Predsjednik Slobodne Crne Gore Vladislav Dajković kazao je da je osuđen od albanskog suda na kaznu zatvora od tri godine zbog toga što je prije šest godina napravio fotografiju u Skadru sa crnogorskom trobojkom, koju je objavio uz pozdrav svima iz „drevnog srpskog Skadra“.

Ističe da nije tekstom za koji je osuđen nikoga uvrijedio ni prijetio, već iznio samo notorne istorijske činjenice i da se neće predati albanskim vlastima, ali da ne očekuje podršku države koju ni do sada nije u ovom petogodišnjem sporu dobio.

U toj objavi, kako je dodao, napisao je i da ga za taj grad veže posebna porodična tradicija, jer je njegov prađed Luka Šutov Dajković, komandant Ceklinskog bataljona, od Esad-paše preuzeo ključeve grada, koje je potom predao kralju Nikoli.

„Sud je izrekao kaznu za krivična djela podsticanje nacionalne mržnje i razdora. Kazna je tri godine, umanjena na godinu, jer sam porodičan čovjek i bez krivičnog djela iza sebe. U obrazloženju suda navode se i podaci albanske nacionalne službe, koja me opisuje kao srpskog nacionalistu koji zagovara ideje velike Srbije i bliskog prijatelja mitropolita Amfilohija“, kazao je Dajković.

Sve to, kako kaže, navodi na zaključak da je slučaj politički motivisan. Dodijelili su mu advokata po službenoj dužnosti i rekli da postoji dogovor oko uslovne kazne samo ako dođe u Skadar.

„Rekao sam im: neka, hvala. Ne pada mi na pamet da idem u Skadar, jer sam siguran da bih odmah po prelasku granice bio odveden u pritvor, a iz tog pritvora izašao u kovčegu“, kazao je Dajković.

Naglašava da u objavi koja im je sporna nije uputio nijednu uvredu niti prijetnju na račun teritorijalnog integriteta i suvereniteta Albanije, niti bilo kojeg njenog građanina, već je, kako tvrdi, iznio samo „notornu istorijsku činjenicu“ da je Skadar vjekovima bio prestonica srpskog carstva.

„Ako ja treba da idem u zatvor zbog toga, onda treba i cjelokupan naš obrazovni sistem. Ako treba da idem u zatvor, da li će odgovarati ijedan Albanac koji radi isto uz zastave Albanije i UČK po Crnoj Gori? To su dvostruki aršini i pitam se koliko bi hiljada godina išli u zatvor Albanci u Crnoj Gori zbog ovakvog djela. Nijesam rekao da ću da rušim ili osvajam Skadar i, ako treba da idem u zatvor, neka, ali se izvinjavati neću“, kategoričan je Dajković.

U ovom petogodišnjem postupku, kako navodi, nije imao podršku države. Razgovarao je više puta sa ministrom pravde Bojanom Božovićem, koji je obećavao pravnu pomoć, ali je, kaže, nije dobio.

„Još jednom ću se obratiti ministru, pa da vidim jesam li ja to građanin drugog reda“, naveo je on.

Dajković tvrdi da je sve urađeno sa ciljem da se „jedan Srbin ućutka“ i da se pošalje poruka „pazi šta radiš, može ti se dogoditi isto“.

„Ne bih se iznenadio da crnogorske vlasti, u želji da se dodvore i Hrvatima i Albancima i Aljbinu Kurtiju i EU, pokrenu proceduru mog izručenja albanskim vlastima, ali time će samo ujediniti srpski narod. Srbi neće ćutati na to i dajem obećanje da se dobrovoljno neću predati albanskim vlastima“, naglasio je Dajković.

Kazao je da neće da igra „po njihovim notama“ i da mu je savjest čista, te da, bio u zatvoru ili ne, postoji jedan način da Srbi u Crnoj Gori opstanu – da formiraju jak srpski front, za koji smatra da je jedina zaštita od narastajuće srbofobije u Crnoj Gori i u regionu.

„Takav front može vratiti srpski jezik kao službeni, trobojku, himnu, grb, ukinuti sankcije Rusiji, preispitati odluku o nezavisnosti Kosova … Plašim se ipak da ima u Crnoj Gori dovoljno izdajnika koji su spremni da putem Interpola raspišu potjernicu kako bih se ja uhapsio i izručio“, naglasio je Dajković.

Istakao je da je u pitanju prvostepena odluka suda i da ima pravo žalbe koje će iskoristiti.   

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović poručio je da Crna Gora želi da sa Srbijom gradi prijateljske odnose, po uzoru na odnose Češke i Slovačke. On je to istakao odgovarajući na pitanja tokom predavanja na prestižnom Karlovom univerzitetu u Pragu.

Govoreći o političkim promjenama u Srbiji, Milatović je izrazio optimizam u pogledu budućnosti odnosa dvije države, podsjećajući na istorijsku, društvenu i porodičnu povezanost njihovih građana, saopštio je kabinet predsjednika države.

Osvrćući se na aktuelna politička dešavanja u Srbiji, predsjednik Crne Gore je istakao da je Studentska lista dobila snažan legitimitet građana Srbije da vodi zemlju.

On je izrazio očekivanje da će nova vlada i novi predsjednik Srbije doprinijeti smirivanju političkih tenzija i stvaranju povoljnijeg ambijenta za unapređenje odnosa između dvije države.

Milatović je ponovio i podršku evropskoj perspektivi Srbije, kao i svih zemalja Zapadnog Balkana, ističući značaj njihovog napretka na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Šef Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler istakao je na konferenciji za novinare u Evropskoj kući da je danas dan za pamćenje u politici proširenja EU. Članstvo Crne Gore u EU je nadohvat ruke.

Kako je istakao Satler, ovo je izvještaj na koji je Crna Gora čekala i za koji je radila dugi niz godina.

„On predstavlja veliki korak naprijed na evropskom putu Crne Gore i šalje jasnu poruku: članstvo u Evropskoj uniji je nadohvat ruke. Ne govorimo više o Crnoj Gori koja teži članstvu u Evropskoj uniji, već o zemlji koja se priprema da postane njena članica. Od novembra prošle godine, Crna Gora je privremeno zatvorila četrnaest pregovaračkih poglavlja, čime je ukupan broj privremeno zatvorenih poglavlja dostigao dvadeset jedan. Već do kraja ove nedjelje taj broj može porasti na dvadeset dva. Riječ je o izuzetno brzom napretku, i to ne samo po današnjim standardima. Kao što znate, izvještaj ocjenjuje dva glavna paramentra: ukupni nivo spremnosti zemlje da preuzme obaveze članstva u Evropskoj uniji i napredak ostvaren u prethodnoj godini. Crna Gora je zablježila izuzetne rezultate u oba ova aspekta, što svjedoči o ogromnom poslu koji je obavljen, naročito tokom protekle godine, uključujući i angažman bez presedana tokom ljeta. Iskreno čestitam svima koji su doprinijeli ovim rezultatima“, kazao je Satler.

Čestitao je svima koji su doprinijeli ostvarenim rezultatima, upućujući priznanje i vlasti i opoziciji, ali i naglašavajući značaj uloge civilnog društva.

„Ovogodišnji Paket proširenja je poseban i iz još jednog razloga. Evropska komisija je prvi put predstavila jasnu mapu puta za četiri najnaprednije države kandidatkinje, precizirajući šta svaka od njih još treba da uradi kako bi bila spremna za članstvo u EU. Za Crnu Goru, ta mapa puta je izuzetno kratka. Suština je sljedeća: ukoliko se preostale reforme sprovedu na vrijeme, Crna Gora je na dobrom putu da do kraja ove godine zatvori pregovore o pristupanju EU, a da do juna 2027. potpiše Ugovor o pristupanju. Ono što očekujemo od Crne Gore, jeste da zadržite isti fokus koji ste imali tokom protekle godine, posebno kada je riječ o vladavini prava i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. To podrazumijeva i završetak preostalih imenovanja i usvajanje još dva ustavna amandmana, uz očuvanje dobrosusjedskih odnosa i rješavanje otvorenih pitanja sa Hrvatskom“, zaključio je Satler.

On je naglasio da se i EU priprema za Crnu Goru. Savjet je osnovao Ad hoc radnu grupu za Ugovor o pristupanju, a rad na izradi njegovog teksta već je u toku. Komisija je takođe usvojila finansijski paket, što predstavlja još jednu važnu prekretnicu.

„Crna Gora se približava završnici, a Komisija je nedavno usvojila Komunikaciju „Priprema za širu Evropu“. Sve ovo ukazuje na isto: proširenje više nije samo ambicija. Ono postaje stvarnost – a EU se za to priprema.

Usvojen je i finansijski paket. Crna Gora je, ističe, sprovela 90 odsto predviđenih reformi i do sada je primila 89 miliona eura od ukupno opredijeljenih 383 miliona, a slijede i dodatna sredstva.

„Sada razgovaramo i o bonus sredstvima budući da je Crna Gora na prvom mjestu za korišćenje sredstava“, naglasio je Satler.

Izvještaj još jednom ističe posvećenost crnogorskih vlasti cilju, a kako je kazao, ukratko u svim pregovaračkim poglavljima izvještaj konstatuje jako pozitivne pomake prethodne godine. Ovo je najvjerovatnije posljednji izvještaj i pokazuje jasan poziv da se ostale reforme sprovedu – ustavne izmjene i imenovanja.

Premijer Milojko Spajić naglasio je da uloženi napori nijesu djelo jednog čovjeka, već čitavog tima na čelu sa Maidom Gorčević. Istakao je da su svi članovi tima naporno radili, bez dana odmora, te da je ostvareni rezultat plod njihovog zajedničkog angažmana.

„Danas govorimo o izvještaju koji je upravo oznaka ciljne linije puta kojim koračamo od 2012. godine, zato što je ovo, uvjeren sam, posljednji izvještaj koji će Crna Gora dobiti kao država kandidat. To je izvještaj koji jasno potvrđuje da smo ostvarili ubjedljivo najveći napredak do sada. Preuzeli smo odgovornost da pokažemo da država ima snagu i sposobnost da ostvari jednu ambiciju da postane članica do 2028. Današnji paket proširenja donosi snažnu potvrdu da smo na tom putu i uspjeli. Evropska komisija podržala je ambiciju Crne Gore da sva pregovaračka poglavlja zatvori do kraja 2026. godine, rad na ugovoru o pristupanju završi na proljeće 2027. godine, a potpiše ga u junu 2027. O tom planu odlučivaće, naravno, države članice. Ali danas imamo važnu potvrdu da su Crna Gora i Evropska komisija saglasne kojim rokovima možemo završiti posao. To daje dodatni kredibilitet našem cilju i novu snagu naporima da to sve i ostvarimo,” poručio je Spajić.

Kako je dodao, okupili smo institucije oko zajedničkog cilja i pokazali da Crna Gora ima kapaciteta da ostvari ono što se od nje traži.

„Ispunili smo završna mjerila u svim pregovaračkim poglavljima. Uspjeh u poglavljima 23 i 24 potvrda je da Crna Gora može da sprovede reforme. Politički značaj ovih ocjena je ogroman, a naš napredak vraća povjerenje u politiku proširenja kao politiku koja donosi rezultate kada se obaveze ispunjavaju po meritokratskom principu“, kazao je Spajić.

Premijer napominje da u određenim poljima mora se učiniti još više.

“Usvojeni zakoni moraju dosljedno da se primjenjuju. Institucije moraju biti nezavisne i sposobne da zaštite svakog njenog građanina. Borba protiv korupciji i organizovanog kriminala mora imati trajan učinak bez obzira ko je na vlasti. Zato podržavam sve zaštitne mehanizme koji će osigurati da reforme budu održive i da se preuzete obaveze poštuju do kraja. Građani imaju pravo da očekuju da napredak koji danas ostvarujemo ostane trajno dostignuće ove države. U narednim danima, do zatvaranja pristupnih pregovora, prioritet će biti postizanje dogovora o finansijskom paketu i institucionalnim aranžmanima sa EU, a nakon što zaključimo pregovarački proces do stupanja u članstvo, Crna Gora će imati status aktivnog posmatrača u tijelima EU,” saopštio je on.

Spajić: Iz EK ukazano na moguće rizike od Euro modela, kojih smo svjesni

Na pitanje novinara da prokomentariše izvještaj EK gdje traže detaljnu analizu Euromodela, Spajić je odgovorio da nigdje nije napisano da će model ugroziti javne finansije.

„Ukazano je na moguće rizike i to je bilo i kada smo imali Evropu sad 1 i 2. Mi smo tih rizika svjesni i mjerama koje smo predstavili saniramo te rizike i ulazimo u hrabre reforme. Pokazali smo dva puta do sada da radimo na jakim reformama koje građani mogu da osjete“, naveo je Spajić.

Satler je odgovarajući na pitanje koliko presuda očekuju za kriminal i korupciju kazao da brojke nijesu bitne već da vide trend rasta.

„Pozitivno je to što konačno imamo popunjen sastav sudija Ustavnog suda. Ipak, nije sve idealno. Želimo da vidimo više presuda za korupciju na visokom nivou. Ne govorimo o brojkama, jer to nije način na koji radimo, ali želimo da vidimo trend njihovog rasta. Nijesmo zadovoljni trajanjem sudskih postupaka. Intenzivna komunikacija postoji između pravosudnih organa kako bi se postupci ubrzali, jer, ukoliko pravda ne stigne na vrijeme, to nije dobro. Do dana pristupanja bićemo uz vas i nastaviti da pratimo napredak“, poručio je Satler.

Kada je riječ o Euro modelu, drago mu je što vidi komunikaciju i angažman sa socijalnim partnerima.

„Ohrabrujem Vladu da nastavi takav pristup, kako u saradnji sa socijalnim partnerima, tako i sa međunarodnim partnerima. I dalje postoje određene nepoznanice i nemamo konačne brojke kada je riječ o finansijama, ali ohrabrujemo nastavak dijaloga i rada na ovom pitanju“, prokomentarisao je Satler.

Na pitanje novinara da li bi trebalo kontrole hibridnih uticaja proširiti i na državne institucije, a ne samo na medije, Spajić je odgovorio da se zalaže da se svaki kanal malignog uticaja provjeri do kraja.

Kako je kazao po svim izvještajima pominju se mediji kao glavni kanal geopoliotičkih stavova zemalja koji nemaju EU agendu, te da eventualne donacije državnim institucijama koje stižu iz drugih zemalja nijesu donacije rukovodiocima tih institucija već građanima i to ne bi stavljao u isti koš.

I Satler se složio da se svaki trag mora istražiti i podsjetio na nekoliko pokušaja miješanja, te da je apsolutno neophodno da se svi kanali malignog uticaja istraže.

„Tu smo da pomognemo“, poručio je Satler.

Odgovarajući na kritike na račun Euromodela i bojazan kako će uticati na ekonomiju države, Spajić je podsjetio na upozorenja koja su dobijali i na programe Evropa 1 i 2, pa se nijesu ostvarila.

„Imali smo smanjenje deficita i duga po BDP-u i uz Irsku u istoriji Evrope bili jedini koji su to uspjeli. Mi nismo kao Irska restrukturirali dug, ali smo uspjeli da ga smanjimo i imali smo inflaciju u liniji evropske“, naglasio je Spajić.