EKONOMIJA
Čak 67 odsto građana Crne Gore ne može da priušti sedam dana ljetovanja
Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za Crnu Goru, čak 67,2 odsto stanovništva nije moglo finansijski da priušti sedam dana godišnjeg odmora van kuće

Crna Gora decenijama gradi ekonomsku priču na turizmu, od mora i plaža do luksuznih hotela i sve skuplje turističke ponude. Dok se svake godine broje milioni dolazaka i milijarde eura prihoda od stranih gostiju, podaci o životnom standardu građana otvaraju potpuno drugačiju sliku – za veliki dio stanovništva sedam dana odmora van kuće nije standard, već finansijski nedostižan trošak.
Prema posljednjim dostupnim podacima Eurostata za Crnu Goru, čak 67,2 odsto stanovništva nije moglo finansijski da priušti sedam dana godišnjeg odmora van kuće. To znači da gotovo sedam od deset građana nije imalo dovoljno novca da sebi i svom domaćinstvu obezbijedi ono što se u većem dijelu Evrope smatra osnovnim pokazateljem materijalnog standarda.
Ovaj rezultat posebno dobija na težini kada se uporedi sa Evropskom unijom. Najnoviji Eurostatovi podaci objavljeni u julu 2026, a koji se odnose na 2025. godinu, pokazuju da 27,5 odsto stanovništva EU starijeg od 16 godina nije moglo da priušti sedmicu godišnjeg odmora van kuće. Drugim riječima, oko 72,5 odsto stanovništva EU imalo je finansijsku mogućnost da takav odmor priušti. U odnosu na 2024. godinu, udio građana koji ne mogu da plate sedmodnevni odmor povećan je za 0,5 procentnih poena, dok je u odnosu na 2015. ipak niži za 7,7 procentnih poena.
Razlika između Crne Gore i prosjeka EU iznosi gotovo 40 procentnih poena. U Crnoj Gori je, prema posljednjem dostupnom podatku, udio stanovništva koje ne može da priušti sedam dana odmora bio više nego dvostruko veći od prosjeka Evropske unije.
Paradoks je još izraženiji kada se pogleda značaj turizma za crnogorsku ekonomiju. Turizam je jedan od ključnih oslonaca domaće privrede, a prema podacima američkog Ministarstva trgovine, sektor predstavlja oko 30 odsto crnogorskog BDP-a. U 2024. godini Crnu Goru je posjetilo 2,61 miliona turista, koji su ostvarili 15,59 miliona noćenja, pri čemu su strani gosti činili 96 odsto ukupnih noćenja.
Podaci OECD-a dodatno potvrđuju koliko je turizam važan za crnogorsku ekonomiju. Prema njihovom izvještaju Tourism Trends and Policies 2026, prihodi od turizma u 2024. procijenjeni su na oko 1,5 milijardi eura, dok su putovanja činila 54,6 odsto ukupnog izvoza usluga Crne Gore. Dakle, zemlja čiji značajan dio ekonomije zavisi od novca koji turisti troše tokom odmora, istovremeno ima veliki broj građana koji sebi ne mogu da priušte odmor.
VELIKE RAZLIKE U DRŽAVAMA EU
Crna Gora u tome nije jedinstvena. I među članicama EU postoje velike razlike. Najnoviji Eurostatovi podaci pokazuju da je u 2025. godini najveći procenat građana koji nijesu mogli da priušte sedmodnevni odmor zabilježen u Rumuniji, gdje je takvih bilo 61,4 odsto. Slijedi Grčka sa 46,6 odsto, dok su Bugarska i Mađarska imale po 39,1 odsto.
Na drugom kraju evropske ljestvice nalaze se zemlje u kojima je odmor finansijski mnogo dostupniji. U Luksemburgu samo 10,6 odsto građana nije moglo da priušti sedmicu odmora, u Švedskoj 12,4 odsto, a u Holandiji 12,8 odsto. To znači da u tim državama gotovo devet od deset građana ima finansijsku mogućnost da priušti sedmodnevni odmor van kuće.
Hrvatska, koja je po turističkom modelu i zavisnosti od sezone znatno bliža Crnoj Gori, takođe pokazuje koliko je problem rasprostranjen u južnoj i jugoistočnoj Evropi. Prema podacima Eurostata za 2025. godinu, oko 33 odsto stanovnika Hrvatske nije moglo da priušti sedmodnevni godišnji odmor. To je otprilike svaki treći građanin.
Međutim, crnogorski rezultat od 67,2 odsto predstavlja mnogo dramatičniju sliku. U praktičnom smislu, to znači da za većinu građana godišnji odmor nije pitanje izbora destinacije, kvaliteta smještaja ili broja dana na moru, već pitanje da li uopšte postoji novac za sedam dana odsustva iz sopstvenog doma.
Posebno je važno naglasiti da Eurostatov indikator ne govori koliko je ljudi zaista otišlo na ljetovanje, već koliko domaćinstava ima finansijsku mogućnost da plati najmanje jednu sedmicu godišnjeg odmora van kuće. Ne podrazumijeva se ni odlazak u inostranstvo, niti određena kategorija hotela ili turističkog aranžmana. Riječ je o pokazatelju sposobnosti domaćinstva da podnese takav trošak.
Zato se iza podatka o 67,2 odsto ne krije samo pitanje ljetovanja. On govori mnogo šire o kupovnoj moći, raspoloživom dohotku i mogućnosti građana da plate trošak koji nije dio osnovne potrošnje. Kada gotovo sedam od deset ljudi nema dovoljno novca za sedam dana odmora, teško je govoriti o visokom životnom standardu samo na osnovu nominalnog rasta plata ili turističkog prometa.
CRNOGORSKI PARADOKS
Paradoks crnogorskog modela najbolje pokazuje to što se hoteli, apartmani, restorani i plaže tokom sezone pune gostima iz drugih zemalja, dok veliki dio domaćeg stanovništva zbog cijena ostaje kod kuće.Turizam tako postaje svojevrsna slika dvije Crne Gore. Jedne koja od turista očekuje da troše sve više i druge koja sve teže može da priušti da sama bude turista.
Upravo zato podatak Eurostata ne bi trebalo posmatrati samo kao statistiku o godišnjim odmorima. On je indikator društvene stvarnosti u kojoj se turistička ekonomija razvija brže nego mogućnost dijela stanovništva da učestvuje u njenoj potrošnji. Crna Gora može biti zemlja odmora za milione stranaca, ali prema dostupnim podacima, za većinu njenih građana sedmica odmora van kuće i dalje je luksuz koji mnogi ne mogu sebi da priušte.
Izvor: Standard
EKONOMIJA
Skijališta iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije međusobno će priznavati ski-karte: Pokrenuta regionalna inicijativa
Cilj je, kako je navedeno, povezanija regionalna ski-ponuda i razvoj zimskog turizma kao zajedničkog regionalnog proizvoda

Vodeća skijališta iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Slovenije pokreću regionalnu inicijativu SKI REGION, prema kojoj će skijaši, pod dogovorenim uslovima, ski-kartu kupljenu na jednom skijalištu moći koristiti i na drugim skijalištima uključenim u saradnju.
Inicijativa će biti predstavljena u četvrtak, 19. novembra, u 13:00 sati u hotelu „Vučko“ na Jahorini, navodi se u pozivu upućenom medijima. Tada će skijaši imati priliku saznati sve detalje ove inicijative koja im donosi nove mogućnosti za pristupačno skijanje u regionu.
Cilj je, kako je navedeno, povezanija regionalna ski-ponuda i razvoj zimskog turizma kao zajedničkog regionalnog proizvoda. Inicijativa okuplja skijališta iz oba bh. entiteta, kao i iz Srbije, Crne Gore i Slovenije.
Na konferenciji za medije će biti predstavljen dogovoreni model saradnje i naredni koraci u njegovoj realizaciji. Događaju će prisustvovati direktori i predstavnici partnerskih skijališta.
Govornici će biti ministar trgovine i turizma u Vladi Republike Srpske Ned Puhovac, predstavnici Olimpijskog centra „Jahorina“, predstavnici regionalnih skijališta koja su potpisala ugovor te ambasadori država potpisnica ugovora.
EKONOMIJA
U Andrijevicu stiže 600 radnika: Izgradnja auto-puta šansa da se grad probudi
Portal RTCG saznaje i da je riječ o lokaciji i objektima nekadašnje fabrike Soko Štark, na samom ulazu u grad iz pravca Berana

Jedan od kampova za smještaj radnika angažovanih na izgradnji druge dionice auto-puta Mateševo–Andrijevica trebalo bi da bude u Andrijevici, gdje bi bilo smješteno oko 600 radnika, što za ovaj siromašni grad na sjeveru predstavlja veoma važnu činjenicu zbog benefita koje će od toga imati.
To je Portalu RTCG kazao dobro obaviješten sagovornik iz lokalne uprave dodajući da je to skoro potpuno izvjesno i da se na tome uveliko radi.
„600 radnika biće smješteno u kampu u Andrijevici. To je duplo više nego što gradić ima stalno naseljenih stanovnika. Samo neka popiju po kafu kada su slobodni i Andrijevica će imati koristi od toga, grad će oživjeti“, kazao je taj gradski zvaničnik.
Portal RTCG saznaje i da je riječ o lokaciji i objektima nekadašnje fabrike Soko Štark, na samom ulazu u grad iz pravca Berana.
Iako formalni ugovor sa privatnim vlasnikom još nije potpisan, informacije iz lokalne uprave ukazuju na to da bi Andrijevica mogla dobiti jedan od značajnijih smještajnih kapaciteta za radnike koji će graditi novu dionicu auto-puta.

Pitanje smještaja radnika posebno je značajno jer se ne radi samo o jednom lokalnom projektu, već o organizaciji velikog gradilišta na dionici dugoj oko 23 kilometra, koja obuhvata zahtjevne planinske terene, tunel Trešnjevik, mostove i druge infrastrukturne objekte.
U javno dostupnoj projektnoj dokumentaciji za sada nije utvrđen konačan broj kampova, niti njihovi ukupni kapaciteti. Njihovo formiranje zavisi od organizacije izvođača, broja i vrste angažovanih radnika i dinamike otvaranja gradilišta.
Međutim, u zvaničnom Izvještaju o procjeni uticaja na životnu sredinu i društvo za ovu dionicu posebno se pominje i mogućnost korišćenja zemljišta nekadašnjeg radničkog kampa u Mateševu, koji je služio za smještaj radnika tokom izgradnje prve dionice auto-puta Smokovac–Mateševo.
Taj kamp je tada imao kapacitet za približno 3.000 radnika, a nakon završetka prve dionice demontiran je i njegova infrastruktura uklonjena. Ipak, zemljište je ostalo slobodno i u zvaničnoj dokumentaciji preporučeno je da se razmotri njegovo ponovno korišćenje ukoliko bude potrebe za uspostavljanjem novog kampa.
Za malu sredinu poput Andrijevice dolazak 600 radnika ne bi predstavljao samo povećanje broja ljudi koji će privremeno boraviti u gradu. To bi moglo značiti i značajnu dodatnu potražnju za robom i uslugama, od ugostiteljstva i trgovine do prevoza, snabdijevanja i različitih zanatskih poslova.
Ukoliko bi makar dio svakodnevnih potreba radnika bio zadovoljen u lokalnim objektima, korist bi mogli osjetiti vlasnici prodavnica, kafića, restorana, pekara, poljoprivredni proizvođači i drugi mali privrednici.
Posebna mogućnost otvara se za lokalne dobavljače hrane i drugih proizvoda, kao i za preduzetnike koji bi mogli pružati usluge održavanja, transporta i snabdijevanja gradilišta.
Za Andrijevicu, koja se godinama suočava sa odlaskom stanovništva, smanjenjem privrednih aktivnosti i pražnjenjem gradskog jezgra, takva koncentracija ljudi mogla bi predstavljati značajan privremeni ekonomski podsticaj.
Značaj kampova neće biti ograničen samo na Andrijevicu. Na području Kolašina i duž trase prema Andrijevici biće organizovana gradilišta i prateća infrastruktura, a eventualni dodatni smještajni kapaciteti mogli bi promijeniti ekonomsku sliku i drugih lokalnih sredina.
Druga dionica auto-puta ugovorena je sa konzorcijumom PowerChina–STECOL–PCCD, u vrijednosti od oko 694 miliona eura. Osim velikih građevinskih kompanija, realizacija projekta otvara prostor za angažovanje domaćih podizvođača i dobavljača.
Do sada su saglasnost za podizvođačke poslove dobili beogradska kompanija VS Infra Design, za terenska istraživanja i projektantske poslove, i kolašinski Keker, za izgradnju pristupnih puteva.
Ipak, još nema javno objavljenog preciznog broja domaćih radnika koji će biti angažovani, niti kompletnog spiska domaćih kompanija koje će učestvovati u realizaciji projekta.
Upravo bi kampovi mogli biti jedan od prvih vidljivih pokazatelja koliko će lokalne sredine imati koristi od ovog velikog infrastrukturnog poduhvata.
Informacija da bi 600 radnika moglo biti smješteno u Andrijevici otvara šire pitanje: hoće li izgradnja autoputa donijeti samo novu saobraćajnicu ili će postati prilika za oživljavanje privrede i lokalnih zajednica kroz koje prolazi?
Zato je važno da se već u ovoj fazi zna gdje će kampovi biti locirani, koliko će radnika primiti, ko će ih snabdijevati i na koji način će lokalne kompanije i stanovništvo biti uključeni.
Autoput će se graditi pet godina. To je dovoljno dug period da se, uz dobru organizaciju i saradnju sa lokalnim zajednicama, dio novca koji će se trošiti tokom izgradnje zadrži upravo na sjeveru Crne Gore.
Za Andrijevicu, koja bi mogla ugostiti oko 600 radnika, to bi mogla biti prilika da se grad makar privremeno probudi iz dugogodišnje privredne i demografske stagnacije, dok se nakon završetka autoputa očekuje njegova potpuno nova pozicija i preporod.
Piše: Tufik Softić
EKONOMIJA
Berane želi da zadrži aerodrom u Prostornom planu: Predviđeno proširenje piste
„Istaknuto je da bi aerodrom, u predviđenom proširenom kapacitetu, mogao služiti potrebama Berana i čitavog sjevernog regiona. Razvoj je planiran u dvije faze, a druga podrazumijeva otkup okolnog zemljišta i proširenje kapaciteta za prihvat putničkih i teretnih aviona. Poseban dio razgovora odnosio se na pitanje legalizacije objekata u zoni aerodroma“, saopšteno je tokom sastanka ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenа Radunovića i predsjednika Opštine Berane Đole Lutovac sa saradnicima

Aerodrom Berane trebalo bi da ostane dio Prostornog plana opštine, a njegov razvoj predviđen je u dvije faze, uz mogućnost produženja piste i proširenja kapaciteta, saopšteno je tokom sastanka ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slavenа Radunovića i rukovodstva grada.
Radunović i predsjednik Opštine Berane, Đole Lutovac, su razgovarali o aktuelnim pitanjima iz oblasti prostornog planiranja i legalizacije, sa posebnim osvrtom na izradu Prostornog plana Opštine Berane i mogućnosti buduće valorizacije aerodroma Berane.

Lutovac je upoznao Radunovića sa dinamikom izrade Prostornog plana, ističući da je planska dokumentacija u fazi izrade, te da se završetak ovog procesa očekuje do kraja godine.
Iz Ministarstva je saopšteno da je jedna od centralnih tema razgovora bila budućnost aerodroma Berane, koju je Radunović otvorio pitanjem da li aerodrom treba zadržati u planskom dokumentu, imajući u vidu da će upravo od takvog opredjeljenja zavisiti dalji pravac njegovog razvoja i valorizacije.
Predstavnici lokalne uprave smatraju da aerodrom treba zadržati u Prostornom planu, uprkos činjenici da njegovi postojeći kapaciteti trenutno nijesu valorizovani na odgovarajući način.
Kako je istaknuto, važno je sačuvati ovu razvojnu mogućnost za buduće generacije.
“U tom cilju, Opština Berane angažovala je projektantsku kuću, specijalizovanu za planiranje aerodroma, koja je pripremila tehnička rješenja za razvoj aerodroma u dvije faze. Prva bi podrazumijevala valorizaciju u okviru postojećih kapaciteta, dok druga predviđa produženje piste, kao i otkup okolnog zemljišta za prateće aerodromske sadržaje”, dodaje se u saopštenju.

Predstavnici Opštine ocijenili su da ovakav pristup predstavlja realan i ostvariv pravac razvoja, koji lokalna uprava može podržati i realizovati.
“Istaknuto je i da bi aerodrom, u predviđenom proširenom kapacitetu, mogao služiti potrebama Berana i čitavog sjevernog regiona, uz mogućnost prihvata putničkih i teretnih aviona”, navodi se u saopštenju.
Poseban dio razgovora odnosio se na pitanje legalizacije objekata u zoni aerodroma.
Radunović je ukazao na potrebu da se prilikom razmatranja budućeg razvoja aerodroma sagledaju i ograničenja koja proizilaze iz značajnog dijela postojećih objekata koji bi ometali bezbjedno funkcionisanje aerodroma.
U tom kontekstu, ukazano je da bi realizacija predloženog rješenja mogla zahtijevati uklanjanje više stotina objekata.
Predstavnici Opštine informisali su Radunovića da su nadležnom Ministarstvu već podnijeli inicijativu za snižavanje kategorije aerodroma, čije usvajanje bi, prema njihovim procjenama, omogućilo da se broj takvih objekata svede na najviše 150.
“Zajednički je ocijenjeno da je za dalje razmatranje i rješavanje ovog pitanja neophodna koordinisana aktivnost lokalne i državne Uprave”, navodi se u saopštenju.
Lutovac je najavio da će naredni korak biti detaljna razrada predloženih tehničkih rješenja, kako bi se stvorila osnova za donošenje odluka o budućem planskom i razvojnom opredjeljenju u vezi sa aerodromom Berane.
Izvor: Agencija Mina
HRONIKA4 дана ranijeBivša mis Crne Gore uhapšena u Americi: Sumnjiči se za posjedovanje više od 100.000 dolara povezanih sa trgovinom drogom
HRONIKA3 дана ranijeUdes na putu Rožaje – Berane: Poginuo državljanin Kosova
BALKAN I SVIJET1 дан ranijeBeograd: Desetoro djece povrijeđeno u Tržnom centru“Galerija“, sedmoro sa teškim povredama
SPORT3 дана ranijeLeti, leti bijeli golube: Crna Gora na krilima moćnog Krstovića preletjela i Kipar, obezbijedila baraž za Evropsko prvenstvo!
HRONIKA4 дана ranijeU Nikšiću uhapšen Uroš Đurđevac, osumnjičen za pljačku 76.000 eura od zaposlenog u firmi za obezbjeđenje
DRUŠTVO2 дана ranijeCrnogorci preplavili Trebinje tokom „Njegoševih dana“: Podgoričani, Beranci, Novljani, Nikšićani… proveli praznik u ovom gradu, nije bilo slobodnog smještaja, rafovi u prodavnicama prazni












