovanja normi međunarodnog prava i odluke Savjeta bezbjednosti UN-a, kao sve druge takve agresije – ne znači da građani ne treba da budu upoznati sa odlukama svoje države, imajući u vidu i njihove posljedice.

„Dodao bih još jedan razlog za neophodnu transparentnost u vezi sa ovako delikatnom temom koja se odnosi na vrlo prisutnu tendenciju u javnom životu da kreatori i nosioci vlasti u vremenu utemljenja hibridnog društva i endemske korupcije prednjače u antiruskoj propagandi“, naveo je Lekić.

On je kazao da je sve to u mogućem očekivanju da će se većom količinom rusofobije u javnom prostoru, a ne ostvarivanjem zadatih društvenih reformi, Crna Gora brže postati članica EU.

„Kao i očekivanjem da će akteri endemske korupcije biti pošteđeni u pravno – političkim raspetima na unutrašnjem i međunarodnom planu time što će biti najbučniji u antiruskoj kampanji, što su inače radili s istim ciljem i u periodu prije rata u Ukrajini“, dodao je Lekić.

U slučaju izbjegavanja jasnih odgovora o svim navedenim detaljima, Lekić je rekao da mu je kao predsejdavajućem Odborom za međunarodne odnose i iseljenike, dužnost da vrlo brzo zakaže javno kontrolno saslušanje najodgovornijih državnih funkcionera nadležnih u toj oblasti.

Advertisement
1 Comment

1 Comments

  1. Crnogorac

    08.06.2022. 21:18 at 21:18

    Ajde fosilu umišljeni, ne prdoklači i gubi se više u penziju!

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić: Hapšenje Katnića je osveta što je 2016. spriječio državni udar

„Proces protiv njega i Lazovića motivisan osvetom“, kaže Nikolić

Proces koji je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) pokrenulo protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića politički je motivisan, a o tome svjedoči i političko-medijska atmosfera u kojem se sprovodi, ocijenio je portparol Demokratske partije socijalista (DPS) Miloš Nikolić.

„Hapšenje Katnića, predstavlja osvetu što je u Crnoj Gori 2016. godine spriječio državni udar, i to potvrđuju izjave nekadašnjih lidera DF-a. Svima je jasno da je sljedeći korak, poništavanje sudskog procesa koji se vodio za pokušaj državnog udara, što je juče posredno i tražio jedan od lidera bivšeg DF, optužen u tom postupku“, rekao je Nikolić.

Prema njegovim riječima na ovakav zaključak upućuje okolnost da su hapšenje navedenih lica, „osvetnički najavljivali lideri nekadašnjeg DF-a uoči promjene vlasti 30. avgusta, a da se već godinama slušaju najave i crtaju mete iz političko-bezbjednosnih krugova koji su hiljadama naručenih tekstova nastojali diskreditovati lica koja su decenijama radili u pravosudnom i bezbjednosnom sektoru.“

On je kazao da je indikativno i nepostupanje SDT-a u odnosu na Skaj prepiske pripadnika škaljarskog klana.

„Kojima se ukazuje na veze ovog klana sa pojedincima iz nove vlasti, o kojima smo čitali kada su u avgustu 2020. najavljivali da će nakon promjene vlasti Lazović i Katnić biti ili likvidirani ili uhapšeni po nalogu šefova Škaljaraca. Očigledna namjera da se nezakonito i revanšistički Katnić i Lazović po svaku cijenu strpaju u zatvor, demonstrira i pritisak koji se preko medijsko-političkih krugova vrši na Viši sud kako bi im se odredio pritvor, iako za to ne postoji nijedan zakonski osnov budući da ne postoji ni mogućnost ponavljanja krivičnog djela, niti uticaja na svjedoke, kao ni mogućnosti bjekstva“, rekao je Nikolić.

On je rekao da je činjenica da su na vlasti oni koji su optuženi za državni udar.

„Da od njih zavisi stabilnost Vlade, i da očigledno ključno upravljaju procesima u državi, baca sumnju da se radi o montiranom procesu, sa jasnim motivima osvete. Nadamo se da su oni koji u tome učestvuju svjesni da će svaki njihov nezakoniti postupak, biti okvalifikovan kao očigledna zloupotreba službenog položaja“, zaključio je.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS: Katnić i Lazović decenijama radili u interesu građana Crne Gore, poštovati pretpostavku nevinosti

„Jutrošnja akcija SDT-a nastavak revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine. Cilj je kriminalizacija prethodne vlasti po svaku cijenu“

Jutrošnja akcija Specijalnog državnog tužilaštva nastavak je prakse revanšizma koji traje od 30. avgusta 2020. godine, a koji za cilj ima kriminalizaciju prethodne vlasti po svaku cijenu uz ambiciju da se, osim političke štete, sruši i optužnica u slučaju državni udar, saopštila je Demokratska partija socijalista (DPS).

U jutrošnjoj akciji, po nalogu SDT-a, uhapšeni su bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. To tužilaštvo ih sumnjiči za stvaranje kriminalne organizacije i zloupotrebu službenog položaja.

„Svjedoci smo da je sve što se jutros dogodilo prethodno mjesecima, pa i godinama, najavljivano od strane beogradskih medija i stranaka aktuelne vlasti dok su optužnice pisane na naslovnim stranama medija koji su eksluzivno i nezakonito u posjetu sumnjivih SKY materijala i dokumenata iz Agencije za nacionalnu bezbjednost. Takođe, interesantno je da za skoro 4 godine u Crnoj Gori nije učinjeno nijedno krivično djelo, budući da SDT i dalje ćuti na stotine krivičnih prijava koje je DPS podnio za očigledne zloupotrebe službenog položaja od strane funkcionera koji su došli na pozicije na talasu tridesetoavgustovskog ‘oslobođenja'“, saopštio je DPS.

„Finalno, Demokratska partija socijalista poziva na poštovanje pretpostavke nevinosti i suzdržavanje od medijskog senzacionalizma budući da lica koja su jutros lišena slobode su osobe koje su decenijama radili najodgovornije tužilačke i policijske poslove u interesu građana Crne Gore te bez obzira na iskompleksiranu ostrašćenost zaslužuju pošten tretman u javnosti“, zaključuju iz te partije.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije