„Ašov je konačno u zemlji“, poručio je večeras premijer Milojko Spajić na ceremoniji u Mateševu upriličenoj povodom ozvaničenja pripremnih radova na drugoj dionici auto-puta Bar-Boljare, od Mateševa do Andrijevice.

Na ceremoniji su se okupili predstavnici Vlade i institucija, međunarodnih partnera, izvođača radova i kompanija uključenih u realizaciju projekta.

„Ašov svi pamte“, rekao je Spajić i objasnio da je njegova želja bila da se današnja ceremonija održi još prije dvije godine.

„Želio sam da radovi na ovoj dionici počnu još u prvoj godini mandata, odlučni da bez odlaganja realizujemo ovaj projekat i spremni da ga samostalno finansiramo. Međutim, strpljenje pretvara želje u prilike. Prepoznajući značaj ovog projekta i našu odlučnost, reagovali su EU i Evropska banka za obnovu i razvoj, koji su na ovom projektu pokazali da ne samo da žele razvijeniju Crnu Goru, već su spremni da doprinesu i pomognu“, rekao je on.

„Tako smo došli do 150 miliona granta Evropske komisije i 200 miliona povoljnog kredita EBRD za gradnju druge dionice“, poručio je Spajić.

Spajić je kazao da nije od onih koji će se vraćati u prošlost kako bi kritikovali ili likovali nad tuđim propustima.

„Niti je ova prilika ona u kojoj treba gledati unazad. Ali sam onaj koji nipošto neće dozvoliti da se neke greške iz prošlosti ponove. Upravo zato ni najmanji detalj ovoga puta nije prepušten slučaju“, rekao je Spajić.

On je rekao da su njihova očekivanja pretočena u ugovor koji je, bez dileme, presedan za jednu takvu investiciju u Crnoj Gori.Prema riječima Spajića, to je ugovor koji ne ostavlja prostora za improvizacije i maksimalno ekstezivno štiti interese države Crne Gore.

Kako je dodao, novi Zakon o auto-putu eliminiše dosadašnje poreske rupe, čime se briše prostor za privilegije koje su pojedinci, kroz poreske olakšice, mogli ostvarivati na račun građana Crne Gore.

„Da bih bio do kraja potpuno jasan – svaki euro iz kredita i iz evropskog granta završiće u kilometrima, mostovima, tunelima, sigurnijem saobraćaju i konačno razvoju Crne Gore. Greške i propusti se neće tolerisati“, poručio je Spajić.

On je poručio i da se brzo može očekivati još dobrih vijesti kada je riječ o razvoju saobraćajne infrastrukture.

„Pred nama je čitav investicioni ciklus koji će u narednih nekoliko godina potpuno promijeniti infrastrukturu naše države“, dodao je Spajić.On je naveo da do 2028. godine žele da država uveliko živi svoju najveću transformativnu fazu u oblasti infrastrukture.

Spajić je istakao da žele da grade puteve, željeznicu, mostove i koridore koji će omogućiti da Crna Gora dostigne standarde razvijenijih evropskih država, pa i da ih prestigne.

Novi potez prema Andrijevici nije samo nastavak trase, već i jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za sjever zemlje. Ugovor o projektovanju i izgradnji sa kineskim konzorcijumom vrijedan je gotovo sedam stotina miliona eura.

OD PODGORICE DO ANDRIJEVICE ZA MANJE OD 40 MINUTA

Od Podgorice do Andrijevice stizaće se za 38 minuta, kazao je generalni direktor Monteputa Milan Ljiljanić.

Glavni radovi trebali bi da počnu sredinom naredne godine, objašnjava Ljiljanić.

„Ova dionica autoputa ima poseban značaj za razvoj doline Lima i bolje povezivanje sjevera Crne Gore, posebno opština Andrijevice, Berana, Plava, Gusinja i Rožaja.

Njena izgradnja unaprijediće kvalitet života građana, doprinijeti razvoju privrede i učiniti putovanja bržim i bezbjednijim. Po završetku radova, od Podgorice do Andrijevice stizaće se za svega 38 minuta… Svjesni smo značaja, ali i složenosti ove dionice, koju karakterišu brojni objekti i veoma zahtjevni geološki uslovi. Zato ćemo učiniti sve da radove realizujemo odgovorno, stručno i transparentno, u predviđenim rokovima i u skladu sa najvišim standardima kvaliteta i bezbjednosti“, kazao je on.

Predstavnik kineskog konzorcijuma Liu Šiju Kan je kazao da mu je velika čast što je dio ove ceremonije i ovog projekta, te se u ime konzorcijuma zahvalio Vladi na podršci.

„Znamo da je ovaj projekat veoma važan za Crnu Goru i njen transportni sistem i da je bitan za ekonomski razvoj i ekonomske benefite države. Prepoznajemo kompleksnost projekta, proporcije tunela i mostova i geološke izazove. Konzorcijum je spreman za to“, kazao je Liu.

Ambasador Kine u Crnoj Gori Či Siufeng je naglasio da su ovo opipljivi rezultati dobre saradnje Kine i Crne Gore.Šef delegacije EU Johan Satler je istakao da je EU ponudila najbolji i najveći grant.

„EU ne daje samo novac već podupire evropske standarde i usklađivanje po pitanju zaštite životne sredine. Crna Gora poštuje sve to i shvata da je to neophodno za održivi razvoj i kada pristupi kohezionim fondovima ovi projekti će postati stvarnost“, kazao je Satler.

Zadovoljan je što se projekat dešava na spoju sjevera i juga i tu su da podrže ravnomjeran razvoj zemlje.

Ministar pomorstva i koordinator Ministarstva saobraćaja Filip Radulović je kazao da je ovo veliki dan i ova dionica znači povezaniju i perspektivniju Crnu Goru.

„Auto-put je simbol ravnomjernog razvoja i potvrda da nijedan dio Crne Gore nije zaboravljen. Radimo ozbiljno i domaćinski i sa jasnim ciljem da ono što smo obećali i ispunimo. Ulažemo u projekte koji će decenijama služiti Crnoj Gori“, naglasio je ministar.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je da je projekat od nacionalnog značaja i da je važno da su se danas okupili kako bi se ozvaničio nastavak radova na auto-putu.

Projekat, kako je kazao, ima značajnu podršku EU i Crna Gora je dobili najveći grant ikada a i povoljan kredit od evropske banke za razvoj.

Ugovor o radovima, vrijedan 694 miliona eura, potpisan je u februaru sa kineskim konzorcijumom PowerChina – STECOL – PCCD, a rok za završetak radova je pet godina.

Dionica Mateševo–Andrijevica biće duga 23 kilometra.

Novi propisi o ručnom prtljagu u EU omogućavaju putnicima besplatno nošenje kofera i ličnih stvari, smanjujući dodatne troškove avio-kompanija.

Nakon više od deset godina pregovora, Evropski parlament i Savjet EU postigli su privremeni dogovor sredinom juna 2026. godine kojim se avio-prevoznicima zabranjuje naplaćivanje dodatne naknade za ručni prtljag na letovima unutar Evropske unije ili iz nje.

Ova promjena cilja na praksu niskobudžetskih avio-kompanija poput Rajanera (Ryanair), Izi Džeta (easyJet) i Viz Era (Wizz Air), koji su naplatu prtljaga pretvorili u značajan izvor prihoda. Novi propisi takođe ujednačavaju dosad različita ograničenja veličine i težine između kompanija.

Prema novim pravilima, svaki putnik imaće pravo da besplatno ponese dvike stvari:

Lični predmet: npr. torbicu, ranac ili torbu za laptop (dimenzija do 40x30x15 cm).

Mali kabinski kofer: težine do 7 kg.

Dodatne pogodnosti za putnike

Djeca mlađa od 14 godina moraju besplatno sedeti pored roditelja.Ispravka imena na karti postaje besplatna.

Avio-kompanije više neće moći da otkažu povratni let ukoliko putnik ne iskoristi odlazni let.

Reakcije avio-prevoznikaMajkl O’Liri, šef Rajanera, oštro je kritikovao dogovor, nazivajući ga „birokratskim glupostima“ i upozoravajući da će cijene karata porasti.

Avio-kompanije imaju otprilike 12 mjeseci prelaznog perioda, a puna primjena očekuje se oko 2027. godine. Ova odluka predstavlja veliku pobjedu za putnike koji su se godinama žalili na zbunjujuća pravila i skrivene troškove. Detalji će biti poznati nakon konačnog glasanja.

Osnovna vrsta bijelog hljeba od 500 grama poskupiće za pet centi sredinom jula, odnosno maloprodajna cijena biće povećana sa 85 na 90 centi. Što će biti rast za 5,8 odsto, saznaju “Vijesti” u pekarskoj i trgovačkoj djelatnosti.

Hljeb je posljednji put poskupio u junu prošle godine sa 80 na 85 centi, a prije toga cijena je bila povećana u aprilu 2022. na 80 centi. Odnosno za četiri godine osnovna vrsta hljeba poskupila je za ukupno deset centi.

Sagovornik “Vijesti” iz pekarske industrije kazao je da je ovo usklađivanje maloprodajne cijene sa rastom troškova koje su imali u proteklih 12 mjeseci.

“Od ovog rasta od pet centi, četiri centa će biti za troškove pekara i maržu trgovaca, a nešto manje od jednog centa je razlika za veći PDV. Tako da je to minimalno povećanje koje je moglo biti. U odnosu na prije godinu značajno su nam porasli troškovi transporta brašna iz uvoza i za oko 20 odsto, takođe svi imamo manjak radnika i imali smo povećanje troškova zarada, u manjem obimu je bilo povećanja cijena brašna i još nekih sirovina u pekarstvu. Tako da je ovo minimalno usklađivanje maloprodajnih cijena sa troškovima bilo nužno, kako bi pokrili troškove i održali proizvodnju”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Od buduće cijene osnovnog hljeba u marketina od 90 centi, pekarima bi išlo oko 73 centa, dok je ostalo marže trgovaca, državni PDV od sedam odsto…

Cijena osnovne vrste hljeba u junu 2021. godine kada je došlo do velike svjetske krize u proizvodnji žitarica, bila je 50 centi. Pekari i Vlada tada su bili postigli dogovor da se zamrzne cijena na 50 centi a da kasnije država pekarima nadoknadi gubitke zbog rasta troškove. Cijena je bila zamrznuta do početka 2022. godine kada je povećana na 65 centi. Tada zbog rata u Ukrajini dolazi do novog rasta cijena žitarica i brašna, i velike krize u nabavci te robe, a cijena hljeba u Crnoj Gori u aprilu 2022. povećana je na 80 centi.

Prema tadašnjem dogovoru Vlada je trebalo da nadoknadi troškove pekarima u vrijednosti od 300 hiljada eura, za period zamrzavanja cijene, ali im taj novac nikada nije isplaćen.