Connect with us

DRUŠTVO

SLUČAJ PRIJAVIO DEŽURNI LJEKAR, POKRENUT DISCIPLINSKI POSTUPAK

Bolnica u Nikšiću: Dječaku dali lijek sa alkoholom, umjesto sa destilovanom vodom

Navodi se da je lijek rastvoren sa alkoholom od 70 procenata. Dječakova majka je ispričala da je po mirisu shvatila da nešto nije u redu i da je zaključila da je u pitanju alkohol. Najbitnije je da je dijete nakon tog propusta dobro i da nema nikakvih posledica, kaže direktorica Dušanka Perović

OB Nikšić, Foto: Svetlana Mandić

Opšta bolnica u Nikšiću pokrenula je disciplinski postupak protiv medicinskog osoblja koje je 20. septembra u večernjim časovima osmogodišnjem dječaku dalo pogrešnu terapiju, odnosno rastvorilo lijek za želudac sa alkoholom umjesto sa destilovanom vodom.

Prema saznanjima „Dana“, pacijentu je dat lijek rastvoren sa alkoholom od 70 procenata.

Direktorica Opšte bolnice Nikšić Dušanka Perović kazala je za „Dan“ da je su pokrenuli postupak i uzeli izjave od medicinske sestre koja je dječaku dala pogrešnu terapiju, dežurnog ljekara i ostalog osoblja.

Ona objašnjava da se radi o pacijentu sa posebnim potrebama koji je trebalo da dobije rastvorenu terapiju „famotidina“ za želudac koju jedino na taj način može popiti. Perović navodi da nije riječ o antibiotiku.

„Slučaj je prijavio dežurni ljekar. Prema navodima zaposlenih, obaveza medicinske sestre koja je preuzela smjenu u sedam časova uveče, bila je da pacijentu rastvori lijek. Na čaši je pisalo da je destilovana voda, kako i treba da bude, ali se ispostavilo da je nako stavio alkohol. Ona je rastvorila lijek sa tim alkoholom i dala pacijentu, ali su odmah utvrdili o čemu se radi. Dječakova majka je ispričala da je po mirisu shvatila da nešto nije u redu i da je zaključila da je alkohol. Najbitnije je da je dijete nakon tog propusta dobro i da nema nikakvih posledica.

Mi ćemo sa pravnom službom preuzeti određene korake i u disciplinskom postupkui utvrditi ko je odgovoran za propust. Medicinska sestra koja je u 19 časova preuzela smjenu uzela je tečnost iz čaše, u kojoj je inače destilovana voda, i moguće da nije ni znala šta je u njoj. Utvrdićemo kako je došlo do propusta i ko je umjesto destilovane vode stavio alkohol. Ne znamo da li je to urađeno namjerno, ali će se sve ispitati. Majka dječaka je dolazila i molila da ne pokrećemo postupak protiv medicinske sestre koja stalno brine od njenom sinu. Ipak mi ćemo morati do kraja sprovestu kontrolu i izreći adekvatnu sankciju po zakonu“, kaže Perović.

Ona objašnjava da se ne zna da li je neko namjerno stavio alkohol u čašu i da li je za to odgovorna sestra koja je odradila dnevnu smjenu, ali se radi o ozbiljnom propustu.

„Ovo nije nimalo lako, mi ćemo dati sve od sebe da utvrdimo sve činjenice koje su dovele do ovoga. Dječak koji je dobio terapiju je sa posebnim potrebama i redovno je od rođenja u bolnici“, kaže Perović.

Ovo nije jedini propust u nikšćkoj bolnici ove godine, pošto su 24 marta dvije medicinske sestre pacijentu koji je bio smješten na Internom odjeljenju greškom dale krv pogrešne krvne grupe. Pacijent je tom prilikom doživeo anafilaktički šok, pa je hitno prebačen u Klinički centar Crne Gore radi daljeg liječenja. Zbog tog propusta Komisija je donijela odluku da se jedna medicinska sestra suspenduje i da se protiv nje pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti, a drugoj, koja je bila angažovana po ugovoru o volonterskom radu, uruči opomena uz preporuku da joj se volonterski ugovor, koji je istekao 2.4.2022. godine, ne produžava.

Podnijete krivične prijave u julu

Uprava policije je u julu podnijela krivične prijave protiv dvije medicinske sestre u Opšoj bolnici zbog sumnje da su izvšile krivično djelo nesavjesno liječenje.

„Nikšićka policija je 24. marta 2022. godine došla do saznanja da je jednom pacijentu koji je bio smješten na Internom odjeljenju Opšte bolnice u Nikšiću, medicinsko osoblje greškom dalo krv neodgovarajuće krvne grupe. Pacijent je tom prilikom doživio anafilaktički šok, nakon čega je hitno prebačen u Klinički centar Crne Gore radi daljeg liječenja. Došli smo do saznanja da su 21. marta L.K. (62) jedan ili više medicinskih radnika priključili krv neodgovarajuće krvne grupe i o događaju je obaviješten tužilac koji je kvalifikovao krivično djelo nesavjesno pružanje ljekarske pomoći“, navode iz policije.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Ombudsman: Spaljivanje lutke sa likom Nikolaidisa u Herceg Novom je govor mržnje i diskriminacija

Iz kancelarije Zaštitnika preporučili Opštini Herceg Novi da se javno izvini novinaru i piscu, a da ubuduće ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih

Iz kancelarije Zaštitnika preporučili Opštini Herceg Novi da se javno izvini novinaru i piscu, a da ubuduće ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih

22432 pregleda 438 reakcija 82 komentar(a)
Nikolaidis, Foto: Skupstina.me
Nikolaidis, Foto: Skupstina.me
Tina Popović
Tina Popović
16.10.2024. 09:00h
Karnevalsko spaljivanje lutke u liku pisca i novinara Andreja Nikolaidisa u Herceg Novom sadrži elemente govora mržnje, kao oblika diskriminacije.

To je zaključak ispitnog postupka institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, u kojem se još naglašava da ovakav čin „ne može uživati ni zaštitu prava na slobodu izražavanja iz člana 10 Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“.

Precizirano je da je Zaštitnik pokrenuo po sopstvenoj dužnosti.

Opštini Herceg Novi je preporučeno da ubuduće, kao organizator svečanosti, praznika mimoze, karnevala i drugih javnih događaja, ne dopusti manifestovanje slobode izražavanja na način kojim se vrijeđaju prava i slobode drugih, odnosno urušavaju vrijednosti demokratskog društva i da, u korelaciji sa direktnim akterima spornog karnevalskog spaljivanja lutke, uputi javno izvinjenje Nikolaidisu.

„Opština Herceg Novi je dužna da, u roku od 30 dana od dana prijema mišljenja, dostavi izvještaj o radnjama i mjerama preduzetim radi izvršenja preporuka“, stoji u mišljenju koje potpisuje zamjenica Ombudsmana Nerma Dobadžić.

Zaštitnik podsjeća na ustavnu odredbu kojom se garantuje pravo na slobodu izražavanja govorom, pisanom riječju, slikom ili na drugi način.

„Takođe, sloboda izražavanja odnosi se ne samo na ‘informacije’ ili ‘ideje koje nailaze na odobravanje ili ravnodušnost ili se ne smatraju uvredljivim, već i na one koje vrijeđaju, šokiraju ili uznemiravaju. Međutim, kao što član 10. Konvencije predviđa, sloboda izražavanja je podložna izuzecima i ne uživa zaštitu ako je u suprotnosti sa osnovnim vrijednostima koje promoviše Konvencija i koristi se u svrhe zloupotrebe prava“, poručila je Dobardžić u mišljenju.

Bonus video:

Zaštitnik ljudskih prava i slobodaOmbudsmanNerma DobardžićAndrej NikolaidisHerceg Novihercegnovski karnevalOpština Herceg Novi
Boing povlači ponudu štrajkačima, neće dalje da pregovara
Boing povlači ponudu štrajkačima, neće dalje da pregovara
Tuži SAD jer ne žele da zaštite njegova autorska prava na slici kreiranoj uz pomoć AI
Tuži SAD jer ne žele da zaštite njegova autorska prava na slici kreiranoj uz pomoć AI
Epl se kune u privatnost, a istovremeno potiho policiji pomaže da koristi Ajfon za nadzor
Epl se kune u privatnost, a istovremeno potiho policiji pomaže da koristi Ajfon za nadzor
Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača
Kineski Temu pod lupom u EU, propituje se prodaja ilegalnih proizvoda i zaštita potrošača
Čuveni Gvozdeni tron iz serije Igra prijestola prodat za vrtoglavi iznos
Čuveni Gvozdeni tron iz serije Igra prijestola prodat za vrtoglavi iznos
Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto
Arkadijum Litijum je bio laka meta za Rio Tinto
Preporučuje ContentExchange

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Srpskim jezikom govori najviše stanovnika 43,18 odsto, crnogorskim 34,52 , na trećem mjestu bosanski sa 6,97 odsto

Kada se uporede rezultati popisa održanog prošle i onog održanog 2011. godine, vidi se da se smanjio broj građana koji govore crnogorskim jezikom za 13.952, dok se broj onih koji govore srpskim povećao za 3.412

Prema rezultatima popisa stanovništva održanog u decembru prošle godine, najviše stanovnika Crne Gore govori srpski jezikom, njih 43,18 odsto (269.307).

Slijedi crnogorski jezik koji govori 34,52 odsto (215.299), a na trećem mjestu je bosanski, sa 6,97 odsto (43.470), saopšteno je iz Uprave za statistiku (Monstat).

Albanskim jezikom govori 5,25 odsto (32.725), ruskim 2,36 odsto (14.731), srpskohrvatskim 2,08 odsto (12.999).

Nije željelo da se izjasni 1,71 odsto stanovnika (10.691).

Prema podacima sa popisa iz 2011. godine, srpskim jezikom je govorilo 42,88 odsto stanovnika, a crnogorskim 36.97 odsto.

Na trećem mjestu bio je bosanski sa 5,33 odsto, a slijedio je albanski sa 5,.27 odsto.

Hrvatski je govorilo 0,45 odsto, engleski 0,03, ruski, 0.17, romski 0,83, slovenački 0,02 odsto.

Crnogorsko-srpski tada je govorilo 0,06, odsto, srpsko-crnogorski: 0,10, srpsko-hrvatski 2,03, hrvatsko-srpski 0,04 odsto.

Bošnjački je prema popisu iz 2011. govorilo 0,59 odsto, mađarski 0,04, makedonski 0,09, maternji 0,54, njemački 0,02, rumunski: 0,02.

U kategoriji ostalo je 0,47 odsto, regionalnim jezicima je govorilo 0,07 odsto, a 3,99 odsto nije htjelo da se izjasni.

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra prošle godine, nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Direktor Uprave za statistiku (Monstat) Miroslav Pejović saopštio je na konferenciji za medije da u Crnoj Gori živi 623.633 stanovnika sa uobičajenim mjestom prebivališta u Crnoj Gori, kao i 44.017 koja imaju crnogorsko državljanstvo, a na radu su, boravku ili školovanju u inostranstvu.

„Ukupno je popisano 667.650 osoba, isključujući duplikate, kao i stranaca koji nemaju namjeru da u Crnoj Gori borave duže od godinu dana“, rekao je Pejović.

Crnogorskim govori manje, a srpskim više
Kada se uporede rezultati popisa održanog prošle i onog održanog 2011. godine, vidi se da se smanjio broj građana koji govore crnogorskim jezikom za 13.952, dok se broj onih koji govore srpskim povećao za 3.412.

Po popisu održanom prošle godine, crnogorskim jezikom govori 215.299 građana, a 2011. je taj broj bio 229.251.

Op popisu održanom prošle godine, srpskim jezikom govori 269.307 građana, a 2011. godine taj broj je bio 265.895.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Rezultati Popisa u Crnoj Gori: Crnogoraca 41,12 odsto (256.436), Srba 32,93 odsto (205.370)…

Bošnjaka je 9,45, Albanaca 4,97, Rusa 2,06, Muslimana 1,63

Prema rezultatima popisa održanog u decembru prošle godine, najviše građana Crne Gore nacionalno se izjasnilo kao Crnogorci – 41,12 odsto (256.436). Nakon njih slijede Srbi 32,93 odsto (205.370) dok se kao Bošnjaci izjasnilo 9,45 odsto građana (58.956).

Kao Albanci izjasnilo se 4,97 odsto građana (30.978), kao Rusi 2,06 odsto (12.824), a kao Muslimani 1,63 odsto (10.162).

Nije željelo da se izjasni 2,88 odsto građana ili 17.907.

To je saopšteno na konferenciji za medije Uprave za statistiku (Monstat).

Popis u Crnoj Gori trebalo je da bude održan 2021. godine, ali je odgođen zbog pandemije koronavirusa.

Taj proces realizovan je od 3. do 28. decembra prošle godine, nakon što je njegov početak više puta prolongiran zbog zahtjeva opozicije i vijeća manje brojnih naroda da se prethodno ispune određeni uslovi za njegovo sprovođenje.

Prema preliminarnim rezultatima popisa, u Crnoj Gori živi 623.158 stanovnika, što je za dva odsto više nego 2011. godine.

Prema popisu iz 2011. godine, Crnogoraca je takođe bilo najviše 44,97 odsto (278.865), Srba je bilo 28,72 odsto (178.110), Bošnjaka 8,64 odsto (53.605), Albanaca 4,9 odsto (30.439), Muslimana 3,31 odsto (20.537), Roma jedan odsto (6.251), a Hrvata 0,97 odsto (6.021).

Na tom popisu kao Srbi-Crnogorci izjasnilo se 0,33 odsto građana (2.103), kao Egipćani takođe 0,33 odsto (2.054), a kao Crnogorci-Srbi 0,29 odsto (1.833).

Regionalna pripadnost na tom popisu upisalo je 0,19 odsto građana (1.202).

Kao Jugosloveni se 2011. godine izjasnilo se 0,18 odsto (1.154), kao Rusi 0,15 odsto (946), kao Makedonci 0,14 odsto (900), kao Bosanci 0,06 odsto (427), kao Slovenci 0,05 odsto (354), kao Mađari takođe 0,05 odsto (337), a kao Muslimani-Crnogorci 0,04 odsto (257), dok se kao Goranci izjasnilo 0,031772707 odsto građana (197).

Kao Muslimani-Bošnjaci se 2011. godine izjasnilo 0,02 odsto građana (183), kao Bošnjaci-Muslimani takođe 0,02 odsto (181), kao Crnogorci-Muslimani 0,02 odsto (175), Italijani 0,02 odsto (135), Njemci 0,02 odsto (131), a kao Turci 0,01 odsto (104).

U kategoriju ostali 2011. bilo je svrstano 0,54 odsto građana (3.358).

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije