EKONOMIJA
Crna Gora među zemljama sa najnižim cijenama hrane u Evropi
Sa standardnom potrošačkom korpom od 82,6 eura u prošloj godini, što je znatno ispod prosjeka EU, pokazuju podaci Eurostata

Crna Gora je među zemljama sa najnižim cijenama hrane u Evropi, sa standardnom potrošačkom korpom od 82,6 eura u prošloj godini, što je znatno ispod prosjeka EU, pokazuju podaci Eurostata, piše Forbes.
Kako prenosi Juronjuz (Euronews), hrana je jedan od najvećih troškova domaćinstava u Evropi i u prosjeku čini oko 11,9 odsto ukupne potrošnje u EU, dok u pojedinim zemljama, poput Rumunije, taj udio dostiže i 20 odsto.
Cijene hrane se, međutim, znatno razlikuju širom Evrope. Indeks nivoa cijena hrane Eurostata pruža korisnu osnovu za poređenje. Ako se prosječna potrošačka korpa hrane u EU postavi na 100 eura, indeks pokazuje koliko bi ista korpa koštala u svakoj pojedinačnoj zemlji.
Nivo cijena iznad 100 eura znači da je neka zemlja skuplja od evropskog prosjeka, dok vrijednost ispod 100 eura ukazuje da je jeftinija.
Prema podacima Eurostata, u Sjevernoj Makedoniji je u 2024. godini bila najjeftinija hrana, u odnosu na 36 evropskih država. Standardna potrošačka korpa tamo je koštala 73 eura, što je 27 odsto manje od prosjeka EU.
S druge strane, Švajcarska je bila najskuplja, sa cijenama hrane 61,1 odsto iznad prosjeka EU. Ista korpa u toj zemlji košta 161,1 euro.
Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU, još nije članica, ali ima aktivne trgovinske sporazume sa Unijom, dok Švajcarska nije dio Evropskog ekonomskog prostora (EEA), već se oslanja na mrežu bilateralnih sporazuma sa EU, podsjeća Juronjuz.
U okviru Evropske unije, Rumunija (74,6 eura) ima najniži nivo cijena hrane, dok je Luksemburg (125,7 eura) najskuplji. Hrana je u Rumuniji 25,4 odsto jeftinija, a u Luksemburgu 25,7 odsto skuplja u odnosu na prosjek EU.
Odmah iza Švajcarske, vrh liste najskupljih upotpunjuju još dvije zemlje Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA): Island (146,3 eura) i Norveška (130,6 eura).
Zemlje EFTA-e nijesu članice EU, ali sa Unijom sarađuju uglavnom u oblasti trgovine i pristupa tržištu, zadržavajući veći stepen nacionalne kontrole nad zakonima, granicama i javnim politikama.
Cijene hrane su takođe najmanje 10 odsto više od prosjeka EU u Danskoj (119,3 eura), Irskoj (111,9), Francuskoj (111,5), Austriji (110,9) i Malti (110,9).

Zapadni Balkan sa cijenama ispod EU prosjeka
Jugoistočna Evropa i Zapadni Balkan u cjelini bilježe najniže cijene hrane.
Pored Sjeverne Makedonije i Rumunije, znatno ispod prosjeka EU su i Turska (75,7 eura), Bosna i Hercegovina (82,5), Crna Gora (82,6) i Bugarska (87,1).
Srbija (95,7 eura) i Albanija (98,7) takođe su jeftinije od prosjeka EU.
Među takozvane „velike četiri“ ekonomije EU, cijene hrane su iznad prosjeka u Italiji (104) i Njemačkoj (102,9), dok je Španija (94,6) 5,4 odsto jeftinija od prosjeka EU.
Većina zemalja Centralne, kao i nekoliko istočnoevropskih država, i dalje se nalazi ispod ili blizu prosjeka EU, uključujući Slovačku, Poljsku, Češku i Mađarsku.
Zapadna Evropa uglavnom bilježi više cijene hrane, dok su nordijske zemlje među najskupljima u Evropi.
Razlike u cijenama važne za domaćinstva
Ilarija Benedeti (Ilaria Benedetti), vanredna profesorica Univerziteta u Tusiji, ističe da strukturni faktori, poput troškova proizvodnje, integracije lanaca snabdijevanja i izloženosti globalnim šokovima, igraju ključnu ulogu u ovim razlikama.
„Manje i izrazito otvorene ekonomije, često sa valutama sklonim snažnijim oscilacijama, doživjele su jači prenos rasta troškova energije i poljoprivrednih inputa tokom pandemije i rata u Ukrajini“, rekla je Benedeti za Juronjuz.
Ona naglašava da su razlike u cijenama važne jer njihov efekat zavisi od toga koliki dio budžeta domaćinstva moraju da izdvoje za hranu.
U više istočnoevropskih i jugoistočnih zemalja hrana čini više od 20 odsto potrošnje domaćinstava, dok je u ekonomijama sa višim prihodima taj udio uglavnom ispod 12 odsto.
„Zbog toga ista cijena rasta ima mnogo teže posljedice tamo gdje su prihodi niži“, dodala je.
Troškovi rada i zarade
„Najvažniji razlog su razlike u prihodima i platama“, rekao je Alen Metjuz (Alan Matthews), profesor na Univerzitetu Triniti koledž u Dablinu, za Juronjuz biznis (Euronews Business).
Zemlje sa višim prosječnim zaradama, poput Danske i Švajcarske, imaju i više cijene hrane jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače.
„Razlike u oporezivanju, naročito u stopama PDV-a na prehrambene proizvode, takođe objašnjavaju dio razlika“, dodao je. Neke zemlje primjenjuju nižu ili čak nultu stopu PDV-a na hranu, poput Irske, dok je u drugima, kao što je Danska, hrana oporezovana standardnom stopom.
Metjuz je ukazao i na to da cijene hrane zavise od potrošačkih navika.
Na primjer, potrošači u sjevernoj i zapadnoj Evropi češće kupuju organsku ili premium hranu, ili preferiraju brendirane proizvode u odnosu na jeftinije robne marke trgovačkih lanaca.
Posljedice po prehrambenu sigurnost
Jeremijaš Mate Baloš (Jeremiás Máté Balogh) vanredni profesor Univerziteta Korvinus u Budimpešti, naveo je da ove razlike u cijenama imaju značajne posljedice po prehrambenu sigurnost, naročito kada se posmatraju u kombinaciji sa raspoloživim prihodima.
„Dok zemlje sa visokim prihodima mogu lakše da apsorbuju visoke cijene, domaćinstva sa nižim primanjima u Centralnoj i Istočnoj Evropi snose nesrazmjerno veći teret, čak i kada su nominalne cijene hrane niže“, rekao je za Juronjuz.
Jurostatov indeks cijena ne uzima u obzir prihode domaćinstava, pa ovi nivoi nijesu prilagođeni pristupačnosti. Na primjer, iako je hrana skupa u Danskoj, građani tamo raspolažu višim dohotkom, pa mogu priuštiti više – čak i osnovnih proizvoda poput hljeba.
EKONOMIJA
Od ponoći skuplje sve vrste goriva
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene

Od ponoći su skuplje sve vrste goriva.
Ministarstvo energetike i rudarstva objavilo je nove cijene.
Eurosuper 98 i 95 poskupiće za 4, odnosno 5 centi i koštaće 1,68 eura po litru, odnosno 1,65 eura.
Eurodizel će poskupiti za 2 centa i koštaće 1,69 eura po litru.
Dok će lož ulje poskupiti za 1 cent i biće 1,73 eura po litru.
Ove cijene, kako dodaju iz Ministarstva, primjenjivaće se do 26. maja 2026. godine.
EKONOMIJA
Opština Berane reagovala na navode Štajnmilera o aerodromu: Opština je otvorena za investicije, ali nije obaviještena, niti je izdala bilo kakvu saglasnost
„Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura“, saopšteno je iz lokalne samouprave

Opština Berane reagovala je na saopštenje koje je Portalu RTCG dostavila kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler a u kojem se navodi da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u Beranama.
Reagovanje Opštine Berane prenosimo u integralno:
„Povodom medijskih navoda o početku istraživanja tla u vezi sa reaktivacijom aerodroma u Beranama, Opština Berane obavještava javnost da nije upoznata sa navedenim aktivnostima niti je po ovom pitanju data bilo kakva saglasnost od strane lokalne uprave.
Imajući u vidu da se radi o prostoru aerodroma koji se nalazi na teritoriji opštine Berane i koji je dat na raspolaganje Opštini, smatramo krajnje neozbiljnim i neodgovornim da se ovakve informacije plasiraju u javnost bez prethodne komunikacije sa lokalnom samoupravom i bez sprovođenja procedura predviđenih zakonom.
Želimo jasno da istaknemo da se bilo kakve aktivnosti na predmetnoj lokaciji, posebno one koje podrazumijevaju istražne radove, geotehnička ispitivanja ili druge intervencije u prostoru, ne mogu realizovati bez saglasnosti nadležnih organa Opštine Berane i poštovanja zakonskih procedura.
Opština Berane podržava svaki ozbiljan investicioni projekat koji je u interesu građana i razvoja grada, ali insistiramo da se svi procesi vode transparentno, institucionalno i u skladu sa važećim propisima“, navodi se u saopštenju iz Opštine Berane.
EKONOMIJA
Štajnmiler najavio: Počinju istraživanja tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma u Beranama
Iz kompanije „Aerodrom Berane“ njemačkog investitora koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina

Kompanija „Aerodrom Berane“ doo, na čijem se čalu nalazi njemački investitor Majk Štajnmiler objavila da će započeti prva fizička istraživanja terena nakon trideset godina na aerodoromu u ovom sjevernom gradu.
U saopštenju koje su uputili Portalu RTCG oni su naveli da će u narednim danima početi ispitivanje tla u vezi sa konačnom reaktivacijom aerodroma.
„Kompanija Aerodrom Berane d.o.o., predvođena njemačkim investitorom, objavljuje početak fizičkih geotehničkih istraživanja na terenu aerodroma u Beranama. U narednim danima, dva specijalizovana tima za bušenje započeće sveobuhvatan program dizajniran za prikupljanje preciznih podataka o strukturi i mehanici tla. Očekuje se da će radovi trajati približno 4 do 5 dana i pružiti neophodne parametre za statičke proračune i projektovanje temelja kompletne buduće aerodromske infrastrukture“ – navodi se u obraćanju javnosti.
Iz te kompanije koja je registrovana u Beranama naglašavaju da ove aktivnosti predstavljaju prve fizičke radove na samoj lokaciji u vezi sa reaktivacijom aerodroma nakon više od 30 godina.
„Istraživanja su direktna posljedica povoljnih nalaza prve studije izvodljivosti projekta, koju je sprovela kompanija Ernst & Young (EY), a koju je naručila Vlada Crne Gore na inicijativu kompanije Aerodrom Berane d.o.o. Prikupljeni podaci će potvrditi stabilnost tla i geološke uslove, pružajući neophodnu tehničku osnovu za finalno planiranje izgradnje“ – rečeno je iz kompanije.
Program se, kako su objavili, sastoji od 16 strateških bušotina, uključujući dubinsko istraživanje za budući kontrolni toranj i 15 dodatnih tačaka za pistu, rulne staze i kargo infrastrukturu.
„Bušenje je fokusirano na dobijanje podataka o nosivosti i profilima stratifikacije zemljišta. Ovi tehnički parametri su obavezni za strukturni integritet i statičku sigurnost terminalnih zgrada i površina piste predviđenih za velika opterećenja. Kako bi se osigurao nesmetan proces bez konflikata, svih 16 bušotina nalazi se isključivo na zemljištu u državnom vlasništvu ili javnoj infrastrukturi. Tokom ove faze tehničke validacije neće biti zahvaćena privatna imovina“ – naglasili iz kompanije „Aerodrom Berane“ doo.
Oni su istakli da projekat ostaje isključivo privatno finansirana inicijativa, koja ne zahtijeva državne subvencije niti finansijske garancije iz nacionalnog budžeta.
“Početak ovih fizičkih radova označava istorijsku prekretnicu za Berane i Crnu Goru. Nakon godina teorijskog planiranja, sada prelazimo u fazu fizičke realizacije. Tehnički timovi kompanije Geoprojekt biće na terenu otprilike nedjelju dana. Ovaj napredak naglašava posvećenost svih strana da se Aerodrom Berane ponovo aktivira kao moderan logistički i putnički centar regiona”, izjavio je tom povodom za portal RTCG Majk Steinmüller, izvršni direktor kompanije „Aerodrom Berane d.o.o.
“Njemački investitor Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) je sa Vladom Crne Gore i Opštinom Berane početkom aprila 2023. godine potpisao Momorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama.
Štajnmiler je vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice”. Njegova kompanija je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju, ali u funkciji civilnog ili kargo saobraćaja nije već četiri decenije. 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Njemački državljanin Majk Štajnmiler vjeruje da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim evropskim i svjetskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
Poslije izvjesnog perioda čekanja, ovo je prvi put da se Štajnmiler oglašava putem medija i najavljuje početak realizacije njegovog poduhvata i projekta o kojem je u proteklim godinama bilo dosta riječi u medijima.
Izvor: Portal RTCG
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA1 дан ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO2 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA1 дан ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















