Vanredni parlamentarni izbori održavaju se danas u Srbiji, a biračka mjesta, kako je predviđeno, biće otvorena od 7 do 20 časova.

Pravo glasa ima 6.451.292 birača, a izbori se održavaju na 8.392 biračka mjesta, od kojih su 29 u zavodima za izvršenje sankcija i 93 u inostranstvu u 37 država, gdje ima 102.147 birača.

Glasački listići su štampani u 29 jezičkih varijanti.

Birači sa Kosova glasaće na 60 biračkih mjesta u Raški, Tutinu, Vranju i Kuršumliji.

Za 250 poslaničkih mjesta u Skupštini Srbije nadmetaće se ukupno 2.418 kandidata sa 18 izbornih lista, od kojih polovina ima status manjinske liste. Cenzus za ulazak u parlament je tri odsto, dok za liste nacionalnih manjina važi prirodni prag.

Izbore u Srbiji posmatraće 16.271 predstavnik posmatrača iz 26 domaćih udruženja i 57 stranih organizacija i udruženja.

Izbore će posmatrati i 622 strana posmatrača, najviše iz ODIHR – 291, zatim Parlamentarne skupštine OEBS-a (80), Parlamentarna skupština Saveta Evrope (24), Evropski parlament (15), kao i brojne ambasade i strane organizacije.

U Srbiji su danas počeli vanredni parlamentarni izbori na kojima 6.451.292 registrovana birača bira 250 poslanika Narodne skupštine, javlja Anadolu.

Na izborima učestvuje 18 izbornih lista s ukupno 2.418 kandidata, a glasanje se odvija na 8.392 biračka mjesta širom zemlje, uz prisustvo domaćih i međunarodnih posmatrača. Biračka mjesta su otvorena od sedam do 20 sati, a kako javlja reporter Anadolu na biračkim mjestima u Beogradu u jutarnjim satima okupljen je veliki broj građana.

Na biračkim mjestima zabranjeno je korištenje mobilnih telefona ili drugih sredstava komunikacija, kao i neovlašteno snimanje i fotografisanje dešavanja na biračkom mjestu.

Glasački listići štampani su u 29 jezičkih varijanti, zavisno od toga koji su jezici i pisma u službenoj upotrebi u pojedinim opštinama, odnosno gradovima u Srbiji.

Republička izborna komisija u roku od 96 sati od prijema svih zbirnih izvještaja o rezultatima glasanja donosi i objavljuje za sva biračka mjesta ukupan izveštaj o rezultatima izbora.

U raspodjeli poslaničkih mandata mogu učestvovati samo izborne liste koje su dobile najmanje tri posto glasova od broja birača koji su glasali, a izborna lista nacionalne manjine učestvuje u raspodjeli mandata i onda kada dobije manje od tri posto glasova.

Mandati se raspodjeljuju po takozvanom Dontovom sistemu, tako što se ukupan broj glasova koji je dobila izborna lista podijeli svakim brojem od jedan do 250, a dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini tako da izbornoj listi pripada onoliko mandata koliko ima svojih količnika među 250 najvećih količnika svih izbornih lista koje učestvuju u raspodjeli.

Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, RIK u roku od deset dana od dana objavljivanja ukupnog izvještaja o rezultatima izbora rješenjem dodjeljuje mandate kandidatima za narodne poslanike po njihovom redoslijedu na izbornoj listi.

Rok za formiranje Narodne skupštine je 30 dana od objavljivanja konačnih rezultata izbora, dok je rok za formiranje nove vlade 90 dana od formiranja Narodne skupštine.

Izbore će pratiti veliki broj stranih i domaćih posmatrača, uključujući misije ODIHR-a, posmatračka misija Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, Evropskog parlamenta kao i sve domaće posmatračke misije.

Prijavljeni su i posmatrač iz Sjedinjenih Američkih Država, misija Ruske Dume, kao i drugih parlamenata.

Državljani Srbije koji žive u inostranstvu mogu da glasaju na jednom od 93 biračka mjesta u 37 država, a za glasanje je prijavljeno 102.147 birača.

Republička izborna komisija (RIK) donijela je odluku da će na svim biračkim mjestima u inostranstvu glasanje biti sprovedeno tako da ono traje 13 sati i da se završi najkasnije u 20 sati po vremenu u Srbiji.
Na dan glasanja bit će otvoreno 29 biračkih mjesta u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, dok je za birače sa Kosova određeno 60 biračkih mjesta u Vranju, Kuršumliji, Raškoj i Tutinu.

Na vanrednim parlamentarnim izborima učestvuje 18 lista, a devet ima položaj liste nacionalne manjine.

Vanredne parlamentarne izbore raspisao je 9.septembra tadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je potpisao Ukaz o raspuštanju Narodne skupštine na osnovu obrazloženog prijedloga Vlade Srbije od 7. septembra.

Ovo će biti 15. parlamentarni izbori od uvođenja višestranačja u Srbiji 1990. godine, a deseti vanredni.

Posljednji parlamentarni izbori u Srbiji održani su 17. decembra 2023. godine.

Cigarete će u Njemačkoj narednih godina znatno poskupjeti. Bundestag je u noći između četvrtka i petka usvojio izmjene zakona kojima se postepeno povećava porez na duvan.

Cijena paklice od 20 cigareta, koja sada u prosjeku iznosi nešto više od osam eura, porašće do 2030. godine na nešto manje od 12 eura, piše dpa.

Cigarete poznatih marki tada bi mogle koštati i do 14 eura. Zbog izmjene zakona znatno će poskupjeti i rezani duvan za ručno motanje cigareta.

Rastu i poreske stope na prodaju cigara, cigarilosa, duvana za nargile i tečnosti za elektronske cigarete.

Vlada očekuje dodatne poreske prihode od oko 12 milijardi eura za četiri godine. Za 2027. prognozira dodatnih 1,5 milijardi eura, a za 2030. čak 4,5 milijardi.

Prošle godine je vlada od poreza na duvan prihodovala 17,6 milijardi eura.

Duvanska industrija, međutim, sumnja u prognozirani rast poreskih prihoda. Strahuje da će se pušači okrenuti crnom tržištu, a da će legalni trgovci pretrpjeti gubitke.

Duvanska industrija naišla je na razumijevanje pojedinih poslanika Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

Poslanik Karsten Brodeser založio se za umjereno povećanje poreza jer će potrošači, kako je rekao, odlaziti u druge zemlje Evropske unije da kupuju cigarete ili će ih tražiti na crnom tržištu.

„Na kraju se ne postiže ni željeni fiskalni rezultat niti stabilizacija legalnog tržišta duvana“, upozorio je Brodeser.

Zakon služi i konsolidaciji budžeta, rekao je tokom rasprave u Bundestagu poslanik Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) Ingo Fogel.

„Istovremeno želimo da cijenama pošaljemo signal u korist zaštite zdravlja, tako što ćemo početak konzumiranja nikotina učiniti manje privlačnim“, rekao je Fogel.

Dobro je i to što porezi na cigare i cigarilose neće porasti onoliko koliko je prvobitno bilo planirano, rekao je Fogel. Porez na tečnosti za elektronske cigarete, međutim, povećava se nešto više.

O e-cigaretama

Fogel je obrazložio da e-cigarete stvaraju pušačke navike kod mladih.

Alternativa za Njemačku (AfD) glasala je protiv izmjena zakona.

Vladajuća koalicija povećanje poreza s jedne strane obrazlaže zaštitom zdravlja, a s druge računa na rast poreskih prihoda, što nije dosljedno, rekao je Kristijan Daglas iz AfD-a.

Izmjena zakona, prema njegovim riječima, služi „isključivo za popunjavanje rupa u budžetu“.

Zeleni načelno podržavaju povećanje poreza. Time se „cijenama šalje signal u oblasti zdravstvene politike“, rekao je poslanik Saša Miler.

Međutim, smatra da je taj signal preslab. Miler je kritikovao to što je poresko opterećenje rezanog duvana premalo.

Pored Zelenih i AfD-a, protiv izmjene zakona glasala je i stranka Ljevica (Die Linke).

U Njemačkoj cigarete puše milioni ljudi. Mikrocenzus iz 2025. godine pokazao je da među stanovnicima starijim od 15 godina ima 19 odsto pušača.

Prema sopstvenim navodima, 14 odsto puši redovno, a pet odsto povremeno.

U Njemačkoj je 2023. godine oko 131.000 ljudi umrlo od posljedica bolesti povezanih s duvanom, prema podacima Njemačkog centra za istraživanje raka.