Connect with us

DRUŠTVO

SIN PREDSJEDNIKA CRNE GORE I ŠEFA DPS-A

Blažo Đukanović za godinu zaradio 820 hiljada eura

BB solar i BB hidro lani su imale plus od 764,6 i 55,8 hiljada, što je ukupno malo preko 820 hiljada eura. Firme čiji je suvlasnik mlađi Đukanović zapošljavale su ukupno 31 osobu

Milo i Blažo Đukanović, Foto: Savo Prelević

Firme BB solar i BB hidro, čiji je suvlasnik Blažo Đukanović, sin predsjednika Crne Gore i šefa DPS-a Mila Đukanovića, lani su ostvarile 820 hiljada dobiti.

Od toga je firma BB solar imala 764,6 hiljada dobiti, a BB hidro, čiji rad plaćaju građani i privreda preko podsticaja za obnovljive izvore energije, 55,8 hiljada eura, piše Dan.

Đukanović je sa svojim partnerom Ivanom Burzanovićem osnovao firmu BB solar 2011. godine, a BB hidro tri godine kasnije.

Kako navodi ovaj medij, BB solar je lani slabije poslovao nego u 2020. godini, kada je ekonomija praktično stala zbog pandemije virusa korona. Firma, čija je osnovna djelatnost postavljanje električnih instalacija i koja je od osnivanja dobijala mnoge poslove od države, lani je imala 9,6 miliona prihoda, što je za 1,6 miliona manje u odnosu na 2020. godinu. Troškovi poslovanja su iznosili 8,2 miliona, što je za milion manje nego godinu ranije. BB solar je lani zapošljavao 28, a godinu ranije 26 ljudi, pokazuju podaci dostavljeni Upravi prihoda i carina (UPC).

Na zarade i naknade zarada prošle godine je utrošeno 456,8 hiljada eura, što je za 75 hiljada više nego 2020. godine. Dobit je iznosila 764,6 hiljada, što je za 720 hiljada, odnosno skoro upola manje nego 2020. godine. Tada je dobit iznosila 1,46 miliona.

Stalna imovina društva na kraju prošle godine iznosila je 1,68 miliona, dok su kapital i neraspoređena dobit iznosila 1,92 miliona. Neraspoređena dobit i kapital su u odnosu na 2020. godinu uvećani za 520 hiljada. Aktiva i pasiva društva lani su iznosile 6,4 miliona, 1,6 miliona više nego u 2020. godini.

Kada je u pitanju firma BB hidro, koja je 2020. godine počela sa proizvodnjom električne energije i u aprilu te godine dobila status povlašćenog proizvođača, u prošloj godini je imala veći prihod i veću dobit. Prihod firme, koja gazduje mini-hidroelektranom Bistrica lipovska, lani je iznosio 335,2 hiljade eura, što je tri i po puta više nego u 2020. godini u kojoj su proizvodili električnu energiju od kraja aprila do 31. decembra.

Rashodi firme, koja zapošljava tri osobe, prošle godine su iznosili 108,65 hiljada eura, što je devet puta više nego 2020. godine. Na zarade su utrošili 44,2 hiljade, a godinu radnije 25,8 hiljada eura.

Dobit je lani iznosila 55,8 hiljada, što je tri puta više nego 2020. godine kada je dobit bila 18,4 hiljade.

Stalna imovina firme BB hidro, sa kojom su Đukanović i Burzanović planirali da grade dvije mHE, na kraju prošle godine iznosila je 1,96 miliona eura. Godinu ranije je bila 2,03 miliona eura. Kapital je bio minus 38 hiljada, aktiva i pasiva 2,13 miliona, dok su dugoročni krediti iznosili 1,72 miliona eura.

Izgradnja mini-hidroelektrana posao za firme bliske DPS-u

Firma Blaža Đukanovića samo je jedna od firmi bliskih Milu Đukanoviću i DPS-u koje se bave proizvodnjom električne energije iz mini-hidroelektrana. Osim BB hidra, tu su, između ostalih, Hidroenergija Montenegro, Sinerdzi, Kronor, Nord enerdzi…

Ovaj posao je isplativ iz razloga što su prethodne vlade koje su vodili kadrovi DPS-a omogućile vlasnicima mHE, koji dobiju povlašćeni status, zagarantovan otkup energije i to po podsticajnim cijenama, koje su oko 50 odsto veće od tržišnih.

Odnosno, kada se dobije koncesija na 30 godina, rok za izgradnju mHE je tri godine, nakon čega koncesionar dobija status povlašćenog proizvođača i država mu garantuje otkup svakog kilovata električne energije po podsticajnoj cijeni. Podsticaji se plaćaju preko računa za struju – stavke OIE1 i OIE2. OIE1 plaća država iz budzeta, a OIE2 plaćaju građani i privreda. Svaki kilovat-sat nakon 300 potrošenih građane i privredu košta po jedan cent.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Đoković: Srećan sam zbog pobjede Studentske liste

„Odajem najdublje poštovanje studentima. Stvorili su osjećaj ponosa“, poručio je najbolji teniser svih vremena

Srpski teniser Novak Đoković izjavio je danas da je srećan zbog pobjede Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u nedjelju u Srbiji.

„Srećan sam. Odajem najdublje poštovanje studentima i mladim ljudima koji su se borili i pokazali dostojanstvo i nevjerovatnu upornost u posljednje dvije godine pod ogromnim pritiskom. Uspjeli su da stvore osjećaj ponosa u svim ljudima ne samo u Srbiji, već u inostranstvu“, rekao je Đoković na konferenciji za medije pred početak turnira u Bazelu.

On je istakao da se studentima „divi zbog toga šta su uradili i kako su se ponašali“.

„Pobjeda je osigurana i sada se svi nadamo da će naša zemlja biti prosperitetna i da ćemo uživati u budućnosti koja dolazi“, zaključio je Đoković.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Jokić traži da se bazen nazove „Zimski bazen Kotor“: Odluka da se nazove po Njegošu greška

Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.
„Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić uputio je ministru sporta i mladih Zoranu Jojiću zahtjev za davanje saglasnosti da se gradski bazen, koji je odlukom Vlade Crne Gore nazvan po Petru II Petroviću Njegošu, preimenuje u „Zimski bazen Kotor“. Jokić je poručio da je prethodni naziv bazena, po Zoranu Džimiju Gopčeviću, izazvao međudržavne probleme i mogao usporiti evropski put Crne Gore, ali da odluka da se objekat nazove po Njegošu predstavlja grešku i dodatno bi produbila nezadovoljstvo u Kotoru.

Jokić je u otvorenom pismu ministru naveo da je, osim formalnog zahtjeva za promjenu naziva, smatrao svojom obavezom da kotorskoj i crnogorskoj javnosti obrazloži razloge takvog predloga.


Kako je istakao, ime Zorana Džimija Gopčevića, koje je bazen ranije nosio, bez opravdanja u istorijskim činjenicama, prema njegovoj ocjeni, postalo je povod za međudržavne probleme, dok je jedan od najvećih kotorskih sportista doveden u situaciju da se o njegovom životu i djelu javno sudi bez mogućnosti odbrane.


“Naša mukom stečena i obnovljena prijateljstva su, ne našom voljom, nakon imenovanja bazena razvrgnuta, naše pravo da donosimo odluke zasnovane na činjenicama dovedeno u pitanje i što je najbolnije od svega, najveći vaterpolista našeg grada i zasigurno jedan od najprimjerenijih građana izveden na javno suđenje bez prava na odbranu i istinu. Takav položaj je bio vrlo delikatan za grad poput Kotora, koji je oduvijek predstavljao vrata Crne Gore prema Evropi i svijetu“, naveo je Jokić.

Prema njegovim riječima, lokalna uprava je, iako teška srca, prihvatila da se naziv bazena promijeni, imajući u vidu značaj evropskih integracija za Crnu Goru.

Zbog toga je, kako je objasnio, 19. oktobra ministru dostavio predlog da objekat ubuduće nosi naziv „Zimski bazen Kotor“, očekujući da će Ministarstvo uvažiti specifičnost situacije i omogućiti da se pitanje konačno riješi.

Međutim, Jokić tvrdi da je bio neprijatno iznenađen kada je saznao da je ministar predložio da bazen nosi ime Petra II Petrovića Njegoša, što je Vlada prihvatila.

„Najneprijatnije sam bio iznenađen kada sam pročitao u medijima najavu da ćete za ime bazena u Kotoru predložiti ime Petra II Petrovića Njegoša, vjerujući da je u pitanju neprovjerena informacija. Činjenicom da ste ipak, formalno Vladi predložili ovaj naziv, što je i prihvaćeno, ostali smo svi zatečeni. Ovakav postupak predstavlja, ubijeđen sam nesvjesno, sipanje soli na našu ranu“, poručio je Jokić.

Predsjednik Opštine naglasio je da Kotor ima snažne istorijske i kulturne veze sa Njegošem, podsjećajući da je crnogorski vladika i pjesnik svoja putovanja započinjao i završavao u tom gradu, kao i da je brojnim kotorskim porodicama posvećivao pjesme.

Podsjetio je i da je Njegoš 1850. godine na Prčanju napisao testament, kao i na njegove riječi iz 1848. godine da su Boka i Crna Gora spojene „kao duša i tijelo“.

Jokić je ukazao i na to da se u neposrednoj blizini bazena već nalaze Osnovna škola „Petar II Petrović Njegoš“ i Njegoševa ulica, te da grad na brojne načine čuva uspomenu na crnogorskog vladiku.


Ipak, smatra da imenovanje bazena po Njegošu nije doprinijelo produbljivanju te istorijske veze, već da je izazvalo suprotan efekat.


“Davanjem naziva bazena po Njegošu nije se pomoglo da se to sjećanje i veza prodube, već upravo suprotno, postala je predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti. U izazovnim vremenima koja traže odgovornost nerijetko se i dese greške. Ovakvo imenovanje predstavlja upravo to, grešku koja je učinjena, vjerujem bez namjere, već kao rezultat nepoznavanja lokalnog konteksta“, ocijenio je Jokić.


U formalnom zahtjevu dostavljenom Ministarstvu sporta i mladih, Opština Kotor navela je da je predloženi naziv „Zimski bazen Kotor“ u skladu sa članom 106a Zakona o sportu, koji omogućava imenovanje sportskih objekata prema nazivu lokalne samouprave ili naselja na čijoj se teritoriji nalaze.

Kako je obrazloženo, naziv neposredno izražava pripadnost objekta gradu i lokalnoj zajednici, kao i značaj plivanja i vaterpola za sportski identitet Kotora.

Iz Opštine smatraju da činjenica da je postojeći naziv utvrđen odlukom Vlade ne predstavlja zakonsku prepreku za njegovu naknadnu promjenu.

Jokić je zatražio da Ministarstvo u roku od 30 dana od prijema zahtjeva dostavi saglasnost na predloženi naziv, nakon čega bi odluka bila upućena Skupštini opštine Kotor na razmatranje i odlučivanje.


Predsjednik Opštine pozvao je ministra da zahtjev razmotri u najkraćem mogućem roku, kako bi se, kako je poručio, konačno zatvorilo pitanje koje je izazvalo brojne polemike i nezadovoljstvo u Kotoru.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu“

Tokom akcije 16. oktobra, koja se odnosila na kontrolu proizvođača peleta, izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem, saopštilo je Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora.

Naime, u saopštenju navode da je 16. oktobra, sa početkom u 12 sati, sprovedena koordinisana akcija inspekcijskog nadzora nad proizvođačima peleta, u kojoj je istovremeno učestvovalo pet inspekcija: inspekcija rada, tržišna, poreska, šumarska inspekcija i inspekcija zaštite na radu.

„Cilj akcije bio je provjera zakonitosti poslovanja proizvođača peleta, poštovanja propisa iz nadležnosti uključenih inspekcija, kao i suzbijanje nepravilnosti koje ugrožavaju prava zaposlenih, javne prihode i zakonito poslovanje na tržištu. Tokom akcije izvršen je 41 inspekcijski nadzor, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom novčanom iznosu od 4.700 eura, podnijet je jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, dok je u 13 slučajeva ukazano na utvrđene nepravilnosti i potrebu za njihovim otklanjanjem“, navodi se u saopštenju.

Iz Koordinacionog tijela za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora ukazuju da posebno zabrinjava činjenica da su tri fabrike peleta na dan sprovođenja akcije bile zatvorene.

„Njihovo odsustvo iz neposrednog nadzora, međutim, ne znači da će biti izuzete od kontrola. Ove peletare biće ponovo predmet interesovanja nadležnih inspekcija u narednom periodu, kako bi se, u skladu sa zakonskim ovlašćenjima, provjerile relevantne okolnosti i spriječilo eventualno izbjegavanje inspekcijskog nadzora“, istakli su.

Kako navode, ova akcija predstavlja jasnu poruku svim proizvođačima peleta da se zakon mora poštovati i da nijedan privredni subjekt ne može računati na to da će nepravilnosti ostati neotkrivene.

„Zajedničko djelovanje više inspekcija omogućava sveobuhvatniju kontrolu poslovanja i efikasnije postupanje u slučajevima utvrđenih kršenja propisa“, dodaju u saopštenju.

Naglašavaju da inspekcijski nadzor neće biti jednokratna aktivnost, već kontinuiran proces.

„U narednom periodu posebna pažnja biće usmjerena na subjekte kod kojih postoje razlozi za dodatnu kontrolu, uključujući i pogone koji nijesu bili dostupni tokom ove akcije. Poruka je jasna: zakon važi za sve, a odgovornost za njegovo kršenje snose oni kod kojih se nepravilnosti utvrde. Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskog nadzora nastaviće sa odlučnim postupanjem, bez selektivnog pristupa, u cilju zaštite javnog interesa i uspostavljanja jednakih uslova poslovanja za sve privredne subjekte“, zaključili su u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije