Connect with us

BALKAN I SVIJET

Sastanak Trampa i Putina: Nije postignut dogovor o okončanju rata u Ukrajini, ali je ostvaren određeni napredak

„Dogovora nema dok dogovor nije postignut“, rekao je američki predsjednik

Foto: Reuters

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da direktni razgovori sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji su trajali skoro tri sata, nisu doveli do dogovora o prekidu rata Moskve u Ukrajini, iako je sastanak ocijenio kao „veoma produktivan“, prenosi agencija Rojters.

Tokom kratkih obraćanja novinarima, dvojica lidera su rekli da su postigli napredak po neodređenim pitanjima, ali nisu dali nikakve detalje i nisu odgovarali na pitanja.

Foto: Reuters

„Bilo je mnogo, mnogo tačaka oko kojih smo se dogovorili. Rekao bih da su još neke velike ostale neriješene, ali smo ostvarili određeni napredak. Dogovora nema dok dogovor nije postignut“, rekao je Tramp, stojeći ispred pozadine na kojoj je pisalo „U potrazi za mirom“.

Rojters navodi da nije bilo odmah jasno da li su razgovori donijeli značajne korake ka primirju u ratu u Ukrajini, najsmrtonosnijem sukobu u Evropi u posljednjih 80 godina, cilju koji je Tramp postavio na samom početku.

U kratkom obraćanju, Putin je rekao da očekuje da će Ukrajina i njeni evropski saveznici konstruktivno prihvatiti rezultate pregovora između SAD i Rusije i da neće pokušavati da „poremete nastali napredak“.

„Očekujem da će današnji sporazumi postati referentna tačka, ne samo za rješavanje ukrajinskog problema, već i za pokretanje obnove poslovnih, pragmatičnih odnosa između Rusije i SAD“, rekao je Putin.

Foto: Reuters

Tramp je kako je prenio Rojters, izjavio da on i Putin nisu postigli dogovor o „vjerovatno najznačajnijem“ aspektu njihovog sastanka, ali da postoji veoma dobra šansa da do toga dođe.

„O mnogim tačkama smo se dogovorili. Ostalo je samo nekoliko. Neke nisu toliko značajne. Jedna je vjerovatno najznačajnija, ali imamo veoma dobru šansu da postignemo dogovor. Nismo je riješili, ali imamo veoma dobru šansu da to učinimo“, rekao je Tramp novinarima u Enkoridžu, u američkoj državi Aljasci.Tramp je rekao i da je postignut „veliki napredak“ tokom sastanka sa Putinom na Aljasci.

„Bilo je mnogo, mnogo tačaka oko kojih smo se dogovorili, rekao bih većina njih. Nekoliko velikih još nismo potpuno riješili, ali smo ostvarili određeni pomak“, rekao je Tramp novinarima na zajedničkoj konferenciji za medije nakon sastanka.

Putin je, kako prenosi Rojters, izjavio da je Moskva uspostavila dobre, neposredne kontakte sa Trampom nakon teškog perioda u odnosima između dvije zemlje.

Govoreći poslije razgovora sa Trampom, Putin je rekao da je Rusija iskreno zainteresovana za okončanje sukoba u Ukrajini.

Putin je izjavio i da se nada da bi sporazumi postignuti na samitu sa Trampom mogli da budu polazna tačka za rješavanje sukoba u Ukrajini i obnovu odnosa između Rusije i SAD.On je rekao i da bi njegov sljedeći sastanak sa Trampom mogao da se održi u Moskvi.

„Sljedeći put u Moskvi“, rekao je Putin na engleskom, odgovarajući Trampu nakon što su se dvojica lidera sastala na samitu na Aljasci.

Specijalni ruski izaslanik Kiril Dmitrijev je za rusku državnu televiziju, nakon razgovora Trampa i Putina, izjavio da su razgovori prošli „izuzetno“ dobro.

Rojters je ranije naveo da je sastanak licem u lice između Trampa i Putina, povodom rata Moskve u Ukrajini, trajao gotovo tri sata, te da su dvojica svjetskih lidera pokušavala da pronađu način da okončaju najsmrtonosniji sukob u Evropi u poslednjih 80 godina.

Rojters je ranije večeras prenio da su se Tramp i Putin sastali licem u lice na Aljasci, na sastanku visokog rizika koji bi mogao da odluči da li će biti postignut prekid vatre u ratu u Ukrajini.Ta agencija je u petak, u 21:32 po srednjeevropskom vremenu, javila da je sastanak Putina i Trampa na Aljasci počeo.

Dvojica lidera nisu davala izjave niti odgovarala na pitanja prije sastanka, dok su sjedjeli jedan pored drugog.

Sjedjeli su u tišini uoči, dok su njihove delegacije bile smještene sa strane, na njihovom prvom sastanku od 2019. godine. Sjedjeli su ispred plave pozadine na kojoj je pisalo „U potrazi za mirom“.

Oni su se rukovali uoči sastanka.Kako je ranije prenio Rojters, Tramp je Putina pozdravio rukovanjem uoči današnjeg samita visokog rizika na Aljasci, koji bi mogao da odluči da li će biti postignut prekid vatre u ratu u Ukrajini, najsmrtonosnijem ratu u Evropi od Drugog svjetskog rata.

Tramp je takođe aplaudirao, dok mu je Putin prilazio.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji nije bio pozvan na razgovore, i njegovi evropski saveznici strahuju da bi Tramp mogao izdati Ukrajinu tako što bi praktično zamrznuo sukob sa Rusijom i priznao – makar i neformalno – rusku kontrolu nad petinom teritorije Ukrajine, naveo je ranije Rojters.

Putina traži Međunarodni krivični sud (ICC), optužen je za ratni zločin deportacije stotina djece iz Ukrajine. Rusija negira optužbe za ratne zločine, a Kremlj je nalog ICC-a odbacio kao ništavan. Ni Rusija ni SAD nisu članice tog suda.

Rusija i Ukrajina negiraju da namjerno gađaju civile u ratu koji je Rusija započela protiv svog manjeg susjeda u februaru 2022. godine. Međutim, u sukobu su poginule hiljade civila, od kojih je velika većina ukrajinska.

Konzervativna procjena broja poginulih i ranjenih u ratu u Ukrajini – sa obje strane zajedno – iznosi 1,2 miliona ljudi, izjavio je u maju Trampov izaslanik za Ukrajinu, Kit Kelog, prenosi Rojters.Tramp, koji je jednom rekao da bi okončao ruski rat u Ukrajini za 24 sata, priznao je u četvrtak da se pokazalo da je zadatak teži nego što je očekivao.

Naveo je da bi, ako pregovori u petak prođu dobro, brzo organizovanje drugog samita na kojem bi učestvovao i Zelenski bilo važnije od njegovog susreta sa Putinom.

Zelenski je rekao da današnji samit treba da otvori put ka „pravednom miru“ i pregovorima tri strane u kojima bi i on učestvovao, ali je dodao da Rusija nastavlja da vodi rat.Ruska balistička raketa je ranije danas pogodila oblast Dnjepropetrovska u Ukrajini, usmrtivši jednog čovjeka i ranivši drugog.

„Vrijeme je da se rat okonča, a neophodne korake mora preduzeti Rusija. Računamo na Ameriku“, napisao je Zelenski na platformi Telegram.

Zelenski je isključio mogućnost da Moskvi formalno preda bilo koju teritoriju, a takođe traži i bezbjednosnu garanciju uz podršku SAD.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Barselona uklanja asfalt kako bi grad učinila prijatnijim za život

Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja

Vlasti u Barseloni intenzivno sprovode projekte ozelenjavanja grada, uklanjajući slojeve asfalta sa pojedinih ulica i trgova kako bi više prostora vratile zemljištu, kišnici i vegetaciji. Cilj ovih inicijativa je da grad postane otporniji na sve učestalije toplotne talase i intenzivne padavine, koje se povezuju sa posljedicama klimatskih promena.

Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja. Vraćanjem prostora zemljištu i sadnjom drveća omogućava se da se kišnica ponovo infiltrira u tlo, snižava se temperatura u gradu, poboljšava kvalitet vazduha i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj biodiverziteta.

Jedan od najpoznatijih primjera ove transformacije su barselonski „superblokovi“ (Superilles), u kojima je saobraćaj motornih vozila ograničen, a nekadašnji kolovozi pretvoreni u zelene površine namenjene pešacima, biciklistima i boravku građana.

Pored razvoja superblokova, Barselona ulaže u izgradnju novih parkova, širenje zelenih površina i projekte obnove prirodnih staništa, pokazujući da gradovi mogu da se razvijaju na održiviji način. Umjesto da beton dominira urbanim prostorom, prirodi se vraća deo mesta koje je izgubila, čime grad postaje zeleniji, prijatniji za život i otporniji na izazove koje donose klimatske promjene.

Kako poručuju zagovornici ovakvog pristupa, ne mora sve što je jednom prekriveno betonom zauvijek tako i da ostane – ponekad je dovoljno ukloniti samo deo asfalta kako bi priroda ponovo pronašla svoje mjesto.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Amerikanka koja je dobila otkaz jer je odbila da primi vakcinu protiv kovida tužila poslodavca i dobila 12,7 miliona dolara

Lisa Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan

Foto: Instagram

Amerikanka Lisa Domski dobila je otkaz nakon što je odbila da primi vakcinu protiv COVID-19, ali je nakon višegodišnje pravne borbe ostvarila značajnu pobjedu na sudu.

Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan. Kada je kompanija uvela obaveznu vakcinaciju zaposlenih, zatražila je vjersko izuzeće, navodeći da joj vjerska uvjerenja ne dozvoljavaju da primi vakcinu. Kompanija je njen zahtjev odbila, a početkom 2022. godine uručila joj je otkaz.

Nakon toga pokrenula je sudski postupak protiv poslodavca, tvrdeći da je bila diskriminisana zbog svojih vjerskih uvjerenja. Porota je presudila u njenu korist i dodijelila joj oko 12,7 miliona dolara odštete.

Od ukupnog iznosa, čak 10 miliona dolara odnosi se na kaznenu odštetu, dok ostatak obuhvata naknadu za izgubljenu zaradu, pretrpljeni emocionalni stres i druge troškove povezane sa slučajem.

Sud je zaključio da njen zahtjev za vjersko izuzeće nije bio adekvatno razmotren i da je kompanija izvršila diskriminaciju na osnovu vjerskih uvjerenja.

Međutim, slučaj još nije pravosnažno okončan. Kompanija Blue Cross Blue Shield of Michigan najavila je da će preduzeti dalje pravne korake, zbog čega konačan ishod postupka, kao i visina dosuđene odštete, još mogu biti promijenjeni.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Vučić o zabrani ulaska Vučićevića: Možda ćemo morati da pristupimo recipročnim mjerama prema Crnoj Gori

“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić

R.Z./ATAImages

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je zabrana ulaska u Crnu Goru glavnom uredniku Informera Draganu Vučićeviću “velika greška” zbog koje će Srbija susjednoj državi možda morati da uvede recipročne mjere.

Vučić je tokom obilaska saobraćajnice od Adrana do Preljine, koji mediji nazivaju i “prvi 5G auto-put”, rekao da su dobili informaciju od bezbjednosnih službi da je Vučićević nepoželjan u Crnoj Gori, da još rade na potvrđivanju te informacije, a da je on “uvijek štitio one koji su najgnusnije govorili o njemu”, misleći tu na glumca Sergeja Trifunovića.

“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić.

On je dodao i da predstavnici Crne Gore “godinama vode hajku i harangu protiv Srbije i njenog državnog rukovodstva”, a na pitanje kako će birati kome će biti uvedene te recipročne mere, Vučić je rekao će to biti uvedeno “mnogima koji su se bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije”, a onda vikendima “obilazili svoje stanove u Beogradu na vodi”.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije