BALKAN I SVIJET
Sastanak Trampa i Putina: Nije postignut dogovor o okončanju rata u Ukrajini, ali je ostvaren određeni napredak
„Dogovora nema dok dogovor nije postignut“, rekao je američki predsjednik

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp izjavio je da direktni razgovori sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji su trajali skoro tri sata, nisu doveli do dogovora o prekidu rata Moskve u Ukrajini, iako je sastanak ocijenio kao „veoma produktivan“, prenosi agencija Rojters.
Tokom kratkih obraćanja novinarima, dvojica lidera su rekli da su postigli napredak po neodređenim pitanjima, ali nisu dali nikakve detalje i nisu odgovarali na pitanja.

„Bilo je mnogo, mnogo tačaka oko kojih smo se dogovorili. Rekao bih da su još neke velike ostale neriješene, ali smo ostvarili određeni napredak. Dogovora nema dok dogovor nije postignut“, rekao je Tramp, stojeći ispred pozadine na kojoj je pisalo „U potrazi za mirom“.
Rojters navodi da nije bilo odmah jasno da li su razgovori donijeli značajne korake ka primirju u ratu u Ukrajini, najsmrtonosnijem sukobu u Evropi u posljednjih 80 godina, cilju koji je Tramp postavio na samom početku.
U kratkom obraćanju, Putin je rekao da očekuje da će Ukrajina i njeni evropski saveznici konstruktivno prihvatiti rezultate pregovora između SAD i Rusije i da neće pokušavati da „poremete nastali napredak“.
„Očekujem da će današnji sporazumi postati referentna tačka, ne samo za rješavanje ukrajinskog problema, već i za pokretanje obnove poslovnih, pragmatičnih odnosa između Rusije i SAD“, rekao je Putin.

Tramp je kako je prenio Rojters, izjavio da on i Putin nisu postigli dogovor o „vjerovatno najznačajnijem“ aspektu njihovog sastanka, ali da postoji veoma dobra šansa da do toga dođe.
„O mnogim tačkama smo se dogovorili. Ostalo je samo nekoliko. Neke nisu toliko značajne. Jedna je vjerovatno najznačajnija, ali imamo veoma dobru šansu da postignemo dogovor. Nismo je riješili, ali imamo veoma dobru šansu da to učinimo“, rekao je Tramp novinarima u Enkoridžu, u američkoj državi Aljasci.Tramp je rekao i da je postignut „veliki napredak“ tokom sastanka sa Putinom na Aljasci.
„Bilo je mnogo, mnogo tačaka oko kojih smo se dogovorili, rekao bih većina njih. Nekoliko velikih još nismo potpuno riješili, ali smo ostvarili određeni pomak“, rekao je Tramp novinarima na zajedničkoj konferenciji za medije nakon sastanka.
Putin je, kako prenosi Rojters, izjavio da je Moskva uspostavila dobre, neposredne kontakte sa Trampom nakon teškog perioda u odnosima između dvije zemlje.
Govoreći poslije razgovora sa Trampom, Putin je rekao da je Rusija iskreno zainteresovana za okončanje sukoba u Ukrajini.
Putin je izjavio i da se nada da bi sporazumi postignuti na samitu sa Trampom mogli da budu polazna tačka za rješavanje sukoba u Ukrajini i obnovu odnosa između Rusije i SAD.On je rekao i da bi njegov sljedeći sastanak sa Trampom mogao da se održi u Moskvi.
„Sljedeći put u Moskvi“, rekao je Putin na engleskom, odgovarajući Trampu nakon što su se dvojica lidera sastala na samitu na Aljasci.
Specijalni ruski izaslanik Kiril Dmitrijev je za rusku državnu televiziju, nakon razgovora Trampa i Putina, izjavio da su razgovori prošli „izuzetno“ dobro.
Rojters je ranije naveo da je sastanak licem u lice između Trampa i Putina, povodom rata Moskve u Ukrajini, trajao gotovo tri sata, te da su dvojica svjetskih lidera pokušavala da pronađu način da okončaju najsmrtonosniji sukob u Evropi u poslednjih 80 godina.
Rojters je ranije večeras prenio da su se Tramp i Putin sastali licem u lice na Aljasci, na sastanku visokog rizika koji bi mogao da odluči da li će biti postignut prekid vatre u ratu u Ukrajini.Ta agencija je u petak, u 21:32 po srednjeevropskom vremenu, javila da je sastanak Putina i Trampa na Aljasci počeo.
Dvojica lidera nisu davala izjave niti odgovarala na pitanja prije sastanka, dok su sjedjeli jedan pored drugog.
Sjedjeli su u tišini uoči, dok su njihove delegacije bile smještene sa strane, na njihovom prvom sastanku od 2019. godine. Sjedjeli su ispred plave pozadine na kojoj je pisalo „U potrazi za mirom“.
Oni su se rukovali uoči sastanka.Kako je ranije prenio Rojters, Tramp je Putina pozdravio rukovanjem uoči današnjeg samita visokog rizika na Aljasci, koji bi mogao da odluči da li će biti postignut prekid vatre u ratu u Ukrajini, najsmrtonosnijem ratu u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Tramp je takođe aplaudirao, dok mu je Putin prilazio.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji nije bio pozvan na razgovore, i njegovi evropski saveznici strahuju da bi Tramp mogao izdati Ukrajinu tako što bi praktično zamrznuo sukob sa Rusijom i priznao – makar i neformalno – rusku kontrolu nad petinom teritorije Ukrajine, naveo je ranije Rojters.
Putina traži Međunarodni krivični sud (ICC), optužen je za ratni zločin deportacije stotina djece iz Ukrajine. Rusija negira optužbe za ratne zločine, a Kremlj je nalog ICC-a odbacio kao ništavan. Ni Rusija ni SAD nisu članice tog suda.
Rusija i Ukrajina negiraju da namjerno gađaju civile u ratu koji je Rusija započela protiv svog manjeg susjeda u februaru 2022. godine. Međutim, u sukobu su poginule hiljade civila, od kojih je velika većina ukrajinska.
Konzervativna procjena broja poginulih i ranjenih u ratu u Ukrajini – sa obje strane zajedno – iznosi 1,2 miliona ljudi, izjavio je u maju Trampov izaslanik za Ukrajinu, Kit Kelog, prenosi Rojters.Tramp, koji je jednom rekao da bi okončao ruski rat u Ukrajini za 24 sata, priznao je u četvrtak da se pokazalo da je zadatak teži nego što je očekivao.
Naveo je da bi, ako pregovori u petak prođu dobro, brzo organizovanje drugog samita na kojem bi učestvovao i Zelenski bilo važnije od njegovog susreta sa Putinom.
Zelenski je rekao da današnji samit treba da otvori put ka „pravednom miru“ i pregovorima tri strane u kojima bi i on učestvovao, ali je dodao da Rusija nastavlja da vodi rat.Ruska balistička raketa je ranije danas pogodila oblast Dnjepropetrovska u Ukrajini, usmrtivši jednog čovjeka i ranivši drugog.
„Vrijeme je da se rat okonča, a neophodne korake mora preduzeti Rusija. Računamo na Ameriku“, napisao je Zelenski na platformi Telegram.
Zelenski je isključio mogućnost da Moskvi formalno preda bilo koju teritoriju, a takođe traži i bezbjednosnu garanciju uz podršku SAD.
BALKAN I SVIJET
U Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
Cijena paklice od 20 cigareta, koja sada u prosjeku iznosi nešto više od osam eura, porašće do 2030. godine na nešto manje od 12 eura, piše dpa

Cigarete će u Njemačkoj narednih godina znatno poskupjeti. Bundestag je u noći između četvrtka i petka usvojio izmjene zakona kojima se postepeno povećava porez na duvan.
Cijena paklice od 20 cigareta, koja sada u prosjeku iznosi nešto više od osam eura, porašće do 2030. godine na nešto manje od 12 eura, piše dpa.
Cigarete poznatih marki tada bi mogle koštati i do 14 eura. Zbog izmjene zakona znatno će poskupjeti i rezani duvan za ručno motanje cigareta.
Rastu i poreske stope na prodaju cigara, cigarilosa, duvana za nargile i tečnosti za elektronske cigarete.
Vlada očekuje dodatne poreske prihode od oko 12 milijardi eura za četiri godine. Za 2027. prognozira dodatnih 1,5 milijardi eura, a za 2030. čak 4,5 milijardi.
Prošle godine je vlada od poreza na duvan prihodovala 17,6 milijardi eura.
Duvanska industrija, međutim, sumnja u prognozirani rast poreskih prihoda. Strahuje da će se pušači okrenuti crnom tržištu, a da će legalni trgovci pretrpjeti gubitke.
Duvanska industrija naišla je na razumijevanje pojedinih poslanika Hrišćansko-demokratske unije (CDU).
Poslanik Karsten Brodeser založio se za umjereno povećanje poreza jer će potrošači, kako je rekao, odlaziti u druge zemlje Evropske unije da kupuju cigarete ili će ih tražiti na crnom tržištu.
„Na kraju se ne postiže ni željeni fiskalni rezultat niti stabilizacija legalnog tržišta duvana“, upozorio je Brodeser.
Zakon služi i konsolidaciji budžeta, rekao je tokom rasprave u Bundestagu poslanik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Ingo Fogel.
„Istovremeno želimo da cijenama pošaljemo signal u korist zaštite zdravlja, tako što ćemo početak konzumiranja nikotina učiniti manje privlačnim“, rekao je Fogel.
Dobro je i to što porezi na cigare i cigarilose neće porasti onoliko koliko je prvobitno bilo planirano, rekao je Fogel. Porez na tečnosti za elektronske cigarete, međutim, povećava se nešto više.
O e-cigaretama
Fogel je obrazložio da e-cigarete stvaraju pušačke navike kod mladih.
Alternativa za Njemačku (AfD) glasala je protiv izmjena zakona.
Vladajuća koalicija povećanje poreza s jedne strane obrazlaže zaštitom zdravlja, a s druge računa na rast poreskih prihoda, što nije dosljedno, rekao je Kristijan Daglas iz AfD-a.
Izmjena zakona, prema njegovim riječima, služi „isključivo za popunjavanje rupa u budžetu“.
Zeleni načelno podržavaju povećanje poreza. Time se „cijenama šalje signal u oblasti zdravstvene politike“, rekao je poslanik Saša Miler.
Međutim, smatra da je taj signal preslab. Miler je kritikovao to što je poresko opterećenje rezanog duvana premalo.
Pored Zelenih i AfD-a, protiv izmjene zakona glasala je i stranka Ljevica (Die Linke).
U Njemačkoj cigarete puše milioni ljudi. Mikrocenzus iz 2025. godine pokazao je da među stanovnicima starijim od 15 godina ima 19 odsto pušača.
Prema sopstvenim navodima, 14 odsto puši redovno, a pet odsto povremeno.
U Njemačkoj je 2023. godine oko 131.000 ljudi umrlo od posljedica bolesti povezanih s duvanom, prema podacima Njemačkog centra za istraživanje raka.
BALKAN I SVIJET
Oteta 16-godišnja djevojčica u Novom Pazaru: Osumnjičeni krenuo sa njom za Beograd, uhapšen kod Mladenovca
Kako je i zašto djevojčica oteta, za sada nije zvanično poznato

Policija je uhapsila muškarca koji se sumnjiči da je u Novom Pazaru oteo šesnaestogodišnju djevojčicu, a potom sa njom krenuo u pravcu Beograda, prenijela je agencija RINA.
„Osumnjičeni za otmicu maloljetnice lociran je i uhapšen na području Mladenovca“, potvrđeno je za agenciju RINA u Policijskoj upravi Novi Pazar.
Pripadnici Odjeljenja kriminalističke policije su brzo su reagovali i ušli u trag osumnjičenom.
Kako je i zašto djevojčica oteta, za sada nije zvanično poznato, kao ni detalji policijske akcije.
BALKAN I SVIJET
Požar na Kopaoniku: Izgorio poznati hotel „Club A“
Uzrok izbijanja požara za sada nije poznat. Povrijeđenih osoba nema

Dan nakon požara koji je sinoć nakon 22 časa izbio u hotelu „Club A“ na Kopaoniku pokazuje razmjere buktinje. Od hotela nije ostalo ništa, a prizor je sablastan, piše Direktno.rs.
Vatra je sinoć neposredno nakon 22 časa zahvatila hotel „Club A“ na Kopaoniku koji je bio u završnoj fazi renoviranja, nakon čega je uslijedila hitna i brza reakcija vatrogasaca. Prema najnovijim informacijama, požar još nije ugašen, ali je pod kontrolom, saznaje Telegraf.rs.
Pričinjena je velika materijalna šteta, čiji će tačan obim biti utvrđen naknadno. Uzrok izbijanja požara za sada nije poznat. Povrijeđenih osoba nema.
Kako se vidi na fotografijama koje je objavila stranica 192_rs, ogroman plamen je gutao zgradu od koje je ostala samo konstrukcija. Urušio se čitav krov.
Kako saznaje portal Direktno.rs, na objektu se zapalio dii krova, a intervenciju su izvršili pripadnici VSЈ Kopaonik i Kraljevo as 24 vatrogasaca-spasilaca i šest vozila.
HRONIKA1 дан ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
HRONIKA3 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA3 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA3 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
DRUŠTVO1 дан ranijeKontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
POLITIKA8 сати ranijeBešić objavio istraživanje: PES na prvom mjestu sa 24,6 odsto podrške, DPS ima 19 odsto, Mandićev NSD 10,1 odsto…

















