Connect with us

DRUŠTVO

SPORAZUM NIJE ZAŽIVIO

Bez razloga zatvoren 25 godina put Murino-Čakor-Peć

“Zašto može da funkcioniše normalno saobraćaj preko Kule kod Rožaja, a ne može ovim putem. Zašto mi moramo iz Plava i Murine da idemo 150 kilometara preko Kule za Peć, umjesto ovim putem iz Plava za sedamdeset, iz Murine za šezdeset, ili iz Velike za samo pedeset kilometara” – pitaju u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO “Klub Velika”

Foto: Darko Jovović (Dan)

Put Murino – Čakor – Peć zatvoren je punih četvrt vijeka, odnosno 25 godina, zašta nema nikavog opravdanja, jer predstavlja najkraću vezu Plava, Murine i čitavog Gornjeg Polimlja sa tim najbližim gradom na Kosovu, piše RTCG.

Iz nevladinog sektora i Mjesne zajednice Murino podsjećaju da je put zatvoren za saobraćaj 1999. godine, u vrijeme ratnih dešavanja, i da nema nikakvog razloga da poslije dvadeset i pet godina ne bude otvoren.

“Zašto može da funkcioniše normalno saobraćaj preko Kule kod Rožaja, a ne može ovim putem. Zašto mi moramo iz Plava i Murine da idemo 150 kilometara preko Kule za Peć, umjesto ovim putem iz Plava za sedamdeset, iz Murine za šezdeset, ili iz Velike za samo pedeset kilometara” – pitaju u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO “Klub Velika”.

Foto: Privatna arhiva

Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište za međunarodni drumski putnički saobraćaj na putnom pravcu Murino – Čakor – Peć, potpisan je još 2014. godine, ali se njegovo sprovođenje u djelo prolongira već deset godina, iz nepoznatih razloga.

Portal RTCG je prošle godine objavio tekst tog Sporazuma koji smo dobili iz ova dva udruženja građana. Iz teksta se može vidjeti da su ga u Prištini potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore, Bajram Redžepi i Raško Konjević u dva originalna primjerka, “svaki na albanskom, srpskom, crnogorskom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni”.

Sporazum je potpisan na neodređeno vrijeme, što znači da je još uvijek na snazi, a građani Plava i Murine su stavljanjem na uvid teksta tog sporazuma, željeli da se Vlada Crne Gore odredi prema njemu i da se utvrdi gdje je kočnica i gdje je sporazum.

“Želimo da se taj sporazum izvadi iz neke fioke i da se sprovede u djelo. Ne vidimo razlog zašto se to ne čini. Ako može da se poštuje trilateralni sporazum iz 2016. godine i da pješaci, planinari, prelaze nesmetano, od Kosova, preko Crne Gore do Albanije, zašto ne može da se otvori granični prelaz i put” – pitaju u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO Klub Velika.

Svi bez ralike ističu da su po tom pitanju građani ovog regiona Crne Gore jedinstveni, kako pravoslavci u Murini, posebno selu Velika, tako i svi stanovnici plavske opštine. Podsjećaju i da je prije ratnih dešavanja i zatvaranja puta postojala redovna autobuska linija iz Plava i Murine preko Čakora do Peći, i obratno.

“Sada je tako kako je. Nema više autobusa, ali za lokalno stanovništvo, i sa jedne i sa druge strane granice, bilo bi veoma korisno da se otvori put i uspostavi saobraćaj. Cirkulacija ljudi i roba bi to vrlo brzo opravdala, jer Peć je poznati trgovački centar, a tu nam je blizu” – kažu naši sagovrnici.

Oni smatraju, takođe, da bi otvaranje ovog puta doprinijelo boljoj turističkoj valorizaciji na području Nacionalnog parka “Prokletije”, ali i čitavog regiona Gornjeg Polimlja. Ne bi turisti iz Makedonije pravili krugove da dođu do Prokletija i Plavskog jezera.U MZ Murina ističu da bi ovo maleno i zaboravljeno mjesto, opet moglo da postane makar u ljetnjoj sezoni važna turistička raskrsnica, kao što je bila nekada.

“Ovdje u ovoj varošici nekada je postojao hotel, kafane, prodavnice. Prolaznici bi se tu zadržavali, odmarali, živjelo se bolje i ljepše. Ako bi se put otvorio, vjerujemo da bi ovo mjesto ponovo moglo da bude odmorište na obali Lima. Lakšim i bržim dolaskom do Peći, olakšao bi nam se život.

Naše veze sa Metohijom su vjekovne. Zaboravimo politiku, pričamo o običnom građaninu i njegovim potrebama” – kažu u ovoj najvećoj plavskoj mjesnoj zajednici.

I u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO Klub Velika kažu da je narod ovoga kraja vjekovima prirodno upućen prema Metohijskoj ravnici, da je putem preko Čakora oduvijek cirkulisao veliki broj ljudi, kao da je otvaranje ovog puta i približavanje Peći značajno i u trgovinskom smislu za stanovnike ovog kraja. “Ako su ratovi prekunili tu prirodnu vezu, vrijeme je da se ona ponovo uspostavi. Bolje bi bilo da se otvori granični prelaz i da se na njemu obavlja kontrola svih koji prolaze, nego da se sada ulazi pješice često bez ikavih kontrola. Kako neko može znati šta nose ti koji pješice ulaze i izlaze iz Crne Gore. Mnogo je bolje uvesti carinsku službu na graničnom prelazu” – kažu u ovim udruženjima.

Oni podsjećaju da je dužina granice na ovom dijelu Crne Gore prema susjedima oko dvjesta kilometara, i smatraju da je ne mogu kontrolisati četiri ili šest, koliko ih već ima, granična policajca.

Svi sagovonici Portala RTCG slažu se da je neprirodno da dvije i po decenije poslije ratnih dešavanja ova važna saobraćajnica još zatvorena. Ako se normalno prelazi prema Kosovu preko Kule, zašto ne bi i preko Čakora. Ovaj put i ovaj granični prelaz u svakom pogledu značio bi otvaranje sjeveroistoka Crne Gore i predstavljao korak naprijed u pravcu pomirenja i obnove veza u regionu.

Ako to traže stanovnici ovog kraja Crne Gore, ako to iščekuju komšije sa druge strane granice, kome bi to smetalo? Konačno, prije deset godina potpisan je sporazum o otvaranju graničnog prelaza Kućište- Kotlovi, a na tom mjestu još uvijek su betonske piramide.

“Čuli smo priče o tome da se planira izgradnja autoputa i tunela ispod Čakora, ali to je na dugom štapu, što bi se kazalo. To bi bilo odlično, ali nema razloga da se do tada, do eventualene realizacije te ideje ne otvori granični prelaz, ukolone ove ružne betonske piramide, i da turisti prema našem kraju dolaze brže i lakše već ove ljetnje sezone. Samo treba pristupiti realizaciji Sporazuma koji je poptisan sa obije strane još prije deset godina” – kažu u Udruženju drvoprerađivača Plav.

Slične teme:
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Ombudsman: Spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa u Herceg Novom je govor mržnje i diskriminacija

Iz kancelarije Zaštitnika preporučili Opštini Herceg Novi da se javno izvini novinaru i piscu, a da ubuduće ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih

16.10.2024. 10:00

Autor

Iz kancelarije Zaštitnika preporučili Opštini Herceg Novi da se javno izvini novinaru i piscu, a da ubuduće ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih

22432 pregleda 438 reakcija 82 komentar(a)
Nikolaidis, Foto: Skupstina.me
Nikolaidis, Foto: Skupstina.me
Tina Popović
Tina Popović
16.10.2024. 09:00h
Karnevalsko spaljivanje lutke u liku pisca i novinara Andreja Nikolaidisa u Herceg Novom sadrži elemente govora mržnje, kao oblika diskriminacije.

To je zaključak ispitnog postupka institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u kojem se još naglašava da ovakav čin „ne može uživati ni zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“.

Precizirano je da je Zaštitnik pokrenuo po sopstvenoj dužnosti.

Opštini Herceg Novi je preporučeno da ubuduće, kao organizator svečanosti, praznika mimoze, karnevala i drugih javnih događaja, ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih, odnosno urušavaju vrijednosti demokratskog društva i da, u korelaciji sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaljivanja lutke, uputi javno izvinjenje Nikolaidisu.

„Opština Herceg Novi je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja, dostavi izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuka“, stoji u mišljenju koje potpisuje zamjenica Ombudsmana Nerma Dobadžić.

Zaštitnik podsjeća na ustavnu odredbu kojom se garantuje pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način.

„Takođe, sloboda izražavanja odnosi se ne samo na ‘informacije’ ili ‘ideje koje nailaze na odobravanje ili ravnodušnost ili se ne smatraju uvredljivim, već i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju. Međutim, kao što član 10. Konvencije predviđa, sloboda izražavanja je podložna izuzecima i ne uživa zaštitu ako je u suprotnosti sa osnovnim vrijednostima koje promoviše Konvencija i koristi se u svrhe zloupotrebe prava“, poručila je Dobardžić u mišljenju.

Bonus video:

Zaštitnik ljudskih prava i slobodaOmbudsmanNerma DobardžićAndrej NikolaidisHerceg Novihercegnovski karnevalOpština Herceg Novi
Boing povlači ponudu štrajkačima, neće dalje da pregovara
Boing povlači ponudu štrajkačima, neće dalje da pregovara
Tuži SAD jer ne žele da zaštite njegova autorska prava na slici kreiranoj uz pomoć AI
Tuži SAD jer ne žele da zaštite njegova autorska prava na slici kreiranoj uz pomoć AI
Epl se kune u privatnost, a istovremeno potiho policiji pomaže da koristi Ajfon za nadzor
Epl se kune u privatnost, a istovremeno potiho policiji pomaže da koristi Ajfon za nadzor
Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača
Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača
Čuveni Gvozdeni tron iz serije Igra prijestola prodat za vrtoglavi iznos
Čuveni Gvozdeni tron iz serije Igra prijestola prodat za vrtoglavi iznos
Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto
Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto
Preporučuje ContentExchange

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Srpskim jezikom govori najviše stanovnika 43,18 odsto, crnogorskim 34,52 , na trećem mjestu bosanski sa 6,97 odsto

Kada se uporede rezultati popisa održanog prošle i onog održanog 2011. godine, vidi se da se smanjio broj građana koji govore crnogorskim jezikom za 13.952, dok se broj onih koji govore srpskim povećao za 3.412

15.10.2024. 12:00

Autor

Prema rezultatima popisa stanovništva održanog u decembru prošle godine, najviše stanovnika Crne Gore govori srpski jezikom, njih 43,18 odsto (269.307).

Slijedi crnogorski jezik koji govori 34,52 odsto (215.299), a na trećem mjestu je bosanski, sa 6,97 odsto (43.470), saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).

Albanskim jezikom govori 5,25 odsto (32.725), ruskim 2,36 odsto (14.731), srpskohrvatskim 2,08 odsto (12.999).

Nije željelo da se izjasni 1,71 odsto stanovnika (10.691).

Prema podacima sa popisa iz 2011. godine, srpskim jezikom je govorilo 42,88 odsto stanovnika, a crnogorskim 36.97 odsto.

Na trećem mjestu bio je bosanski sa 5,33 odsto, a slijedio je albanski sa 5,.27 odsto.

Hrvatski je govorilo 0,45 odsto, engleski 0,03, ruski, 0.17, romski 0,83, slovenački 0,02 odsto.

Crnogorsko-srpski tada je govorilo 0,06, odsto, srpsko-crnogorski: 0,10, srpsko-hrvatski 2,03, hrvatsko-srpski 0,04 odsto.

Bošnjački je prema popisu iz 2011. govorilo 0,59 odsto, mađarski 0,04, makedonski 0,09, maternji 0,54, njemački 0,02, rumunski: 0,02.

U kategoriji ostalo je 0,47 odsto, regionalnim jezicima je govorilo 0,07 odsto, a 3,99 odsto nije htjelo da se izjasni.

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra prošle godine, nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović saopštio je na konferenciji za medije da u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika sa uobičajenim mjestom prebivališta u Crnoj Gori, kao i 44.017 koja imaju crnogorsko državljanstvo, a na radu su, boravku ili školovanju u inostranstvu.

„Ukupno je popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, kao i stranaca koji nemaju namjeru da u Crnoj Gori borave duže od godinu dana“, rekao je Pejović.

Crnogorskim govori manje, a srpskim više
Kada se uporede rezultati popisa održanog prošle i onog održanog 2011. godine, vidi se da se smanjio broj građana koji govore crnogorskim jezikom za 13.952, dok se broj onih koji govore srpskim povećao za 3.412.

Po popisu održanom prošle godine, crnogorskim jezikom govori 215.299 građana, a 2011. je taj broj bio 229.251.

Op popisu održanom prošle godine, srpskim jezikom govori 269.307 građana, a 2011. godine taj broj je bio 265.895.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Rezultati Popisa u Crnoj Gori: Crnogoraca 41,12 odsto (256.436), Srba 32,93 odsto (205.370)…

Bošnjaka je 9,45, Albanaca 4,97, Rusa 2,06, Muslimana 1,63

15.10.2024. 11:30

Autor

Prema rezultatima popisa održanog u decembru prošle godine, najviše građana Crne Gore nacionalno se izjasnilo kao Crnogorci – 41,12 odsto (256.436). Nakon njih slijede Srbi 32,93 odsto (205.370) dok se kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).

Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).

Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.

To je saopšteno na konferenciji za medije Uprave za statistiku (Monstat).

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra prošle godine, nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 623.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.

Prema popisu iz 2011. godine, Crnogoraca je takođe bilo najviše 44,97 odsto (278.865), Srba je bilo 28,72 odsto (178.110), Bošnjaka 8,64 odsto (53.605), Albanaca 4,9 odsto (30.439), Muslimana 3,31 odsto (20.537), Roma jedan odsto (6.251), a Hrvata 0,97 odsto (6.021).

Na tom popisu kao Srbi-Crnogorci izjasnilo se 0,33 odsto građana (2.103), kao Egipćani takođe 0,33 odsto (2.054), a kao Crnogorci-Srbi 0,29 odsto (1.833).

Regionalna pripadnost na tom popisu upisalo je 0,19 odsto građana (1.202).

Kao Jugosloveni se 2011. godine izjasnilo se 0,18 odsto (1.154), kao Rusi 0,15 odsto (946), kao Makedonci 0,14 odsto (900), kao Bosanci 0,06 odsto (427), kao Slovenci 0,05 odsto (354), kao Mađari takođe 0,05 odsto (337), a kao Muslimani-Crnogorci 0,04 odsto (257), dok se kao Goranci izjasnilo 0,031772707 odsto građana (197).

Kao Muslimani-Bošnjaci se 2011. godine izjasnilo 0,02 odsto građana (183), kao Bošnjaci-Muslimani takođe 0,02 odsto (181), kao Crnogorci-Muslimani 0,02 odsto (175), Italijani 0,02 odsto (135), Njemci 0,02 odsto (131), a kao Turci 0,01 odsto (104).

U kategoriju ostali 2011. bilo je svrstano 0,54 odsto građana (3.358).

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije