Connect with us

DRUŠTVO

Čuveni dr Slobodan Ćulafić sa kolegama u KBC-u Berane sanirao aneurizmu veličine teniske loptice: I vid bio u opasnosti

Svjetski priznati stručnjak, doktor Ćulafić je rođen u Beranama, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Kao specijalista interventne neuroradiologije izveo je do sada uspješno na hiljade složenih operativnih zahvata

Dr Slobodan Ćulafić, Foto: Berane online

Tim ljekara Kliničko-bolničkog centra Berane, predvođen dr Slobodanom Ćulafićem, specijalistom interventne neuroradiologije, izveo je uspješno veoma složenu operaciju isključenja aneurizme na mozgu, veličine 4,5 centimetara, pišu današnje „Vijesti“.

Urađena je endovaskularna intervencija u budnom stanju, koja je trajala preko dva sata. Premošten je zdravi krvni sud ispod i iznad aneurizme primjenom gustog stenta i na taj način isključena aneurizma iz cirkulacije. Dan poslije intervencije, pacijent je otpušten kući bez komplikacija.

„Ovako velike aneurizme su rijetke i čine dva do pet odsto svih aneurizmi krvnih sudova mozga. Kod njih nije problem samo eventualno pucanje aneurizme sa krvarenjem koje može dovesti do smrtnog ishoda. Osim toga, pritisak na optički nerv i optičku raskrsnicu uzrokuje gubitak vida, a tromboza unutar aneurizme može izazvati oslobađanje tromba i dovesti do moždanog udara“, objašnjava dr Ćulafić koji je, do sada, za 26 godina uradio preko devet hiljada ovakvih i sličnih intervencija u Srbiji i inostranstvu sa minimalnim procentom smrtnosti i komplikacija koje se kreću ispod 0,5 odsto, navode „Vijesti“.

Aneurizme su vrećasta proširenja krvnih sudova mozga koje su u 95 odsto slučajeva urođene i najčešće su bez simptoma. Nekada mogu da daju duple slike, pad kapka ili smetnje sa gutanjem u zavisnosti gdje su lokalizovane.

Kada dođe do pucanja, onda se manifestuju iznenada nastalom jakom glavoboljom i različitim oblicima poremećaja svijesti kao posljedica krvarenja u mozgu.

To je veoma urgentno stanje gdje polovina pacijenata, ukoliko se ne uradi intervencija, ne preživi.

Šezdesetogodišnja pacijentkinja iz Kotora je već imala gubitak vida na desnom oku i glavobolju. Urađena je magnetna rezonanca glave sa pregledom krvnih sudova mozga, kada je otkrivena velika aneurizma od preko 4,5 cm.

„Urađena je endovaskularna intervencija u budnom stanju, koja je trajala preko dva sata kada je premošten zdravi krvni sud ispod i iznad aneurizme primjenom gustog stenta i na taj način isključena aneurizma iz cirkulacije. Pacijentkinja je otpuštena kući 24 sata nakon intervencije bez komplikacija“, kazao je dr Slobodan Ćulafić.

foto: Boris Pejović

On ističe da je kod ovih pacijenata važno uraditi intervenciju čim se pojave simptomi jer vidni živac, ukoliko pritisak dugo traje, može da atrofira sa trajnim gubitkom vida.

„Pravovremena intervencija daje mogućnost postepenog i potpunog oporavka vida“, naglašava dr Ćulafić i dodaje da bi se uradile ovakve komplikovane intervencije postoji tim od dva interventna neuroradiologa, instrumentari, RTG tehničari i anesteziološka ekipa.

Prije tri godine, opšta bolnica Berane transformisana je u Kliničko-bolnički centar Berane. Tada je donijeta odluka da se počnu sprovoditi određene procedure tercijalnog nivoa zdravstvene zaštite kako bi usluge približili bolesnicima, posebno onima sa sjevera koji više ne bi morali da putuju za Podgoricu i druga mjesta.

Prema riječima dr Milorada Magdelinića, direktora KBC Berane, 2024. godine angio-sala je počela s radom.

„Prije dvije godine pokrenuli smo i neuroprogram u dogovoru sa doktorom Slobodanom Ćulafićem koji je počeo ovdje da radi najsloženije intervencije, tako da zbrinjavamo bolesnike koji su ranije morali da putuju negdje vani, za Beograd, Tursku ili neke druge destinacije“, objašnjava dr Magdelinić.

U KBC Berane se pored endovaskularnog liječenja aneurizmi rade i AV malformacije mozga i kičmene moždine, suženja krvnih sudova mozga i vrata, kao i disekcije – rascjepi na moždanim i karotidnim krvnim sudovima.

Dr Slobodan Ćulafić je rođen u Beranama gdje je završio osnovnu i srednju školu.

Diplomirao je na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Nakon toga, 1988. godine, počeo je da radi u DZ u Podgorici. Poslije tri godine odlazi u Peć i tamo specijalizira urologiju. U Podgoricu se vraća 1993, a nakon završenog kursa iz vazduhoplovne medicine u Batajnici, počinje da radi na Vojnom aerodromu u Golubovcima kao ljekar za vojne pilote. Poslije dvije godine dobija specijalizaciju iz radiologije na VMA gdje je radio do 2012. Bio je radiolog na Institutu za radiologiju VMA u početku, zatim načelnik Odjeljenja za neuroradiologiju i tri godine načelnik radiologije Instituta za radiologiju VMA kao najmlađi načelnik u istoriji Instituta i potpukovnik u to vrijeme.

VMA napušta 2012. godine i prelazi u bolnicu „Sveti Sava“ gdje je formirao odjeljenje za interventnu neuroradiologiju na kojem je bio i načelnik do 2021. godine kada u IKVB „Dedinje“ formira Centar za vaskularna oboljenja mozga čiji je bio upravnik.

Stručno usavršavanje iz oblasti interventne neuroradiologije ili, kako kažu u SAD, endovaskularne hirurgije počeo je 2003. godine u Čikagu, na Rush Univerzitetu, zatim 2006. godine u Parizu, u Hospital Lariboisiereu (odjeljenje neuroradiologije), a potom i u Hjustonu i Njujorku.

Kao konsultant radio je na Univerzitetu u Tuzli, u KC Niš, KC Kragujevac, KC u Novom Sadu, na Univerzitetu u Sofiji, u Skoplju, kao i u Adži Bademu gdje je još uvijek konsultant.

Edukovao je brojne ljekare iz zemlje i inostranstva, među kojima kolege iz Kragujevca, tri neurohirurga iz Sofije, dva neurohirurga i interventnog radiologa iz Skoplja, ljekare iz Sarajeva, Tuzle i Prištine.

Sve ove procedure dr Ćulafić je kao pionir uveo u Srbiju i region.

Piše: Vukašin Obradović (Vijesti)

DRUŠTVO

Crnogorski doktor potvrdio: Izliječen prvi pacijent ruskom vakcinom protiv raka, ovo je velika stvar

Boljević je kazao da bi pacijentkinja iz Srbije već u januaru trebalo da počne da dobija ovu terapiju

Copyright Tanjug/AP/Lindsey Wasson

Profesor sa Sečenovskog fakulteta u Moskvi, Sergej Boljević, specijalista patofiziologije i pulmologije porijeklom iz Crne Gore, rekao je da ruska vakcina protiva raka već daje prve rezultate.

Kaže da je izliječen prvi pacijent koji je završio terapiju protiv melanoma i primio rusku personalizovanu vakcinu protiv raka.

Dodao je da pacijent trenutno nema otkrivene metastaze i ocijenio da je to veoma ohrabrujuće, jer potvrđuje da je ova terapija pokazala efikasnost.

On je dodao da se dolazak prve pacijentkinje iz Srbije očekuje u januaru, kada bi i ona trebalo da počne da dobija ovu terapiju.

“Ovo je stvarno velika, ogromna stvar. Ne radi se samo o tome da se pacijent sada dobro osjeća, što jeste slučaj, i da nema metastaza. Mi znamo mehanizam djelovanja i zato ćemo sačekati da se to potvrdi. Tri do pet godina treba sačekati, to je tako u onkologiji. Ovaj tumor je kod njega izliječen, ali sačekaćemo da to bude i zvanično potvrđeno”, naveo je on.

Boljević je rekao da je pacijentu melanom dijagnostikovan 2021. godine, a tokom 2025. utvrđeno je širenje bolesti na limfne čvorove i dodao da je personalizovanu vakcinu počeo da prima u aprilu 2026. godine, dok je posljednju dozu dobio u septembru.

Govoreći o načinu djelovanja vakcine, Boljević je objasnio da tumor ima neku vrstu kišobrana kojim se brani, zbog čega organizam ne može da ga prepozna, istakavši da ljekari ovom terapijom skidaju taj kišobran i sopstvene ćelije organizma uče kako da se bore protiv tumora koji pacijent ima.

Prema njegovim riječima, melanom je izabran za početnu primjenu ove tehnologije zbog velikog broja mutacija i neoantigena, koje savremene metode, pomoću vještačke inteligencije, mogu da identifikuju.

Boljević je naglasio da se s primjenom nove terapije napreduje oprezno i da se broj pacijenata postepeno povećava, istakavši da je do kraja godine planirano 20 pacijenata, a naredne još 100.

“Mi idemo vrlo oprezno. Jedan pacijent je dobio tu terapiju. Donijeta je odluka da se ide na veći broj bolesnika. Do kraja godine biće 20 pacijenata, a tokom sljedeće godine 100. To se odnosi na melanom, ali radimo i na tome da ovu tehnologiju proširimo na tumore drugih organa”, izjavio je on.

Dodao je da se tokom naredne godine planira proširenje istraživanja i primjene terapije na pojedine tumore pluća, bubrega, mokraćne bešike, dojke i pankreasa.

Kada je riječ o neželjenim efektima, profesor je istakao da kod prvog pacijenta nisu zabilježene ozbiljne neželjene reakcije, ali da je neophodan dalji oprez.

“Za sada nisu registrovani ozbiljni neželjeni efekti. Moguće su određene lokalne reakcije, poput crvenila na mjestu primljene vakcine. Međutim, mi još ne znamo šta će biti dalje. Ukoliko se neželjeni efekti pojave, moraćemo da se bavimo njima”, objasnio je on.

Govoreći o pacijentkinji iz Srbije Jovani Aleksić, za koju se priprema personalizovana vakcina, Boljević je rekao da je njen dolazak u Rusiju bio odložen zbog administrativnih i drugih poteškoća, ali da očekuje početak terapije u januaru 2027. godine.

“Važno je da je ona primljena, da se vakcina za nju pravi i da će poslije Nove godine doći. Negdje oko sredine januara, poslije praznika, trebalo bi da dobije prvu dozu, a zatim će nastaviti liječenje prema predviđenoj šemi. Nadamo se i uvjereni smo da će rezultat biti dobar”, poručio je profesor.

Izvor: Adria/Euronews

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Skupštini podnijeta peticija da se srpski jezik izjednači sa crnogorskim

Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je parlamentu, a potpisivanje je otvoreno do 15. januara

Skupštini Crne Gore podnijeta je peticija kojom se traži da se srpski jezik, kao jezik kojim govori 43,18 odsto stanovnistva, izjednači sa drugim po zastupljenosti jezikom – crnogorskim, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

Peticija, čiji je inicijator Dušan Krcunović, predata je parlamentu, a potpisivanje je otvoreno do 15. januara.

Inicijativom koja se odnosi na ravnopravnost srpskog jezika u Crnoj Gori i u procesu pristupanja Evropskoj uniji predlaže se da Skupština preduzme aktivnosti iz svoje nadležnosti kako bi se status tog jezika uredio u skladu sa njegovom zastupljenošću među građanima.

U obrazloženju inicijative navodi se da je srpski jezik maternji za 43,18 odsto stanovnika Crne Gore i da je najzastupljeniji jezik u državi, dok je Ustavom Crne Gore, u članu 13, definisan kao jezik u službenoj upotrebi.

Predlagači smatraju da bi srpski jezik trebalo izjednačiti sa drugim po zastupljenosti jezikom u zemlji, kako u unutrašnjem pravnom poretku, tako i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji.

U inicijativi se ukazuje i na značaj Ugovora o pristupanju Evropskoj uniji, kojim će, između ostalog, biti uređeno na kojim jezicima će građani Crne Gore biti zastupljeni u radu institucija EU. Kao pravni osnov za uključivanje Skupštine u ovaj proces navodi se član 15 Ustava Crne Gore, koji se odnosi na način pristupanja Evropskoj uniji.

Predlagači ocjenjuju da bi peticija doprinijela afirmaciji jednakosti, jezičkog i demokratskog pluralizma, kao i procesu evropskih integracija. Kao primjere država članica EU koje imaju više službenih jezika navode Belgiju, Finsku, Irsku i Maltu.

U obrazloženju se ističe da bi odnos Crne Gore prema jezičkim pravima građana bio pokazatelj demokratske zrelosti države i njenog odnosa prema evropskim vrijednostima.

Najavljeno je i da će sa sadržajem peticije biti upoznat predsjednik Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Crnogorci preplavili Trebinje tokom „Njegoševih dana“: Podgoričani, Beranci, Novljani, Nikšićani… proveli praznik u ovom gradu, nije bilo slobodnog smještaja, rafovi u prodavnicama prazni

Iako se ovih dana po društvenim mrežama i uz kafu zbijaju šale na račun gužve i komšija, Trebinjci vole ovakve posjete, navodi RTRS

Trebinje je, osim kao turističko, poznato i kao šoping odredište, za ljude iz Crne Gore. Vikendi su im rezrvisani za kupovinu po povljnijim cijenama, šetnju i odmor, a posebno za praznike, prenosi Radio televizija Republike Srpske (RTRS).

U Crnoj Gori su dok su trajali „Njegoševi dani“ Novljani, Podgoričani, Beranci, Nikšićani, ali i oni iz drugih mjesta sa sjevera Crne Gore i ostalih primorskih gradova, praznični, produženi vikend proveli u Trebinju.

Ni loše vrijeme nije moglo pokvariti planove da praznični mini odmor potroše na šoping, ili kafu pod Platanima.

Crnogorci uglavnom „okupiraju“ trgovine sa robom široke potrošnje, ali i one trgovinske lance, koji ne postoje u našoj zemlji, piše RTRS.

I ove subote za sobom su ostavili prazne rafove, navodi ovaj medij.

Za mnoge Crnogorce izgleda da je Trebinje bilo dobar izbor za produženi vikend, pa su i apartmani u gradu popunjeni.

Iako se ovih dana po društvenim mrežama i uz kafu zbijaju šale na račun gužve i komšija, Trebinjci vole ovakve posjete, navodi RTRS.

Trgovci i ugostielji posebno, jer su ponedjeljak dočekali sa punijom kasom.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije