Autobus turističke agencije Go2travelling, koji je prevozio 84 srpska državljana sa ljetovanja u Kušadasiju, sletio je sa puta u Bugarskoj, oko 150 kilometara od Sofije.

Nezgoda se dogodila oko 3 časa ujutru, prilikom povratka putnika iz Turske. U autobusu se nalazio veći broj srpskih državljana, uglavnom mladih, koji su se vraćali sa ljetovanja, prenosi RTS.

Prema informacijama koje su nam dostavljene, putnici su u trenutku nezgode uglavnom spavali, zbog čega su pretrpjeli veliki strah.

Za sada nema informacija o eventualno povrijeđenima, dok se više detalja o okolnostima nezgode očekuje uskoro.

Pet planinara iz Zenice (Bosna i Hercegovina) poginulo je tokom uspona na planinu Elbrus u Rusiji. Tragedija se dogodila nakon što je grupa ostala zarobljena na oko 5.100 metara nadmorske visine. Preživjela su dva člana grupe. Do sada su pronađena dva tijela, a potragu za ostalim članovima ekspedicije otežavaju loši vremenski uslovi.

Od sedmočlane grupe alpinista, pet je izgubilo život. Od toga dva člana GSS Zenica i tri Planiranskog društva Vedro.

Stradali su dr Meliha Čaušević, Alma i Denis Okanović, Almir Krivdić i Nermin Talam, objavio je portal Avaz.

Svi stradali su iz Zenice, a preživjeli su Haris Adilović i Kemal Vidimlić.

Na uspon na najviši vrh Evrope krenuli su 25. jula. Nakon relativno povoljnih vremenskih uslova, brzina vjetra povećala se i do 70 kilometara na čas. Ruske vlasti saopštile su kako se jedan od penjača uspio sam spustiti s planine i prijaviti da je dvojici alpinista pozlilo na nadmorskoj visini od 5.100 metara. Njihova tijela pronašli su spasioci.

„Dva člana od sedam ukupno je preživjelo, trenutno se nalaze pod liječničkim tretmanom. Trenutno je Gorska služba spašavanja u šoku jednom, nezapamćena je tragedija koja se nije desila radi neiskustva članova ekspedicije, to je sigurno, nego radi izuzetno, izuzetno nepredvidivih vremenskih uslova koji vladaju na visini od preko pet hiljada metara“, naglasio je Dino Ahmetović, predsjednik GSS Zenica.

Zbog loših vremenskih uslova otežana je i evakuacija tijela planinara, ali i potraga za poginulim članovima ekspedicije. Istovremeno, predsjednik ruskog Istražnog komiteta naložio je istragu o smrti alpinista iz Zenice.

„Ambasada aktivno prati dešavanja s ovim i čim dobijemo informacije iz Ministarstva za vanredne situacije objavićemo identitet poginulih. Ono što sada mogu reći jeste da 16 spasilaca na terenu radi na izvlačenju tijela. Operacija je privremeno prekinuta zbog izuzetno loših vremenskih uslova“, rekao je Ivan Orlić, ambasador BiH u Rusiji.

Nakon tragedije, oglasila se i Ambasada Ruske Federacije u BiH. Porodicama stradalih uputili su saučešće, a povrijeđenim članovima ekspedicije poželjeli brz oporavak i što skoriji povratak kućama. Iz federalne Vlade kažu da će se uključiti u proces transporta tijela stradalih planinara, kao i povratak dvoje preživjelih. Premijer Nermin Nikšić za sutra najavljuje donošenje odluke o proglašenju Dana žalosti u Federaciji.

Vlasti u Barseloni intenzivno sprovode projekte ozelenjavanja grada, uklanjajući slojeve asfalta sa pojedinih ulica i trgova kako bi više prostora vratile zemljištu, kišnici i vegetaciji. Cilj ovih inicijativa je da grad postane otporniji na sve učestalije toplotne talase i intenzivne padavine, koje se povezuju sa posljedicama klimatskih promena.

Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja. Vraćanjem prostora zemljištu i sadnjom drveća omogućava se da se kišnica ponovo infiltrira u tlo, snižava se temperatura u gradu, poboljšava kvalitet vazduha i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj biodiverziteta.

Jedan od najpoznatijih primjera ove transformacije su barselonski „superblokovi“ (Superilles), u kojima je saobraćaj motornih vozila ograničen, a nekadašnji kolovozi pretvoreni u zelene površine namenjene pešacima, biciklistima i boravku građana.

Pored razvoja superblokova, Barselona ulaže u izgradnju novih parkova, širenje zelenih površina i projekte obnove prirodnih staništa, pokazujući da gradovi mogu da se razvijaju na održiviji način. Umjesto da beton dominira urbanim prostorom, prirodi se vraća deo mesta koje je izgubila, čime grad postaje zeleniji, prijatniji za život i otporniji na izazove koje donose klimatske promjene.

Kako poručuju zagovornici ovakvog pristupa, ne mora sve što je jednom prekriveno betonom zauvijek tako i da ostane – ponekad je dovoljno ukloniti samo deo asfalta kako bi priroda ponovo pronašla svoje mjesto.