DRUŠTVO
SPORAZUM NIJE ZAŽIVIO
Bez razloga zatvoren 25 godina put Murino-Čakor-Peć
“Zašto može da funkcioniše normalno saobraćaj preko Kule kod Rožaja, a ne može ovim putem. Zašto mi moramo iz Plava i Murine da idemo 150 kilometara preko Kule za Peć, umjesto ovim putem iz Plava za sedamdeset, iz Murine za šezdeset, ili iz Velike za samo pedeset kilometara” – pitaju u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO “Klub Velika”

Put Murino – Čakor – Peć zatvoren je punih četvrt vijeka, odnosno 25 godina, zašta nema nikavog opravdanja, jer predstavlja najkraću vezu Plava, Murine i čitavog Gornjeg Polimlja sa tim najbližim gradom na Kosovu, piše RTCG.
Iz nevladinog sektora i Mjesne zajednice Murino podsjećaju da je put zatvoren za saobraćaj 1999. godine, u vrijeme ratnih dešavanja, i da nema nikakvog razloga da poslije dvadeset i pet godina ne bude otvoren.
“Zašto može da funkcioniše normalno saobraćaj preko Kule kod Rožaja, a ne može ovim putem. Zašto mi moramo iz Plava i Murine da idemo 150 kilometara preko Kule za Peć, umjesto ovim putem iz Plava za sedamdeset, iz Murine za šezdeset, ili iz Velike za samo pedeset kilometara” – pitaju u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO “Klub Velika”.

Foto: Privatna arhiva
Sporazum između Vlade Republike Kosovo i Vlade Crne Gore o otvaranju zajedničkog graničnog prelaza Kotlovi-Kućište za međunarodni drumski putnički saobraćaj na putnom pravcu Murino – Čakor – Peć, potpisan je još 2014. godine, ali se njegovo sprovođenje u djelo prolongira već deset godina, iz nepoznatih razloga.
Portal RTCG je prošle godine objavio tekst tog Sporazuma koji smo dobili iz ova dva udruženja građana. Iz teksta se može vidjeti da su ga u Prištini potpisali tadašnji ministri unutrašnjih poslova Kosova i Crne Gore, Bajram Redžepi i Raško Konjević u dva originalna primjerka, “svaki na albanskom, srpskom, crnogorskom i engleskom jeziku, pri čemu su svi tekstovi jednako vjerodostojni”.
Sporazum je potpisan na neodređeno vrijeme, što znači da je još uvijek na snazi, a građani Plava i Murine su stavljanjem na uvid teksta tog sporazuma, željeli da se Vlada Crne Gore odredi prema njemu i da se utvrdi gdje je kočnica i gdje je sporazum.
“Želimo da se taj sporazum izvadi iz neke fioke i da se sprovede u djelo. Ne vidimo razlog zašto se to ne čini. Ako može da se poštuje trilateralni sporazum iz 2016. godine i da pješaci, planinari, prelaze nesmetano, od Kosova, preko Crne Gore do Albanije, zašto ne može da se otvori granični prelaz i put” – pitaju u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO Klub Velika.
Svi bez ralike ističu da su po tom pitanju građani ovog regiona Crne Gore jedinstveni, kako pravoslavci u Murini, posebno selu Velika, tako i svi stanovnici plavske opštine. Podsjećaju i da je prije ratnih dešavanja i zatvaranja puta postojala redovna autobuska linija iz Plava i Murine preko Čakora do Peći, i obratno.
“Sada je tako kako je. Nema više autobusa, ali za lokalno stanovništvo, i sa jedne i sa druge strane granice, bilo bi veoma korisno da se otvori put i uspostavi saobraćaj. Cirkulacija ljudi i roba bi to vrlo brzo opravdala, jer Peć je poznati trgovački centar, a tu nam je blizu” – kažu naši sagovrnici.
Oni smatraju, takođe, da bi otvaranje ovog puta doprinijelo boljoj turističkoj valorizaciji na području Nacionalnog parka “Prokletije”, ali i čitavog regiona Gornjeg Polimlja. Ne bi turisti iz Makedonije pravili krugove da dođu do Prokletija i Plavskog jezera.U MZ Murina ističu da bi ovo maleno i zaboravljeno mjesto, opet moglo da postane makar u ljetnjoj sezoni važna turistička raskrsnica, kao što je bila nekada.
“Ovdje u ovoj varošici nekada je postojao hotel, kafane, prodavnice. Prolaznici bi se tu zadržavali, odmarali, živjelo se bolje i ljepše. Ako bi se put otvorio, vjerujemo da bi ovo mjesto ponovo moglo da bude odmorište na obali Lima. Lakšim i bržim dolaskom do Peći, olakšao bi nam se život.
Naše veze sa Metohijom su vjekovne. Zaboravimo politiku, pričamo o običnom građaninu i njegovim potrebama” – kažu u ovoj najvećoj plavskoj mjesnoj zajednici.
I u Udruženju drvoprerađivača Plav i NVO Klub Velika kažu da je narod ovoga kraja vjekovima prirodno upućen prema Metohijskoj ravnici, da je putem preko Čakora oduvijek cirkulisao veliki broj ljudi, kao da je otvaranje ovog puta i približavanje Peći značajno i u trgovinskom smislu za stanovnike ovog kraja. “Ako su ratovi prekunili tu prirodnu vezu, vrijeme je da se ona ponovo uspostavi. Bolje bi bilo da se otvori granični prelaz i da se na njemu obavlja kontrola svih koji prolaze, nego da se sada ulazi pješice često bez ikavih kontrola. Kako neko može znati šta nose ti koji pješice ulaze i izlaze iz Crne Gore. Mnogo je bolje uvesti carinsku službu na graničnom prelazu” – kažu u ovim udruženjima.
Oni podsjećaju da je dužina granice na ovom dijelu Crne Gore prema susjedima oko dvjesta kilometara, i smatraju da je ne mogu kontrolisati četiri ili šest, koliko ih već ima, granična policajca.
Svi sagovonici Portala RTCG slažu se da je neprirodno da dvije i po decenije poslije ratnih dešavanja ova važna saobraćajnica još zatvorena. Ako se normalno prelazi prema Kosovu preko Kule, zašto ne bi i preko Čakora. Ovaj put i ovaj granični prelaz u svakom pogledu značio bi otvaranje sjeveroistoka Crne Gore i predstavljao korak naprijed u pravcu pomirenja i obnove veza u regionu.
Ako to traže stanovnici ovog kraja Crne Gore, ako to iščekuju komšije sa druge strane granice, kome bi to smetalo? Konačno, prije deset godina potpisan je sporazum o otvaranju graničnog prelaza Kućište- Kotlovi, a na tom mjestu još uvijek su betonske piramide.
“Čuli smo priče o tome da se planira izgradnja autoputa i tunela ispod Čakora, ali to je na dugom štapu, što bi se kazalo. To bi bilo odlično, ali nema razloga da se do tada, do eventualene realizacije te ideje ne otvori granični prelaz, ukolone ove ružne betonske piramide, i da turisti prema našem kraju dolaze brže i lakše već ove ljetnje sezone. Samo treba pristupiti realizaciji Sporazuma koji je poptisan sa obije strane još prije deset godina” – kažu u Udruženju drvoprerađivača Plav.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO3 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura









