Connect with us

DRUŠTVO

U SUSRET POPISU

Alarmantni podaci: Sjever za 25 godina napustilo 50.000 građana

U Beranama je ugašena svaka fabrika i bez posla u privredi ostalo je 10.000 ljudi. Ugašene su brojne fabrike i u Bijelom Polju, Rožajama, Mojkovcu… Na zavodima za zapošljavanje na sjeveru na spisku nezaposlenih je nekoliko desetina hiljada

Detalj iz Berana, Foto: Berane online

Dok se čeka na popis i nove statističke podatke, već sada se može pretpostaviti da ti podaci za sjever Crne Gore neće biti ni malo ohrabrujući, piše RTCG.

U ovom regionu Crne Gore evidetan je veliki broj praznih sela, sa tek nekoliko domaćinstava, a manjak stanovnika od jeseni do jeseni sve je uočljiviji i u gradovima.

“Vjerujte mi, ovu prodavnicu održavam samo zbog toga da bih imao šta da radim, da mi ne bude dosadno. Pogledajte ulice kako su puste. Narod masovno odlazi za inostranstvo”, kaže za Portal RTCG jedan trgovac u Rožajama.

Tako se od obećanja da će se uvoziti radna snaga iz inostranstva, stiglo dotle da na teritoriji koja zauzima 52 odsto površine države, prema nekim podacima, živi svega 177 hiljada građana, ili procentualno izraženo 28 odsto stanovništva Crne Gore.

“Sjever Crne Gore je za posljednjih 25 godina izgubio 50 hiljada stanovnika. Dramatičan je podatak da je, prema popisu iz 1991. godine, sjeverni region brojao 218.592 stanovnika, a taj broj se do 2003. godine smanjio za 23.713 stanovnika. Prema popisu iz te godine na sjeveru je bilo 194.879 stanovnika, a trend iseljavanja stanovništva se nastavlja i do 2011. godine, kada se broj stanovnika umanjio za 17.042”, izračunali su ugrubo u NVO ”Euromost” iz Bijelog Polja.

Koliko je stanje dramatično govori podatak da je u odnosu na popis iz 1991. godine, iz najveće, bjelopoljske opštine, praktično nestalo 9.217 stanovnika, iz Pljevalja 8.807, Berana 4.983 stanovnika.

Poslije ratova na području bivše SFRJ, koji su sa sjevera otjerali izvjestan broj ljudi, a takozvane “burazerske privatizacije” su poput tajfuna otjerala sjevenjake sa svojih ogrnjišta.

U Bijelom Polju, koji su nekada zvali crnogorski Mančester, tako je nestala cijela industijska zona gde je posao izgubilo oko 11.000 ljudi.

U Beranama je je takođe ugašena svaka fabrika i bez posla u privredi ostalo desetak hiljada ljudi.

Sve je pogašeno i u Mojkovcu. Na zavodima za zapošljavanje na sjeveru na spisku nezaposlenih je nekoliko desetina hiljada građana.

Čitave porodice pakuju kofere i od socijalne bijede spas traže u zapadnoevopskim zemljama i iz drugih sjevernih gradova – Petnjice, Gusinja, Pljevalja. Računica je jasna. Ako im i ne uspije da ostanu duže, za nekoliko mjeseci rada na crno, što jeste rizično, ali ne neizvodljivo, oni će zaraditi mnogo više nego u Crnoj Gori za godinu ili dvije.

Neki od njih će pokušati i da dobiju radne dozvole, koje u Njemačkoj, kako prenose mediji, koštaju od tri i po do pet hiljada eura.

„Čini se da nema dana da po neka stolica u učionici ne ostane prazna. Odlaze čitave porodice, roditelji odvode djecu. Pokušavaju tamo da ostanu. Vraća se jedino ko mora“, priča jedan prosvjetni radnik iz Petnjice.

Jedan mladi Petnjičanin ispričao je Portalu RTCG da je, od kada je uvedena vizna liberalizacija, za Luksemburg išao više puta po tri mjeseca, i da će to činiti sve dok bude mogao. Pokušaće i da ostane jer su u toj zemlji od ranije njegova starija braća. U Crnoj Gori je radio kod privatnika od jutra do mraka, jedva preživljavajući, i shvatio da to nije ono što želi u životu.

„Odem u Luksemburg na tri mjeseca. Radim na crno i onda ne čekam da me oni deportuju, već se sam vratim u Crnu Goru. Sačekam neko vrijeme, pa onda opet odem“, iskren je ovaj mladić.

Nemogućnost zaposlenja, siromaštvo i socijalna bijeda, bankarski i zelanaški dugovi, kamataši, stvari su koje i stanovnike Plava i Gusinja tjeraju da spas, makar privremeno, potraže tradicionalno u Sjedinjenim Američkim Državama.

Privid da se život na sjeveru vraća, traje svega dva do tri ljetnja mjeseca.

Ulaskom u jesen, da je stanovnika u sjevernim gradovima sve manje, vidljivo je i „golim okom“.

Zbog toga se u ovom dijelu države novi statistički podaci očekuju sa zebnjom i strahom da mogu biti obojeni, slikovito rečeno, sa tri boje – sivo.

Sadržaj se nastavlja nakon oglasa

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Upravni sud poništio odluku o razrješenju Jelene Perović sa funkcije direktorice ASK-a

Naložio donošenje nove odluke

Upravni sud Crne Gore poništio je odluku Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) kojom je Jelena Perović razriješena sa mjesta direktorice ASK, saznaju Vijesti.

Taj sud je naložio ASK da u ponovnom postupku donese novu, zakonitu odluku.

„Tuženi organ će u ponovnom postupku, vodeći računa o razlozima iz ove presude, saglasno Zakonu o upravnom sporu, donijeti novu, zakonitu odluku“, piše, prema informacijama Vijesti u presudi.

Perović je, nakon razrješenja u ljeto prošle godine, tužila Savjet ASK, tvrdeći da su tokom njene smjene povrijeđene odredbe upravnog postupka, pogrešno I nepotpuno utvrđeno stanje i pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

Savjet ASK je jednoglasno smijenio Perović 15. avgusta prošle godine. Odmah nakon što je ta odluka donijeta, na sajtu ASK objavljeno je saopštenje bivše direktorice u kome tvrdi da je njena smjena „politički motivisana“ i da „političke partije u čije ime većina članova Savjeta sprovodi plan za njeno razrješenje, očigledno imaju obećanje nekažnjivosti za mnoga krivična djela“.

Perović je pobrojala i povrede koje je, kako tvrdi, napravio novi Savjet ASK.

Navodi se da je Savjet morao da je poziva na sjednice, koje su sazivane mimo pravila, da nije smio da izabere zamjenika predsjednika…

U današnjem saopštenju Upravnog suda se navodi da je odlučujući po podnijetoj tužbi, ocijenio da u postupku koji je prethodio donošenju osporene odluke Perović nije omogućeno da se izjasni u odnosu na razloge zbog kojih je osporenom odlukom razrješena dužnosti direktorice ASK.

„Nije sporno da se dnevni red sjednice Savjeta utvrđuje na sjednici (član 14 stav 1 Poslovnika o radu Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije), kao što je to učinjeno u konkretnom slučaju, kada su članovi Savjeta, nakon uvida u dokumentaciju o izvršenom inspekcijskom nadzoru, konstatovali postojanje razloga za razrješenje direktorice Agencije iz člana 98 stav 1 tačka 4, a u vezi sa članom 9 stav 1 i 2 Zakona o sprečavanju korupcije, a koji se odnose na povredu odredbi Zakona i pravila o radu Agencije i obavezu javnog funkcionera da svoju funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa u vršenju javne funkcije. Međutim, kako je na istoj sjednici, bez prethodnog upoznavanja tužilje, pokrenut postupak njenog razrješenja i donijeta odluka, to je Sud zaključio da istoj nije bila data mogućnost da učestvuje u postupku njenog razrješenja i izjasni se o činjenicama relevantnim za odlučivanje, budući da je izjašnjenje tužilje, broj 01-2193 od 15.08.2024. godine, na koje se tuženi pozvao, dato u odnosu na drugi razlog za razrješenje (iz člana 98 stav 1 tačka 3, a u vezi neispunjenosti uslova iz člana 87 stav 3 Zakona o sprečavanju korupcije), a ne razlog zbog kojeg je ista osporenom odlukom razriješena dužnosti. Zbog navedene procesne povrede, Sud je ocijenio da je osporenu odluku trebalo poništiti“, piše u saopštenju Upravnog suda.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije oslobođena optužbi za utaju poreza

Tužilaštvo najavilo žalbu

Jelena Perović, hapšenje (Foto: RTCG)

Bivša direktorica Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jelena Perović oslobođena je u slučaju utaje poreza i doprinosa tokom prodaje stana od 87 kvadrata na Cetinju koji je prethodno dobila po povoljnim uslovima.

Prvostepenu presudu je danas saopštila sutkinja Osnovnog suda u Podgorici Dragana Lubarda.

U obrazloženju presude koju je jutros izrekla Lubarda navodi se da iz dokaza koji su predloženi optužbom, Perović jeste prodala stan koji je dobila, koji joj je dodijeljen odlukom Sudskog savjeta da nepokretnost (stan u izgradnji) može kupiti pod povoljnim uslovima.

„Iz dokaza koji su provedeni, a to su prije svega vještačenja geodestske struke, vještačenja ekonomsko-finansijske struke, sud je utvrdio da je Jelena Perović u tom periodu samo imala tu nepokretnost kojom je raspolagala i kojom je imala pravo da raspolaže. Shodno Zakonu o porezu, Perović nije imala obavezu plaćanja ove vrste poreza, s obzirom da je na taj način riješila svoje stambeno pitanje i nije imala drugih nepokretnosti upisanih na svoje ime kojima bi u tom periodu raspolagala. Ovakav zaključak proiziazi i od stava Poreske uprave koja je u ranijem postupku tj. inspekcijskom nadzoru izjasnila da nije postojala nijedna njena poreska obaveza“, objasnila je Lubarda.

Osnovno državno tužilaštvo ODT) u Podgorici saopštilo je da će uložiti žalbu iz svih zakonom propisanih razloga na presudu kojom je Perović oslobođena.

„Razlozi koje je prvostepeni sud naveo u oslobađajućoj presudi su po mišljenju ovog tužilaštva pogrešno i nepotpuno utvrđeni, a posebno činjenica da okrivljena navodno nije imala drugih nepokretnosti upisanih na svoje ime, kojima bi u tom periodu raspolagala, iako iz provedenih dokaza na glavnom pretresu proizilazi da je u spornom periodu bila vlasnik nepokretnosti-stana, površine 69 kvadrata u Podgorici,koji je stekla kupovinom“, piše u saopštenju podgoričkog ODT.

Slučaj protiv Perović vodilo je ODT u Podgorici nakon što je Osnovni sud u ljeto prošle godine donio prvostepenu presudu po tužbi države da je bivša direktorica ASK dužna da u budžet vrati više od 58.000 eura sa kamatama, jer je stan po povoljnim uslovima dobila za nepunih 32.000 eura pa prodala za 73.000 eura.

Perović je to, stoji u prošlogodišnjoj presudi sudije Mirze Ademovića, učinila a da nije ispunila obaveze koje je potpisala sa cetinjskim Osnovnim sudom, a to je, u prvom redu, ostanak na sudijskoj funkciji još pet godina.

Tokom završnih riječi prošle sedmice, advokat bivše direktorice ASK Nikola Martinović je kazao da je „u dokaznom postupku provedena je odluka poreskog organa koji je utvrdio da Jelena Perović nema poresku obavezu po osnovu zaključenja ugovora UZZ 305/2019.“.

Perović je tada pred Lubardom ponovila da stan nije prodala već da je „ustupila prava na kupovinu stana“.

Prema njenim riječima, nije se radilo o prodaji nepokretnosti.

“Te samim tim nije ni ispunjen osnovni uslov za donošenje odluke o utvrđivanju kapitalne dobiti, odnosno poreza na kapitalnu dobit. Ovakvi navodi odbrane potvrđeni su zapisnikom poreske uprave PJ Podgorica o inspekcijskom nadzoru broj 16/01-3-244/1-2023 28. 6. 2023. godine u kome je utvrđeno da ne postoji obaveza plaćanja poreza na kapitalnu dobit. S tim u vezi ukazujem da je inspekcijski nadzor pokrenut po službenoj dužnosti i to aktom uprave prihoda i carina PJ Podgorica filijala za utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza broj 16/01-2-82 od 29. 3. 2023. godine u kojem je napisano ‘na osnovu naših evidencija utvrdili smo da nijeste podnijeli godišnju poresku prijavu na dohodak fizičkih lica…’.

Prednje upućujem da je notar pred kojim je zaključen predmetni predugovor isti dostavio poreskim organima koji su na osnovu toga i pokrenuli postupak utvrđivanja poreske obaveze a kako je to propisano i članom 52 Zakona o poreskoj administraciji, sa zaključkom da ne postoji poreska obaveza”, tvrdila je Perović.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Beranska policija sprovodi kampanju „Pojas za sve“: Vozači i putnici obavezni da koriste pojas

Rizik po život putnika kada koriste pojas smanjuje se za 50 odsto

Foto: Berane online

Službenici Saobraćajne policije – Odjeljenja bezbjednosti Berane sprovode kampanju „Pojas za sve“.

Kampanja „Pojas za sve“ ima za cilj podizanje svijesti građana o važnosti korišćenja sigurnosnog pojasa u vozilima prilikom učešća u saobraćaju, što predstavlja zakonsku obavezu i čime se rizik po život putnika kada koriste pojas smanjuje za 50 odsto.

Foto: UP

Kampanja, kako je saopšteno iz beranske policije, ima preventivni i represivni cilj djelovanja i sastoji se od preventivno-edukativnog dijela i primjene represivnih mjera.

„Predmetna akcija obuhvata preventivno-edukativnu kampanju kroz koju službenici saobraćajne policije kroz redovnu kontrolu učesnika u saobraćaju dijele flajere gdje je ukazano na značaj korištenja sigurnosog pojasa.Takođe, službenici saobraćajne policije preduzimaju i represivne mjere gdje je evidentirano postojanje ovog prekršaja“, objasnili su za Berane online.

Foto: UP

Kampanja „Pojas za sve“ traje do 30. maja.

„Apelujemo na sve vozače i učesnike u saobraćaju da se pridržavaju saobraćajnih propisa“, zaključuju.

Piše: Berane online

Bonus video:

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije