EKONOMIJA
Crna Gora među zemljama sa najnižim cijenama hrane u Evropi
Sa standardnom potrošačkom korpom od 82,6 eura u prošloj godini, što je znatno ispod prosjeka EU, pokazuju podaci Eurostata
Crna Gora je među zemljama sa najnižim cijenama hrane u Evropi, sa standardnom potrošačkom korpom od 82,6 eura u prošloj godini, što je znatno ispod prosjeka EU, pokazuju podaci Eurostata, piše Forbes.
Kako prenosi Juronjuz (Euronews), hrana je jedan od najvećih troškova domaćinstava u Evropi i u prosjeku čini oko 11,9 odsto ukupne potrošnje u EU, dok u pojedinim zemljama, poput Rumunije, taj udio dostiže i 20 odsto.
Cijene hrane se, međutim, znatno razlikuju širom Evrope. Indeks nivoa cijena hrane Eurostata pruža korisnu osnovu za poređenje. Ako se prosječna potrošačka korpa hrane u EU postavi na 100 eura, indeks pokazuje koliko bi ista korpa koštala u svakoj pojedinačnoj zemlji.
Nivo cijena iznad 100 eura znači da je neka zemlja skuplja od evropskog prosjeka, dok vrijednost ispod 100 eura ukazuje da je jeftinija.
Prema podacima Eurostata, u Sjevernoj Makedoniji je u 2024. godini bila najjeftinija hrana, u odnosu na 36 evropskih država. Standardna potrošačka korpa tamo je koštala 73 eura, što je 27 odsto manje od prosjeka EU.
S druge strane, Švajcarska je bila najskuplja, sa cijenama hrane 61,1 odsto iznad prosjeka EU. Ista korpa u toj zemlji košta 161,1 euro.
Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU, još nije članica, ali ima aktivne trgovinske sporazume sa Unijom, dok Švajcarska nije dio Evropskog ekonomskog prostora (EEA), već se oslanja na mrežu bilateralnih sporazuma sa EU, podsjeća Juronjuz.
U okviru Evropske unije, Rumunija (74,6 eura) ima najniži nivo cijena hrane, dok je Luksemburg (125,7 eura) najskuplji. Hrana je u Rumuniji 25,4 odsto jeftinija, a u Luksemburgu 25,7 odsto skuplja u odnosu na prosjek EU.
Odmah iza Švajcarske, vrh liste najskupljih upotpunjuju još dvije zemlje Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA): Island (146,3 eura) i Norveška (130,6 eura).
Zemlje EFTA-e nijesu članice EU, ali sa Unijom sarađuju uglavnom u oblasti trgovine i pristupa tržištu, zadržavajući veći stepen nacionalne kontrole nad zakonima, granicama i javnim politikama.
Cijene hrane su takođe najmanje 10 odsto više od prosjeka EU u Danskoj (119,3 eura), Irskoj (111,9), Francuskoj (111,5), Austriji (110,9) i Malti (110,9).
Zapadni Balkan sa cijenama ispod EU prosjeka
Jugoistočna Evropa i Zapadni Balkan u cjelini bilježe najniže cijene hrane.
Pored Sjeverne Makedonije i Rumunije, znatno ispod prosjeka EU su i Turska (75,7 eura), Bosna i Hercegovina (82,5), Crna Gora (82,6) i Bugarska (87,1).
Srbija (95,7 eura) i Albanija (98,7) takođe su jeftinije od prosjeka EU.
Među takozvane „velike četiri“ ekonomije EU, cijene hrane su iznad prosjeka u Italiji (104) i Njemačkoj (102,9), dok je Španija (94,6) 5,4 odsto jeftinija od prosjeka EU.
Većina zemalja Centralne, kao i nekoliko istočnoevropskih država, i dalje se nalazi ispod ili blizu prosjeka EU, uključujući Slovačku, Poljsku, Češku i Mađarsku.
Zapadna Evropa uglavnom bilježi više cijene hrane, dok su nordijske zemlje među najskupljima u Evropi.
Razlike u cijenama važne za domaćinstva
Ilarija Benedeti (Ilaria Benedetti), vanredna profesorica Univerziteta u Tusiji, ističe da strukturni faktori, poput troškova proizvodnje, integracije lanaca snabdijevanja i izloženosti globalnim šokovima, igraju ključnu ulogu u ovim razlikama.
„Manje i izrazito otvorene ekonomije, često sa valutama sklonim snažnijim oscilacijama, doživjele su jači prenos rasta troškova energije i poljoprivrednih inputa tokom pandemije i rata u Ukrajini“, rekla je Benedeti za Juronjuz.
Ona naglašava da su razlike u cijenama važne jer njihov efekat zavisi od toga koliki dio budžeta domaćinstva moraju da izdvoje za hranu.
U više istočnoevropskih i jugoistočnih zemalja hrana čini više od 20 odsto potrošnje domaćinstava, dok je u ekonomijama sa višim prihodima taj udio uglavnom ispod 12 odsto.
„Zbog toga ista cijena rasta ima mnogo teže posljedice tamo gdje su prihodi niži“, dodala je.
Troškovi rada i zarade
„Najvažniji razlog su razlike u prihodima i platama“, rekao je Alen Metjuz (Alan Matthews), profesor na Univerzitetu Triniti koledž u Dablinu, za Juronjuz biznis (Euronews Business).
Zemlje sa višim prosječnim zaradama, poput Danske i Švajcarske, imaju i više cijene hrane jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače.
„Razlike u oporezivanju, naročito u stopama PDV-a na prehrambene proizvode, takođe objašnjavaju dio razlika“, dodao je. Neke zemlje primjenjuju nižu ili čak nultu stopu PDV-a na hranu, poput Irske, dok je u drugima, kao što je Danska, hrana oporezovana standardnom stopom.
Metjuz je ukazao i na to da cijene hrane zavise od potrošačkih navika.
Na primjer, potrošači u sjevernoj i zapadnoj Evropi češće kupuju organsku ili premium hranu, ili preferiraju brendirane proizvode u odnosu na jeftinije robne marke trgovačkih lanaca.
Posljedice po prehrambenu sigurnost
Jeremijaš Mate Baloš (Jeremiás Máté Balogh) vanredni profesor Univerziteta Korvinus u Budimpešti, naveo je da ove razlike u cijenama imaju značajne posljedice po prehrambenu sigurnost, naročito kada se posmatraju u kombinaciji sa raspoloživim prihodima.
„Dok zemlje sa visokim prihodima mogu lakše da apsorbuju visoke cijene, domaćinstva sa nižim primanjima u Centralnoj i Istočnoj Evropi snose nesrazmjerno veći teret, čak i kada su nominalne cijene hrane niže“, rekao je za Juronjuz.
Jurostatov indeks cijena ne uzima u obzir prihode domaćinstava, pa ovi nivoi nijesu prilagođeni pristupačnosti. Na primjer, iako je hrana skupa u Danskoj, građani tamo raspolažu višim dohotkom, pa mogu priuštiti više – čak i osnovnih proizvoda poput hljeba.
EKONOMIJA
Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja
Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.
Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.
On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.
– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.
U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.
– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.
Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.
– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.
Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.
– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.
Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.
– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.
Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.
– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.
Izjednačiti siromašne i bogate
Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.
– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.
EKONOMIJA
Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine
Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.
Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.
Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora
EKONOMIJA
Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura
Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.
Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.
Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.
Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.
„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.
Podgorica: U pucnjavi u teretani ranjen Dejan Radević
Mugoša: Vakcine koje primaju djeca u Crnoj Gori kvalitetne, bezbjedne i djelotvorne
Protjerano šest ukrajinskih državljana iz Crne Gore zbog sumnje na saradnju sa OKG
Uhapšen policajac zbog dostavljanja fotografija Milošu Medenici
Uhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
Beranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio "nepoznatog lopova"?
Uhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
Uhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
Majka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
Uhapšen policajac zbog dostavljanja fotografija Milošu Medenici
HRONIKA3 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
HRONIKA1 дан ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
DRUŠTVO2 дана ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
HRONIKA23 сата ranijeUhapšen policajac zbog dostavljanja fotografija Milošu Medenici
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
