Connect with us

DRUŠTVO

SIN PREDSJEDNIKA CRNE GORE I ŠEFA DPS-A

Blažo Đukanović za godinu zaradio 820 hiljada eura

BB solar i BB hidro lani su imale plus od 764,6 i 55,8 hiljada, što je ukupno malo preko 820 hiljada eura. Firme čiji je suvlasnik mlađi Đukanović zapošljavale su ukupno 31 osobu

Milo i Blažo Đukanović, Foto: Savo Prelević

Firme BB solar i BB hidro, čiji je suvlasnik Blažo Đukanović, sin predsjednika Crne Gore i šefa DPS-a Mila Đukanovića, lani su ostvarile 820 hiljada dobiti.

Od toga je firma BB solar imala 764,6 hiljada dobiti, a BB hidro, čiji rad plaćaju građani i privreda preko podsticaja za obnovljive izvore energije, 55,8 hiljada eura, piše Dan.

Đukanović je sa svojim partnerom Ivanom Burzanovićem osnovao firmu BB solar 2011. godine, a BB hidro tri godine kasnije.

Kako navodi ovaj medij, BB solar je lani slabije poslovao nego u 2020. godini, kada je ekonomija praktično stala zbog pandemije virusa korona. Firma, čija je osnovna djelatnost postavljanje električnih instalacija i koja je od osnivanja dobijala mnoge poslove od države, lani je imala 9,6 miliona prihoda, što je za 1,6 miliona manje u odnosu na 2020. godinu. Troškovi poslovanja su iznosili 8,2 miliona, što je za milion manje nego godinu ranije. BB solar je lani zapošljavao 28, a godinu ranije 26 ljudi, pokazuju podaci dostavljeni Upravi prihoda i carina (UPC).

Na zarade i naknade zarada prošle godine je utrošeno 456,8 hiljada eura, što je za 75 hiljada više nego 2020. godine. Dobit je iznosila 764,6 hiljada, što je za 720 hiljada, odnosno skoro upola manje nego 2020. godine. Tada je dobit iznosila 1,46 miliona.

Stalna imovina društva na kraju prošle godine iznosila je 1,68 miliona, dok su kapital i neraspoređena dobit iznosila 1,92 miliona. Neraspoređena dobit i kapital su u odnosu na 2020. godinu uvećani za 520 hiljada. Aktiva i pasiva društva lani su iznosile 6,4 miliona, 1,6 miliona više nego u 2020. godini.

Kada je u pitanju firma BB hidro, koja je 2020. godine počela sa proizvodnjom električne energije i u aprilu te godine dobila status povlašćenog proizvođača, u prošloj godini je imala veći prihod i veću dobit. Prihod firme, koja gazduje mini-hidroelektranom Bistrica lipovska, lani je iznosio 335,2 hiljade eura, što je tri i po puta više nego u 2020. godini u kojoj su proizvodili električnu energiju od kraja aprila do 31. decembra.

Rashodi firme, koja zapošljava tri osobe, prošle godine su iznosili 108,65 hiljada eura, što je devet puta više nego 2020. godine. Na zarade su utrošili 44,2 hiljade, a godinu radnije 25,8 hiljada eura.

Dobit je lani iznosila 55,8 hiljada, što je tri puta više nego 2020. godine kada je dobit bila 18,4 hiljade.

Stalna imovina firme BB hidro, sa kojom su Đukanović i Burzanović planirali da grade dvije mHE, na kraju prošle godine iznosila je 1,96 miliona eura. Godinu ranije je bila 2,03 miliona eura. Kapital je bio minus 38 hiljada, aktiva i pasiva 2,13 miliona, dok su dugoročni krediti iznosili 1,72 miliona eura.

Izgradnja mini-hidroelektrana posao za firme bliske DPS-u

Firma Blaža Đukanovića samo je jedna od firmi bliskih Milu Đukanoviću i DPS-u koje se bave proizvodnjom električne energije iz mini-hidroelektrana. Osim BB hidra, tu su, između ostalih, Hidroenergija Montenegro, Sinerdzi, Kronor, Nord enerdzi…

Ovaj posao je isplativ iz razloga što su prethodne vlade koje su vodili kadrovi DPS-a omogućile vlasnicima mHE, koji dobiju povlašćeni status, zagarantovan otkup energije i to po podsticajnim cijenama, koje su oko 50 odsto veće od tržišnih.

Odnosno, kada se dobije koncesija na 30 godina, rok za izgradnju mHE je tri godine, nakon čega koncesionar dobija status povlašćenog proizvođača i država mu garantuje otkup svakog kilovata električne energije po podsticajnoj cijeni. Podsticaji se plaćaju preko računa za struju – stavke OIE1 i OIE2. OIE1 plaća država iz budzeta, a OIE2 plaćaju građani i privreda. Svaki kilovat-sat nakon 300 potrošenih građane i privredu košta po jedan cent.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije