Nekoliko političkih funkcionera sadašnje i bivše vlasti, ali i osobe iz biznisa povezane sa njima, mogle bi se naći na crnoj listi Stejt dipartmenta zbog ugrožavanja mira i stabilnosti u regionu i povezanosti sa korupcijom, pišu “Vijesti”, pozivajući se na više izvora.

Američki predsjednik Džo Bajden je Naredbom iz juna ove godine proširio opseg sankcija za pojedince i organizacije iz država Zapadnog Balkana, koji ugrožavaju mir i stabilnost regiona. U Naredbi se između ostalog navodi i da su predviđene sankcije (blokiranje imovine u SAD, zabrana ulaska u SAD) pojedincima i subjektima odgovornim za korupciju u regionu, uključujući pronevjeru javne imovine, eksproprijaciju privatne imovine radi lične koristi ili u političke svrhe, ili podmićivanje.

Zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Gabrijel Eskobar započeo je trodnevnu posjetu Crnoj Gori, a juče je razgovarao sa predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem i dijelom civilnog sektora.

Iz Ambasade SAD u Crnoj Gori na Twiteru je neposredno nakon sastanka sa Đukanovićem objavljeno da je tokom prve posjete specijalnog izaslanika za ZB na sastanku sa predsjednikom Crne Gore, Eskobar “naglasio zabrinutost zbog ukorijenjene korupcije u zemlji i podstakao Crnu Goru da nastavi da igra konstruktivnu ulogu u rješavanju regionalnih izazova”.

During his meeting w/@predsjednik_cg on his first visit to 🇲🇪 as Special Rep. for the W. Balkans, Gabriel Escobar highlighted 🇺🇸 concern over entrenched corruption in the country & encouraged Montenegro to continue to play a constructive role in addressing regional challenges. pic.twitter.com/48AJ2Ljbp7

— US Embassy Podgorica (@USEmbassyMNE) November 10, 2021

Dva sata kasnije se oglasio i Đukanovićev kabinet, ali u tom saopštenju nije bilo pomena o korupciji, već je navedeno da je predsjednik istakao da je Crna Gora ponosna na povjerenje izgrađeno u teškim vremenima, “koje smo se trudili da sačuvamo i da dalje produbljujemo u partnerstvu i savezništvu u NATO”.

Oglasio se i šef Đukanovićevog kabineta Miodrag Radović koji je, kako je prenio Gradski portal rekao da tvit Američke ambasade “ne odražava suštinu veoma otvorenog i sadržajnog razgovora predsjednika Đukanovića i DAS Eskobara, koji je trajao duže od jednog sata”.

“Od toga se oko desetak minuta odnosilo na Crnu Goru. Pomenuto je obostrano i pitanje korupcije, ali bez zabrinutosti i ne u nekom dramatičnom tonu, kako bi se moglo zaključiti na osnovu tvita američke ambasade, već u običajenom kontekstu, kao jednom od preduslova za brži napredak Crne Gore na putu evropske integracije”, saopštio je Radović.

Više nezvaničnih izvora reklo je da bi negativan stav američkih vlasti prema pojedinim zvaničnicima parlamentarne većine mogao biti ozvaničen njihovim stavljanjem na spisak onih kojima je zabranjen ulazak u tu zemlju. Njima bi se mogli pridružiti i pojedinci iz bivše vlasti umiješani u korupcionaške afere i skandale koji nikada u Crnoj Gori nijesu istraženi, ali bi kontakti američkih građana i firmi sa tim osobama mogli biti onemogućeni njihovim stavljanjem na “crnu listu”.

Potpredsjednik Vlade Dritan Abazović ranije je najavio da će biti “iznenađenja” tokom posjete specijalnog izaslanika SAD, govoreći uglavnom u kontekstu rješavanja krize vlasti.

Sankcije su u svom pismu Bajdenu pominjali i uticajni američki kongresmeni koji su mu pisali zabrinuti zbog situacije u Srbiji i uticaja na cijeli region.

Sagovornik “Vijesti” iz Vlade je kazao da bi eventualne sankcije za osobe u Crnoj Gori bile dio “paketa” za region. Iz Ambasade SAD u Bosni i Hercegovini ranije su saopštili za Radio Slobodna Evopa da je cilj kako bi se “na najbolji način djelovalo protiv regionalno raširene mreže korupcije” i da “nova Izvršna naredba (E.O.) eksplicitno definiše da region Zapadnog Balkana uključuje teritoriju bivše SFRJ i Republike Albanije”.

“Crne liste” vode Odsjek za kontrolu strane imovine (OFAC) američkog Ministarstva finansija i Stejt dipartment.

Američki izaslanik danas će se sastati sa predsjednikom Skupštine Aleksom Bečićem i premijerom Zdravkom Krivokapićem, a u petak sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem. Planiran je sastanak i sa ministrom vanjskih poslova Đorđem Radulovićem, biznis zajednicom, predstavnicima nevladinog sektora…

Američki zvaničnik je doputovao iz Bosne i Hercegovine, gdje je u odvojenim susretima, razgovarao sa Željkom Komšićem predsjedavajućim Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), te članovima Predsjedništva BiH, Šefikom Džaferovićem i Miloradom Dodikom.

Eskobar je novinarima rekao da je u BiH došao da razgovara i o, kako se izrazio, nevjerovatnom ekonomskom potencijalu koji posjeduje Balkan. Dodao je da je Balkan najbrže rastući dio Evrope trenutno. On je, kako su prenijeli mediji u Sarajevu, zaključio kako politička kriza povećava nedostatak povjerenja kod investitora da bi investirali, te ponovio podršku Sjedinjenih Država suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH.

Dritan Abazović je krajem oktobra boravio u Vašingtonu, a Eskobar je nakon toga imao on line sastanak sa Aleksom Bečićem.

Eskobar dolazi u momentu kada se ponovo razgovara o prevazilaženju krize vlasti. Za izbor potpuno nove vlade zalaže se Demokratski front (DF) koji je 1. novembra saopštio da stavlja tačku na priču o rekonstrukciji Vlade, tražeći formiranje nove. Za sada nemaju podršku koalicionih partnera – Demokrata i GP URA.

Analitičari su taj potez DF-a ocijenili kao moguće dizanje tenzija pred dolazak Eskobara i pokušaj preveniranja nekih poruka ili odluka američke administracije koje se mogu reflektovati na njih, s obzirom na najave iz SAD da će se sa nekim vidom sankcija suočiti oni koji usporavaju ili osporavaju proces prozapadne profilacije zemalja Zapadnog Balkana.

Naredba o sankcijama SAD je na snazi već 20 godina i samo se produžava.

“Ključni problem nestabilnosti regiona ne može biti riješen bez jasne perspektive integracije”

Đukanović se “zahvalio na posvećenosti gospodina Eskobara Crnoj Gori i regionu, i izrazio nadu da će njegovo dobro poznavanje prilika na zapadnom Balkanu biti benefit za razvoj odnosa sa SAD i ekonomski i demokratski razvoj država regiona”, saopšteno je iz kabineta predsjednika.

Navodi se da je “Crna Gora ponosna na povjerenje koje smo izgradili u teškim vremenima, koje smo se trudili da sačuvamo i da dalje produbljujemo u partnerstvu i savezništvu u NATO”.

Eskobar i Đukanović, Foto: Predsjednik CG

U saopštenju iz Đukanovićevog kabineta se prenosi da je svrha posjete “dalje produbljivanje partnerstva i savezništva SAD i Crne Gore”.

“Činjenica da je Crna Gora uspijevala da ostane nezavisna, multietnička i otvorena za ljude različitih vjera i nacija u kriznim vremenima čini je pouzdanim strateškim partnerom SAD u regionu. Crna Gora, članica NATO-a, treba da bude i dio EU i SAD će nastaviti da podržava evroatlantske aspiracije Crne Gore i njenih građana. Sagovornici su se saglasili da ključni problem nestabilnosti regiona ne može biti riješen bez jasne perspektive integracije. Takođe, saglasili su se da su evropska i evroatlantska integracija i ekonomski razvoj regiona ključni elementi dalje agende odnosa i saradnje sa SAD”, piše u saopštenju.

Medojević: Eskobar tražio da se Đukanović povuče

Američki zvaničnik Gabrijel Eskobar zatražio je od predsjednika Mila Đukanovića da se povuče i podnese ostavku, kao i da podrži manjinsku vladu Građanskog pokreta URA i manjina, na čijem čelu će biti Dritan Abazović, tvrdi predsjednik Pokreta za promjene Nebojša Medojević.

Đukanović će, prema njegovim riječima, u suprotnom biti suočen sa “optužbama za šverc kokaina i cigareta”.

”Đukanović se danas suočio sa surovom politikom Sjedinjenih Američkih Država koja se brutalno obračunava sa korumpiranim liderima koji su im služili. Jednom postaju neželjeni teret iz prošlosti”, naveo je Medojević na Fejsbuku.

On je ocijenio da je Đukanović doveo Crnu Goru u status kolonije i da “sada plaća cijenu sopstvene izdaje”.