Connect with us

DRUŠTVO

SIN PREDSJEDNIKA CRNE GORE I ŠEFA DPS-A

Blažo Đukanović za godinu zaradio 820 hiljada eura

BB solar i BB hidro lani su imale plus od 764,6 i 55,8 hiljada, što je ukupno malo preko 820 hiljada eura. Firme čiji je suvlasnik mlađi Đukanović zapošljavale su ukupno 31 osobu

Milo i Blažo Đukanović, Foto: Savo Prelević

Firme BB solar i BB hidro, čiji je suvlasnik Blažo Đukanović, sin predsjednika Crne Gore i šefa DPS-a Mila Đukanovića, lani su ostvarile 820 hiljada dobiti.

Od toga je firma BB solar imala 764,6 hiljada dobiti, a BB hidro, čiji rad plaćaju građani i privreda preko podsticaja za obnovljive izvore energije, 55,8 hiljada eura, piše Dan.

Đukanović je sa svojim partnerom Ivanom Burzanovićem osnovao firmu BB solar 2011. godine, a BB hidro tri godine kasnije.

Kako navodi ovaj medij, BB solar je lani slabije poslovao nego u 2020. godini, kada je ekonomija praktično stala zbog pandemije virusa korona. Firma, čija je osnovna djelatnost postavljanje električnih instalacija i koja je od osnivanja dobijala mnoge poslove od države, lani je imala 9,6 miliona prihoda, što je za 1,6 miliona manje u odnosu na 2020. godinu. Troškovi poslovanja su iznosili 8,2 miliona, što je za milion manje nego godinu ranije. BB solar je lani zapošljavao 28, a godinu ranije 26 ljudi, pokazuju podaci dostavljeni Upravi prihoda i carina (UPC).

Na zarade i naknade zarada prošle godine je utrošeno 456,8 hiljada eura, što je za 75 hiljada više nego 2020. godine. Dobit je iznosila 764,6 hiljada, što je za 720 hiljada, odnosno skoro upola manje nego 2020. godine. Tada je dobit iznosila 1,46 miliona.

Stalna imovina društva na kraju prošle godine iznosila je 1,68 miliona, dok su kapital i neraspoređena dobit iznosila 1,92 miliona. Neraspoređena dobit i kapital su u odnosu na 2020. godinu uvećani za 520 hiljada. Aktiva i pasiva društva lani su iznosile 6,4 miliona, 1,6 miliona više nego u 2020. godini.

Kada je u pitanju firma BB hidro, koja je 2020. godine počela sa proizvodnjom električne energije i u aprilu te godine dobila status povlašćenog proizvođača, u prošloj godini je imala veći prihod i veću dobit. Prihod firme, koja gazduje mini-hidroelektranom Bistrica lipovska, lani je iznosio 335,2 hiljade eura, što je tri i po puta više nego u 2020. godini u kojoj su proizvodili električnu energiju od kraja aprila do 31. decembra.

Rashodi firme, koja zapošljava tri osobe, prošle godine su iznosili 108,65 hiljada eura, što je devet puta više nego 2020. godine. Na zarade su utrošili 44,2 hiljade, a godinu radnije 25,8 hiljada eura.

Dobit je lani iznosila 55,8 hiljada, što je tri puta više nego 2020. godine kada je dobit bila 18,4 hiljade.

Stalna imovina firme BB hidro, sa kojom su Đukanović i Burzanović planirali da grade dvije mHE, na kraju prošle godine iznosila je 1,96 miliona eura. Godinu ranije je bila 2,03 miliona eura. Kapital je bio minus 38 hiljada, aktiva i pasiva 2,13 miliona, dok su dugoročni krediti iznosili 1,72 miliona eura.

Izgradnja mini-hidroelektrana posao za firme bliske DPS-u

Firma Blaža Đukanovića samo je jedna od firmi bliskih Milu Đukanoviću i DPS-u koje se bave proizvodnjom električne energije iz mini-hidroelektrana. Osim BB hidra, tu su, između ostalih, Hidroenergija Montenegro, Sinerdzi, Kronor, Nord enerdzi…

Ovaj posao je isplativ iz razloga što su prethodne vlade koje su vodili kadrovi DPS-a omogućile vlasnicima mHE, koji dobiju povlašćeni status, zagarantovan otkup energije i to po podsticajnim cijenama, koje su oko 50 odsto veće od tržišnih.

Odnosno, kada se dobije koncesija na 30 godina, rok za izgradnju mHE je tri godine, nakon čega koncesionar dobija status povlašćenog proizvođača i država mu garantuje otkup svakog kilovata električne energije po podsticajnoj cijeni. Podsticaji se plaćaju preko računa za struju – stavke OIE1 i OIE2. OIE1 plaća država iz budzeta, a OIE2 plaćaju građani i privreda. Svaki kilovat-sat nakon 300 potrošenih građane i privredu košta po jedan cent.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Zemljotres kod Plava

„Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području“

Foto: Opština Plav

Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore je večeras u 21.06 časova registrovao zemljotres manje jačine, sa epicentrom 11 km zapadno od Plava, saopšteno je iz tog zavoda.

Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 2,8 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od IV-V stepeni Merkalijeve skale (MCS).

Prema preliminarnim podacima obrade, žarište ovog zemljotresa locirano je na dubini od 11 km.

“Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres nije mogao izazvati materijalne štete u epicentralnom području”, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Hrabri Aleksandar Mišnić iz Mojkovca spasio mladog sugrađanina iz nabujale Tare

„Gledajući kako Tara odnosi jedan mladi život. U glavi mi je bilo samo jedno: da uskočim u rijeku i spasim ga“, priča Aleksandar

Foto: Screenshot/Fejsbuk

Kišni, hladni nedjeljni dan u Mojkovcu mogao je biti poput svakog drugog, siv i tih. No, jedan gest hrabrosti unio je svjetlost u ovu malu varoš na sjeveru Crne Gore. U trenutku kada je sudbina odlučila da testira snagu jednog života, Aleksandar Mišnić, mladi, vedri i hrabri momak, pokazao je koliko daleko ljudska dobrota može ići. On je iz nabujale Tare spasio jedan mladi život.

Na pitanje o tom hrabrom podvigu, Aleksandar je za Portal RTCG ispričao svoju priču.

„Majka i ja smo se vraćali kući, kad me kum pozvao i rekao da je neko skočio u Taru. Mi živimo pored rijeke. Iako sam prije tog poziva mislio o tome koliko je hladno i kako je zima već stigla, odjednom su nestali i zima i strah. Bez oklijevanja sam potrčao duž nasipa, oko 300 metara, gledajući kako Tara odnosi jedan život. U glavi mi je bilo samo jedno: da uskočim u rijeku i spasim ga“, priča Aleksandar.

Aleksandar je jurio kroz nepristupačan teren prepun šiblja, svjestan da je svaki trenutak ključan. Tara, poznata po svojoj hladnoći i snazi, bila je nemilosrdna.

„Bio sam svjestan da, ako ga rijeka odnese u dublji dio, neće biti šanse da ga spasim. To sebi ne bih oprostio,“ prisjeća se Aleksandar.

Most u Mojkovcu (Foto: Privatna arhiva)

Iako su uslovi bili izuzetno teški, Aleksandar je, uskočio u nabujalu rijeku. Uspio je uhvatiti mladića oko struka.

Iako vidno ugruvan i isklizavajući iz ruku, Aleksandar nije odustajao.

„Tih pet-šest minuta borbe s rijekom činilo se kao vječnost“, rekao je.

Kako kaže, zahvaljujući snazi duha i fizičkoj izdržljivosti, uspio je izvući mladića na obalu, gdje su ga čekali prijatelji i medicinski tim hitne pomoći iz Mojkovca.

„Moji prijatelji i momci iz hitne pomogli su mi da ga prebacimo na obalu. Moj prijatelj ga je ubacio u auto i prevezao do magistrale, gdje ga je čekala hitna pomoć koja ga je dalje zbrinula,“ objasnio je Aleksandar.

Mladić je ubrzo hospitalizovan, prvo u Bijelom Polju, a zatim prebačen u Podgoricu, gdje se i dalje oporavlja. Aleksandar, koji se redovno interesuje za njegovo zdravstveno stanje, nada se da će se potpuno oporaviti i da više nikada neće pokušati takav opasan čin.

Tara (Foto: Privatna arhiva)

Tek nakon što je sve prošlo, Aleksandar je postao svjestan veličine onoga što je učinio.

Ovaj hrabri čin podsjeća nas da život vrijedi borbe, da je svako od nas pozvan da u svakom trenutku bude čovjek.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Bečić: Vlada dala saglasnost za podizanje spomenika mitropolitu Amfilohiju u Beranama

„Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri“, kazao je Bečić

Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić je saopštio da je na današnjoj sjednici Vlade, kojom je on presjedavao, donijeta odluka o davanju saglasnosti Opštini Berane za izgradnju spomenika blaženopočivšem mitropolitu Crnogorsko-primorskom Amfilohiju u Beranama, koji je preminuo 2020. godine.

„Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću. Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta“, saopštio je Bečić.

Kaže da mitropolita Amfilohija uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je „bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore“.

„Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa“, dodaje on.

Navodi i da je mitropolita Amfilohija ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima.

„Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet. Spomenik mitropolitu Amfilohiju biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri“, zaključio je Bečić.

„Vijesti“ su prethodno objavile da su ministri iz redova Bošnjačke stranke i albanskih partija napustili sjednicu, zbog namjere Vlade da da saglasnost na podizanje spomenika. Listu su to potvrdila dva učesnika današnje sjednice.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije