Connect with us

EKONOMIJA

Crna Gora među zemljama sa najnižim cijenama hrane u Evropi

Sa standardnom potrošačkom korpom od 82,6 eura u prošloj godini, što je znatno ispod prosjeka EU, pokazuju podaci Eurostata

Namirnice na policama u jednom marketu u Crnoj Gori, foto: Boris Pejović (Vijesti)

Crna Gora je među zemljama sa najnižim cijenama hrane u Evropi, sa standardnom potrošačkom korpom od 82,6 eura u prošloj godini, što je znatno ispod prosjeka EU, pokazuju podaci Eurostata, piše Forbes.

Kako prenosi Juronjuz (Euronews), hrana je jedan od najvećih troškova domaćinstava u Evropi i u prosjeku čini oko 11,9 odsto ukupne potrošnje u EU, dok u pojedinim zemljama, poput Rumunije, taj udio dostiže i 20 odsto.

Cijene hrane se, međutim, znatno razlikuju širom Evrope. Indeks nivoa cijena hrane Eurostata pruža korisnu osnovu za poređenje. Ako se prosječna potrošačka korpa hrane u EU postavi na 100 eura, indeks pokazuje koliko bi ista korpa koštala u svakoj pojedinačnoj zemlji.

Nivo cijena iznad 100 eura znači da je neka zemlja skuplja od evropskog prosjeka, dok vrijednost ispod 100 eura ukazuje da je jeftinija.

Prema podacima Eurostata, u Sjevernoj Makedoniji je u 2024. godini bila najjeftinija hrana, u odnosu na 36 evropskih država. Standardna potrošačka korpa tamo je koštala 73 eura, što je 27 odsto manje od prosjeka EU.

S druge strane, Švajcarska je bila najskuplja, sa cijenama hrane 61,1 odsto iznad prosjeka EU. Ista korpa u toj zemlji košta 161,1 euro.

Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU, još nije članica, ali ima aktivne trgovinske sporazume sa Unijom, dok Švajcarska nije dio Evropskog ekonomskog prostora (EEA), već se oslanja na mrežu bilateralnih sporazuma sa EU, podsjeća Juronjuz.

U okviru Evropske unije, Rumunija (74,6 eura) ima najniži nivo cijena hrane, dok je Luksemburg (125,7 eura) najskuplji. Hrana je u Rumuniji 25,4 odsto jeftinija, a u Luksemburgu 25,7 odsto skuplja u odnosu na prosjek EU.

Odmah iza Švajcarske, vrh liste najskupljih upotpunjuju još dvije zemlje Evropskog udruženja slobodne trgovine (EFTA): Island (146,3 eura) i Norveška (130,6 eura).

Zemlje EFTA-e nijesu članice EU, ali sa Unijom sarađuju uglavnom u oblasti trgovine i pristupa tržištu, zadržavajući veći stepen nacionalne kontrole nad zakonima, granicama i javnim politikama.

Cijene hrane su takođe najmanje 10 odsto više od prosjeka EU u Danskoj (119,3 eura), Irskoj (111,9), Francuskoj (111,5), Austriji (110,9) i Malti (110,9).

Izvor: Eurostat

Zapadni Balkan sa cijenama ispod EU prosjeka

Jugoistočna Evropa i Zapadni Balkan u cjelini bilježe najniže cijene hrane.

Pored Sjeverne Makedonije i Rumunije, znatno ispod prosjeka EU su i Turska (75,7 eura), Bosna i Hercegovina (82,5), Crna Gora (82,6) i Bugarska (87,1).

Srbija (95,7 eura) i Albanija (98,7) takođe su jeftinije od prosjeka EU.

Među takozvane „velike četiri“ ekonomije EU, cijene hrane su iznad prosjeka u Italiji (104) i Njemačkoj (102,9), dok je Španija (94,6) 5,4 odsto jeftinija od prosjeka EU.

Većina zemalja Centralne, kao i nekoliko istočnoevropskih država, i dalje se nalazi ispod ili blizu prosjeka EU, uključujući Slovačku, Poljsku, Češku i Mađarsku.

Zapadna Evropa uglavnom bilježi više cijene hrane, dok su nordijske zemlje među najskupljima u Evropi.

Razlike u cijenama važne za domaćinstva

Ilarija Benedeti (Ilaria Benedetti), vanredna profesorica Univerziteta u Tusiji, ističe da strukturni faktori, poput troškova proizvodnje, integracije lanaca snabdijevanja i izloženosti globalnim šokovima, igraju ključnu ulogu u ovim razlikama.

„Manje i izrazito otvorene ekonomije, često sa valutama sklonim snažnijim oscilacijama, doživjele su jači prenos rasta troškova energije i poljoprivrednih inputa tokom pandemije i rata u Ukrajini“, rekla je Benedeti za Juronjuz.

Ona naglašava da su razlike u cijenama važne jer njihov efekat zavisi od toga koliki dio budžeta domaćinstva moraju da izdvoje za hranu.

U više istočnoevropskih i jugoistočnih zemalja hrana čini više od 20 odsto potrošnje domaćinstava, dok je u ekonomijama sa višim prihodima taj udio uglavnom ispod 12 odsto.

„Zbog toga ista cijena rasta ima mnogo teže posljedice tamo gdje su prihodi niži“, dodala je.

Troškovi rada i zarade

„Najvažniji razlog su razlike u prihodima i platama“, rekao je Alen Metjuz (Alan Matthews), profesor na Univerzitetu Triniti koledž u Dablinu, za Juronjuz biznis (Euronews Business).

Zemlje sa višim prosječnim zaradama, poput Danske i Švajcarske, imaju i više cijene hrane jer se troškovi rada u poljoprivredi, preradi i maloprodaji prenose na potrošače.

„Razlike u oporezivanju, naročito u stopama PDV-a na prehrambene proizvode, takođe objašnjavaju dio razlika“, dodao je. Neke zemlje primjenjuju nižu ili čak nultu stopu PDV-a na hranu, poput Irske, dok je u drugima, kao što je Danska, hrana oporezovana standardnom stopom.

Metjuz je ukazao i na to da cijene hrane zavise od potrošačkih navika.

Na primjer, potrošači u sjevernoj i zapadnoj Evropi češće kupuju organsku ili premium hranu, ili preferiraju brendirane proizvode u odnosu na jeftinije robne marke trgovačkih lanaca.

Posljedice po prehrambenu sigurnost
Jeremijaš Mate Baloš (Jeremiás Máté Balogh) vanredni profesor Univerziteta Korvinus u Budimpešti, naveo je da ove razlike u cijenama imaju značajne posljedice po prehrambenu sigurnost, naročito kada se posmatraju u kombinaciji sa raspoloživim prihodima.

„Dok zemlje sa visokim prihodima mogu lakše da apsorbuju visoke cijene, domaćinstva sa nižim primanjima u Centralnoj i Istočnoj Evropi snose nesrazmjerno veći teret, čak i kada su nominalne cijene hrane niže“, rekao je za Juronjuz.

Jurostatov indeks cijena ne uzima u obzir prihode domaćinstava, pa ovi nivoi nijesu prilagođeni pristupačnosti. Na primjer, iako je hrana skupa u Danskoj, građani tamo raspolažu višim dohotkom, pa mogu priuštiti više – čak i osnovnih proizvoda poput hljeba.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.

On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.

„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.

Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.

Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije