Iran je večeras lansirao više desetina bespilotnih letjelica i projektila ka Izraelu.

Izraelska vojska je navela da su registrovali preko 100 eksplozivnih dronova, ali nisu potvrdili navode o projektilima.

Neke letjelice i projektili su već oboreni iznad Sirije i Jordana, javlja izraelski Kanal 12.

Iz kabineta izraelskog premijera Benjamina Netjanahua je rečeno da je on sazvao sastanak ratnog kabineta.

Iranska državna televizija je prenijela saopštenje iranske Revolucionarne garde da je napad na Izrael nazvan operacija „Pravo obećanje“ i da je to dio kazne za „izraelske zločine“. Oni su dodali da su meta njihovih projektila specifične mete u Izraelu.

Iranski ministar odbrane Mohamed Reza Aštijani je upozorio sve zemlje koje otvore svoj vazdušni prostor ili teritoriju da bi se koristila za izraelski napad na Iran, da će dobiti „čvrst odgovor Teherana“.

Sirija je objavila da je proglašeno stanje visoke uzbune i da su aktivirani protivvazdušni sistemi oko Damaska i glavnih vojnih baza, u slučaju da Izrael uzvrati napadima na mjesta gdje su se nalazile jedinice koje su proiranske.

Jordan je proglasio vanredno stanje, a CNN-ov reporter je najavio da će se predsjednik SAD Džo Bajden obratiti javnosti, što je Bijela kuća brzo demantovala. Liban je saopštio da je zatvorio svoj vazdušni prostor.

Britanski premijer Riši Sunak je osudio „bezobzirni napad iranskog režima na Izrael“.

„Napadi rizikuju zapaljenje tenzija i destabilizaciju regiona. Iran je opet pokazao da ima namjeru da izazove haos u svom okruženju“, naveo je Sunak u saopštenju.

Izraelska vojska potvrdila je ranije večeras da je Iran lansirao bespilotne letjelice sa svoje teritorije ka Izraelu, prenosi Rojters.

Kazali su i da će tim letjelicama trebati sati da stignu do Izraela i da će sirene za upozorenje biti aktivirane u svim ugroženim područjima.

foto: Jalaa MAREY / AFP / Profimedia, Shutterstock

Izraelski Kanal 12 navodi kako se očekuje da će dronovi stići do teritorije Izraela oko dva sata iza ponoći po lokalnom vremenu.

Ekspert sa kojim je taj kanal razgovarao, penzionisani general Amos Jadlin, rekao je da su dronovi opremljeni sa po 20 kilograma eksploziva i da je protivvazdušna odbrana Izraela spremna da ih obori, prenosi Rojters.

Izraelski vazdušni prostor biće zatvoren za međunarodne letove počev od 23.30 večeras, prenosi Rojters.

Više dronova je viđeno kako leti iz pravca Irana preko provincije Sulajmanija u Iraku, prenosi Rojters, rekavši da su im to saopštila tri bezbjednosna izvora.

Britanska agencija navodi i da im je američki zvaničnik potvrdio da je Iran lansirao dronove u pravcu Izraela.

Italijanski modni dizajner Roberto Кavali preminuo je večeras u 83. godini, javili su italijanski mediji.

Italijanska novinska agencija ANSA prenosi je da je dizajner preminuo kod kuće u Firenci, gradu u kojem je rođen, nakon duge bolesti.

Popularnost je stekao 1970-ih, radeći zvijezdama kao što su Sofija Loren i Brižit Bardo, a decenijama kasnije njegov stil poštovale su generacije poznatih ličnosti, od Кim Кardašijan do Dženifer Lopez, prenosi N1.

Rođen 15. novembra 1940. u Firenci, glavnom italijanskom centru za obradu kože, Кavali je bio poznat po upotrebi štampane kože i farmerki.

Švedska manekenka Sandra Nilson, koja je 45 godina mlađa od njega, bila mu je partnerka od 2014. godine.

Prošle godine je postao otac po šesti put, kada je par dobio dječaka.

Bivši američki predsjednik Donald Tramp nezvanično je izjavio da bi mogao da stavi tačku na rusku vojnu operaciju u Ukrajini – natjerao bi Kijev da se odrekne dijela svojih teritorija u korist Moskve.

Ovo tvrde izvori upoznati sa detaljima Trampovog plana, na koje se poziva američki list „Vašington post“.

Pojedini spoljnopolitički stručnjaci kažu da će plan bivšeg šefa Bijele kuće biti nagrada za ruskog predsjednika Vladimira Putina i opravdanje za vojno kršenje međunarodno priznatih granica Ukrajine.

Izvori koji su o ovom pitanju razgovarali sa Trampom i njegovim savjetnicima kažu da prijedlog bivšeg predsjednika uključuje pritisak na Ukrajinu kako bi se ona odrekla svojih pretenzija na Krim i Donbas u korist Rusije. Ovi izvori tražili da se ne identifikuju jer su ti razgovori bili povjerljivi.

Ovakav pristup rješavanju ukrajinske krize ranije nije razmatran, ali se suštinski razlikuje od sadašnje politike aktuelnog američkog predsjednika Džoa Bajdena, koji je naglasio potrebu obuzdavanja Rusije i pružanja vojne pomoći Ukrajini.

Tramp se često hvali da bi, ako bude izabran, mogao da pregovara o miru sa Rusijom i Ukrajinom u roku od 24 sata, čak i prije zvaničnog preuzimanja dužnosti.

Međutim, on tvrdoglavo odbija da konkretno govori o tome kako će uspjeti da zaustavi borbe, koje traju više od dvije godine i već su odnijele živote hiljada vojnih lica i civila.

Eksperti za spoljnu politiku koji se slažu sa Trampom naglašavaju potrebu borbe protiv prijetnji američkim interesima iz Kine, kao i za zaustavljanje širenja NATO-a.

Tramp privatno navodi da Moskva i Kijev žele da „sačuvaju obraz i pronađu izlaz iz situacije“ i da stanovništvo nekih ukrajinskih regiona uopšte nije protiv priključenja Rusiji.

Priznavanje ruske vlasti nad Donbasom osnažilo bi Putina nakon završetka borbi, najvećeg kopnenog sukoba u Evropi od Drugog svjetskog rata. Zbog toga neke Trampove pristalice pokušavaju da ga ubijede da to ne radi.