Connect with us

DRUŠTVO

U SUSRET POPISU

Alarmantni podaci: Sjever za 25 godina napustilo 50.000 građana

U Beranama je ugašena svaka fabrika i bez posla u privredi ostalo je 10.000 ljudi. Ugašene su brojne fabrike i u Bijelom Polju, Rožajama, Mojkovcu… Na zavodima za zapošljavanje na sjeveru na spisku nezaposlenih je nekoliko desetina hiljada

Detalj iz Berana, Foto: Berane online

Dok se čeka na popis i nove statističke podatke, već sada se može pretpostaviti da ti podaci za sjever Crne Gore neće biti ni malo ohrabrujući, piše RTCG.

U ovom regionu Crne Gore evidetan je veliki broj praznih sela, sa tek nekoliko domaćinstava, a manjak stanovnika od jeseni do jeseni sve je uočljiviji i u gradovima.

“Vjerujte mi, ovu prodavnicu održavam samo zbog toga da bih imao šta da radim, da mi ne bude dosadno. Pogledajte ulice kako su puste. Narod masovno odlazi za inostranstvo”, kaže za Portal RTCG jedan trgovac u Rožajama.

Tako se od obećanja da će se uvoziti radna snaga iz inostranstva, stiglo dotle da na teritoriji koja zauzima 52 odsto površine države, prema nekim podacima, živi svega 177 hiljada građana, ili procentualno izraženo 28 odsto stanovništva Crne Gore.

“Sjever Crne Gore je za posljednjih 25 godina izgubio 50 hiljada stanovnika. Dramatičan je podatak da je, prema popisu iz 1991. godine, sjeverni region brojao 218.592 stanovnika, a taj broj se do 2003. godine smanjio za 23.713 stanovnika. Prema popisu iz te godine na sjeveru je bilo 194.879 stanovnika, a trend iseljavanja stanovništva se nastavlja i do 2011. godine, kada se broj stanovnika umanjio za 17.042”, izračunali su ugrubo u NVO ”Euromost” iz Bijelog Polja.

Koliko je stanje dramatično govori podatak da je u odnosu na popis iz 1991. godine, iz najveće, bjelopoljske opštine, praktično nestalo 9.217 stanovnika, iz Pljevalja 8.807, Berana 4.983 stanovnika.

Poslije ratova na području bivše SFRJ, koji su sa sjevera otjerali izvjestan broj ljudi, a takozvane “burazerske privatizacije” su poput tajfuna otjerala sjevenjake sa svojih ogrnjišta.

U Bijelom Polju, koji su nekada zvali crnogorski Mančester, tako je nestala cijela industijska zona gde je posao izgubilo oko 11.000 ljudi.

U Beranama je je takođe ugašena svaka fabrika i bez posla u privredi ostalo desetak hiljada ljudi.

Sve je pogašeno i u Mojkovcu. Na zavodima za zapošljavanje na sjeveru na spisku nezaposlenih je nekoliko desetina hiljada građana.

Čitave porodice pakuju kofere i od socijalne bijede spas traže u zapadnoevopskim zemljama i iz drugih sjevernih gradova – Petnjice, Gusinja, Pljevalja. Računica je jasna. Ako im i ne uspije da ostanu duže, za nekoliko mjeseci rada na crno, što jeste rizično, ali ne neizvodljivo, oni će zaraditi mnogo više nego u Crnoj Gori za godinu ili dvije.

Neki od njih će pokušati i da dobiju radne dozvole, koje u Njemačkoj, kako prenose mediji, koštaju od tri i po do pet hiljada eura.

„Čini se da nema dana da po neka stolica u učionici ne ostane prazna. Odlaze čitave porodice, roditelji odvode djecu. Pokušavaju tamo da ostanu. Vraća se jedino ko mora“, priča jedan prosvjetni radnik iz Petnjice.

Jedan mladi Petnjičanin ispričao je Portalu RTCG da je, od kada je uvedena vizna liberalizacija, za Luksemburg išao više puta po tri mjeseca, i da će to činiti sve dok bude mogao. Pokušaće i da ostane jer su u toj zemlji od ranije njegova starija braća. U Crnoj Gori je radio kod privatnika od jutra do mraka, jedva preživljavajući, i shvatio da to nije ono što želi u životu.

„Odem u Luksemburg na tri mjeseca. Radim na crno i onda ne čekam da me oni deportuju, već se sam vratim u Crnu Goru. Sačekam neko vrijeme, pa onda opet odem“, iskren je ovaj mladić.

Nemogućnost zaposlenja, siromaštvo i socijalna bijeda, bankarski i zelanaški dugovi, kamataši, stvari su koje i stanovnike Plava i Gusinja tjeraju da spas, makar privremeno, potraže tradicionalno u Sjedinjenim Američkim Državama.

Privid da se život na sjeveru vraća, traje svega dva do tri ljetnja mjeseca.

Ulaskom u jesen, da je stanovnika u sjevernim gradovima sve manje, vidljivo je i „golim okom“.

Zbog toga se u ovom dijelu države novi statistički podaci očekuju sa zebnjom i strahom da mogu biti obojeni, slikovito rečeno, sa tri boje – sivo.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Nikšić: Zemljotres 3,3 stepena kod Grahova

Ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području, procjenjuju iz ZHMS

Foto: ZHMS

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju registovao je zemljotres manje jačine sa epicentrom na 7 km istočno od Grahova.

Potres je registrovan u u 11 sati i 51 minut.

„Jačina ovog zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 3.3 jedinice Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV stepena Merkalijeve skale (MCS). Žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 18 km“, navodi se u saopštenju.

Ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području, procjenjuju iz ZHMS.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Neće biti priznate diplome iz Tutina

Više od 60 obrazovnih isprava neće biti priznato

Privatna ustanova iz Tutina, kojoj je 2019. zabranjen rad zbog nezakonitosti, nudila jednogodišnju prekvalifikaciju čak i u obrazovne profile iz sektora zdravstva za 1.400 eura

Sa Fejsbuk profila škole u Tutinu (ilustracija)foto: Fejsbuk/Srednja škola quot;Tutinquot;

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija neće priznati nijednu diplomu privatne Srednje škole “Tutin” u Tutinu koja je stečena od 2019. godine, kada je toj ustanovi zabranjen rad zbog nezakonitosti.

“Vijestima” je iz resora Anđele Jakšić-Stojanović potvrđeno da se radi o više od 60 takvih diploma.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija apelovalo je na poslodavce da izvrše dodatne provjere obrazovnih isprava svojih zaposlenih koji su obrazovanje stekli van Crne Gore.

“Ovo je i upozorenje da je nezakonito zapošljavanje bez prethodno donijetog rješenja o priznavanju od strane ovog Ministarstva”, poručili su iz tog resora.

Anđela Jakšić Stojanović, Foto: Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija

Prosvjetne vlasti u Srbiji zabranile su rad Srednjoj školi “Tutin” polovinom 2019. godine, nakon prijave da se za oko 1.400 eura za jednu školsku godinu osobe mogu prekvalifikovati u medicinske sestre i tehničare, tehničare u drumskom saobraćaju, medicinske radnike u vrtićima…

“Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je, u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija i Zakonom o upravnom postupku, prekinulo postupak priznavanja inostranih obrazovnih isprava za 64 lica, koja su stekla obrazovanje u Srednjoj školi ‘Tutin’ u Tutinu, Republika Srbija, jer je navedenoj školi zabranjen rad u Republici Srbiji”, precizirali su iz MPNI.

Podsjećaju na to da je Ministarstvo prosvjete Republike Srbije 16. jula 2019. godine, toj Srednjoj škola “Tutin” u Tutinu, zabranilo rad zbog nezakonitosti u radu.

“Zbog toga nadležna inspekcija Republike Srbije nije u mogućnosti da na upit Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore izvrši provjeru vjerodostojnosti obrazovnih isprava stečenih u navedenoj školi, odnosno ne može se utvrditi da li su predmetne diplome stečene na zakonit način. Od dana zabrane rada Srednje škole ‘Tutin’ u Tutinu, odnosno od 2019. godine, Ministarstvo nije priznalo nijednu diplomu izdatu u navedenoj školi”, odgovorili su redakciji iz MPNI.

Upitani da li u Crnoj Gori ima osoba koji sa diplomom te škole rade, posebno u državnoj upravi, iz resora Jakšić-Stojanović kažu da “MPNI nije u saznanju da li neko lice sa diplomom Srednje škole ‘Tutin’ iz Tutina, ima zasnovan radni odnos u javnom ili realnom sektoru”.

“…Upravo iz razloga što bez rješenja o priznavanju inostrane obrazovne isprave niko ne može zasnovati radni odnos sa stečenom kvalifikacijom u inostranstvu. Dakle, lice kome nije donijeto rješenje o priznavanju inostrane obrazovne isprave ne može ostvarivati pravo na rad i po osnovu rada u Crnoj Gori”, zaključuju iz MPNI.

Vlada je, na predlog resora prosvjete, krajem prošle godine donijela odluku da Crna Gora neće priznavati diplome sa šest privatnih ustanova iz Bosne i Hercegovine sve dok tamošnji sudovi ne donesu presudu u predmetu “Klaster”, u kojem se čelni ljudi tih fakulteta i univerziteta terete za trgovinu diplomama uglavnom ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske i zdravstvene struke, kao i menadžmenta.

Ministarstvo je do presude bosanskih sudova obustavilo postupke priznavanja obrazovnih isprava koje su u prethodnom periodu stigle sa Nezavisnog univerziteta za političke i društvene nauke, Univerziteta za poslovni inženjering i menadžment “PIM”, kao i Visoke škola za primijenjene i pravne nauke “Prometej” iz Banjaluke, Univerziteta “Victoria International University” i Visoke škole “Union” iz Mostara i Internacionalnog univerziteta Brčko.

Optužnicom je, stoji na sajtu Tužilaštva BiH, pored šest ustanova, obuhvaćeno 15 osoba, uglavnom rektora, dekana i profesora na tim univerzitetima i fakultetima.

Oni se terete za trgovinu najmanje 49 visokoškolskih diploma: ekonomske, pravne, tehničko-inženjerske i zdravstvene struke, menadžmenta…

“Prema prikupljenim dokazima, izdato je najmanje 49 visokoškolskih diploma čije će se poništenje tražiti u zakonom predviđenom postupku. Tužilaštvo BiH i SIPA su prikupili dokaze da osobe koje su nezakonito kupovale diplome, u vrlo malom obimu ili čak nikako, nisu sudjelovale u procesu školovanja na visokoškolskim ustanovama, a za kupovanje nezakonitih diploma najčešće su plaćali iznose od nekoliko hiljada eura”, stoji u potvrđenoj optužnici.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Lutovac: Berane ponosno što će naš Maksim Đukić sa fudbalerima predstavljati Crnu Goru na Evropskom prvenstvu

„Ispunili veliki cilj i san brojnih generacija“, kazao je Lutovac

Foto: Opština Berane

Predsjednik opštine, Đole Lutovac organizovao je prijem za Maksima Đukića, člana omladinske fudbalske reprezentacije Crne Gore koja se plasirala na Evropsko prvenstvo, a koje će se održati od 13. do 26. juna u Rumuniji, saopšteno je iz Opštine Berane.

Ovo je prva fudbalska selekcija naše države koja učestvuje na najprestižnijem takmičenju Starog kontinenta.

„Naš talentovani i perspektivni sugrađanin je član FK “Budućnost” iz Podgorice, sa kojim je potpisao ugovor na dvije godine. Ubrzo se očekuje i njegov debi za “plave” u Prvoj fudbalskoj ligi Crne Gore. Za njega je plasman na Evropsko prvenstvo jedinstven i očekivanja od ovog takmičenja su mu velika, jer je siguran da je ova ekipa stvorena za velika djela“, navodi se u saopštenju.

Predsjednik Lutovac je izrazio zadovoljstvo što je naš sedamnaestogodišnji sugrađanin dio ove reprezentacije koja će predstavljati Crnu Goru. Kazao je da su Maksim i njegova ekipa ponos ne samo za Berane, nego za cijelu naciju i da su baš oni ispunili veliki cilj i san brojnih generacija.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije